VOA-BRUXELLES-ZAGREB STIPIĆ-N.-14-2

GLAS AMERIKE - VOA 14. II. 2000. Razgovor s Ladom Stipić-Niseteo o promjeni odnosa Bruxellesa prema Zagrebu Nakon četiri i pol godine suspenzije odnosa i simboličnog kontaktiranja, veze između Zagreba i Bruxellesa naglo su počele jačati. U nepuna dva mjeseca dogodile su se promjene, i to na način i u mjeri o kojoj se moglo samo sanjati. Naša izvjestiteljica iz Bruxellesa Lada Stipić-Niseteo godinama prati zbivanja u Europskoj uniji i NATO-u. - Kakva je povijest odnosa Hrvatske i Europske unije? = Samo priznavanje zemlje išlo je teško i još je uvijek praćeno (istina sada gotovo posve ugaslim) prigovorima o "preranom priznanju". Potom je Hrvatska došla na sam rub sankcija za hrvatsko-muslimanskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Dayton je donio nade, akcije Hrvatske porasle su potpisivanjem i početkom provođenja Erdutskog sporazuma, no stalno miješanje u poslove susjedne Bosne i Hercegovine, sustavno kršenje temeljnih ljudskih sloboda, nepostojanje pravne države i sporost u povratku izbjeglica, kao i nacionalistička retorika koju je dodatno naglasio neskriveni animozitet vodećih političara Unije prema Tuđmanovu režimu - sve su to bili elementi koji su Hrvatsku držali dalje od Europe. Akcija 'Oluja' ne bi polučila potpunu suspenziju pregovaranja i zaledila pristup sredstvima solidarne pomoći Europske unije da nije bilo nekažnjenog nasilja nad civilima poslije uspješne, hvaljene i priznate vojne operacije. Od tada se uspjehom smatralo i zadržavanje izvoznih povlastica naslijeđenih na osnovi sporazuma Unije s bivšom Jugoslavijom. Tek je krajem prošle godine, i to kada je Unija bila posve sigurna da su mijene na vidiku, odobravanje povlastica išlo bez problema. - Kako je EU dočekala promjene u Hrvatskoj? = Bili su doslovno zatečeni, jer su svi priželjekivali ovakav scenarij, ali nitko nije očekivao da će promjene biti toliko intenzivne i da će stvoriti nešto što Unija bez uspjeha pokušava svojom politikom promovirati godinama, a to je potreba za promjenama i, kako ga se običava nazivati, 'domino efekt'. Mašinerija EU-a, kao i svaki krupan birokratski aparat prilično je spora. Odluke dugo prolaze kroz sistem i prvo je iznenađenje u nizu bila brzina reakcije. Unija je bila ta koja je prva iskazala nestrpljenje i žurbu i, što je još čudnije za ovdašnje obrasce ponašanja i odlučivanja, svoju je startnu brzinu počela povećavati požurujući i Hrvatsku. Sve je ovo potvrda da se Bruxellesu jako žuri i da želi do maksimuma iskoristiti priliku koju je Hrvatska stvorila sebi, regiji, ali i Europi - kako je to u ponedjeljak kazao portugalski ministar vanjskih poslova i predsjedavajući ministarskim vijećem. No, EU je, jednako kao i neki dan NATO, jasno dala do znanja da se neće impresionirati riječima, već da hoće djela, i to konkretno brzu demokratizaciju, povratak izbjeglica i puno poštivanje Daytona. Potonje je najbolje opisao visoki izaslanik za civilnu provedbu mirovnog sporazuma Wolfgang Petrich koji je u politici novih vlasti vidio, citiram, stavljanje točke na sve špekulacije o 'velikoj Hrvatskoj' - a to je Europa čekala. - Koji su idući potezi Bruxellesa? = Mnogo toga što izgleda konfuzno na prvi pogled, ali je uobičajena procedura. U ponedjeljak je ministarsko vijeće EU-a svoju namjeru da se žuri do krajnosti potvrdilo odlukom da se u Zagreb, što je moguće prije, što znači u vremenu mjerenom u nekoliko tjedana, pošalje misija za iznalaženje činjenica. Njezin je posao procijeniti situaciju i preporučiti odleđivanje sredstava PHARE programa Hrvatskoj. Hrvatska ulazi također u igru za sredstva novog fonda Pakta stabilnosti, o čemu će se više znati krajem ožujka nakon bruxelleske konferencije o financiranju prioritetnih objekata. Na listi su i neki objekti u Hrvatskoj, poput priključaka na prometni koridor 5, dakle Rijeka-Zagreb-Budimpešta i poslije Sarajevo- Osijek-Budimpešta. U ponedjeljak je počelo dogovaranje, a u utorak će službeno startati rad 'Task Force', mješovite savjetodavne radne skupine. Specijalisti iz 'Task Force' detektiraju probleme u dugom procesu priprema Hrvatske za pregovore i predlažu rješenja. - EU je požurila također u najavi početka izrade tzv. studije o izvedivosti. = To je važan dokument. Rad na studiji trebao bi početi odlaskom misije za iznalaženje činjenica na teren, što je po ocjeni diplomatskih krugova čak nekoliko mjeseci brže, ranije nego što je najavljivano prije svega nekoliko dana. Studiju o izvedivosti stručna je procjena koliko je (i da li je uopće) Hrvatska spremna početi pregovaranje o sređivanju odnosa s EU-om. Pozitivan nalaz daje preporuku ministarskom vijeću da otvori pregovore o SAA sporazumu. - Što je SAA sporazum? = Sporazum, kad se sklopi i ratificira, predstavljat će konačno i dugo očekivano unaprjeđivanje odnosa Bruxellesa sa Zagrebom. On je sporazum nove generacije i naziv mu je kratica od 'sporazum o stabilizaciji i pridruženju', na engleskom jeziku, dakako. Karakterizira ga naglašavanje uvjeta, prvenstveno vezanih za dobrosudsjedstvo koje je uvjet povezivanja s EU-om, i EU uzima pravo prekinuti ga u svakom trenutku ukoliko nije zadovoljna situacijom. SAA sporazumi su unos EU-a u konstrukciju Pakta stabilnosti. Za taj su sporazum upravo počeli pregovarati Makedonci. Za Hrvatsku bi u najboljem slučaju pregovori bili otvoreni na ljeto ili ranu jesen ove godine, što ne ovisi samo o uspješnosti Hrvatske u ispunjavanju traženih uvjeta i zahtjeva, već i o unutarnjim okolnostima u samoj Uniji. Pregovori bi trajali veoma kratko, možda tek nekoliko mjeseci, a sama procedura ratifikacije - sporazum treba odobriti svaka od 15 zemalja Unije - potrajat će oko 8 mjeseci. U najboljem slučaju, dakle, sređena bilaterala slijedi do završetka iduće godine dokle su, inače, na snazi i trgovinske povlastice Hrvatskoj. - Lado, tko je glavni igrač u ovoj, da je tako nazovemo, integracijskoj utrci? = Dakako, Hrvatska. Mislim da su visoki dužnosnici EU-a na svim adresama odaslali istu poruku, a to je da je Hrvatska dio Europe, ali da ona sama odlučuje kada će se priključiti europskoj matici. Što se prije bude ispunjavao plan vlade, brže će ići sam proces. I najvažnije je da je Unija obećala potporu ne samo demokratizaciji već i gospodarskoj tranziciji zemlje, što već u dolazećim mjesecima predstavlja značajnu ruku pomoći gospodarstvu". (VOA)