US 14.II.LAT: HAIDER-DVOJEZIČNE ŠKOLE

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 14. II. 2000. Haiderovi kritičari ne nasjedaju na njegova uvjeravanja "Još od vremena Austro-Ugarske monarhije slovenska manjina u austrijskoj saveznoj zemlji Koruškoj nastojala je teškom mukom obraniti svoju kulturu. U prva tri razreda osnovne škole učitelji često rotiraju - jedan počinje poučavati na njemačkom a drugi završi na slovenskom kako bi djeca naučila oba jezika. Upravo ta vrsta kulturalne taktičnosti ljuti zemaljskog poglavara Joerga Haidera koji se našao u žarištu globalnih proturječja, ali tvrdi da je nepravedno portretiran. Razmatra mogućnosti ukidanja dvojezičnog obrazovanja u Koruškoj i dokončanja prakse koju on smatra rasipanjem novca poreznih obveznika i štetom za obrazovanje djece. 'Djeca slušaju oba jezika te germanofona djeca uče osnove slovenskog jezika (...), kazao je u interviewu Marjan Sturm, čelnik slovenske manjine. 'Njemački nacionalisti smatraju da je to nečuveno. Gradonačelnik Klagenfurta Harald Scheucher izjavio je da je takva praksa nalik pasivnom pušenju', prenosi Sturm. Ovog mjeseca Haider je izazvao međunarodne osude nakon što je pregovorima uključio svoju stranku FPO u austrijsku vladu, u kojoj članovi njegove stranke zauzimaju pola ministarskih mjesta, uključujući i ono potpredsjednika vlade. Haider i njegov umjereniji konzervativni koalicijski saveznik kancelar Wolfgang Schuessel i dalje uporno tvrde da nitko ne bi trebao biti zabrinut što ekstremna desnica danas sudjeluje u vlasti na nacionalnoj razini u koalicijskoj vladi. No, Sturm i ostali kritičari koji su živjeli pod Haiderovom vladavinom u Koruškoj ne nasjedaju na uvjeravanja, popraćena hladnim smiješkom. Dugo su vremena bili svjedoci činjenice da je čelnik FPO majstor za političke trikove. Umjesto da zahtijeva radikalne promjene i ostavlja iza sebe jasan trag kao oružje za neprijatelje, Haider izgovara daleko gore stvari od onih koje stvarno čini. Neki definiraju njegov cilj kao neku vrstu nevidljivog nacionalizma s dugoročnim ciljem. Melitta Trunk, čelnica ljevičarske Socijaldemokratske stranke u Koruškoj, i Haiderova protivnica u 20 godina, uvjerena je da je njegov običaj izmišljanja etničkih i rasnih neprijatelja koje potom može napasti uvjetovan jednom jedinom ambicijom: naime, Haider po njezinu mišljenju želi postati austrijskim kancelarom. Budući da se stopa nezaposlenosti kreće na oko 7 posto - i time je malo veća nego u ostatku Austrije, ali niža nego u Njemačkoj, moćnom austrijskom susjedu - Koruška ne djeluje kao potencijalna lansirna rampa za najuspješnijeg desničarskog političara u Europi. No, Haider je tako djelotvoran populist da može prestrašiti birače, uvjeravajući ih da je njihova najveća nada. 'Uvijek proizvodi posebnog neprijatelja. Prije dvadeset godina ta je uloga pripadala slovenskoj manjini. Prije deset godina, kada je naša stopa nezaposlenosti bila još niža, podijelio je ljude na 'dobre radnike' i na 'loše nezaposlene'', tumači Trunk. 'Imamo jako dobar socijalni sustav za obitelji - spada na sam europski vrh. Stoga je Haider kazao sljedeće: 'Morate plaćati tako velike poreze samo zbog onih žena koje se ne udaju i nemaju djecu. One uzimaju vaš novac'. Opet je napadao siromašne i slabe', napominje Trunk. Haider je ponovno izabran za zemaljskog poglavara Koruške u ožujku prošle godine, osvojiviši 42 posto glasova. U drugoj polovici godine najavio je da namjerava reformirati politiku dvojezičnog obrazovanja, bez podrobnih objašnjenja kako to namjerava učiniti. 'Haider je također najavio da želi smijeniti ravnatelje škola zato što oni po njemu ne bi smjeli biti dvojezični. Izjavio je da je posrijedi diskriminacija germanofonih građana koji ne mogu dobiti položaj ravnatelja u tim školama', prenio je Sturm. 'Drugi je problem što neke njemačke nacionalističke organizacije u Koruškoj žele promijeniti dvojezični školski sustav u cjelini i uspostaviti potpuno odvojene školske sustave', tumači on. Budu li djeca koja govore slovenski izdvojena iz miješanih razreda, njihove odvojene škole 'nalikovat će getima', upozorava Sturm. Za mnoge pripadnike danas sve malobrojnije slovenske manjine, ta rasprava nije ograničena samo na politiku obrazovanja. Dana su određena obećanja i njih treba ispuniti - bez obzira na to tko je na vlasti, uporno ističe Sturm. Prije stotinu godina, 120 tisuća koruških Slovenaca činilo je po njegovim riječima etničku većinu, ali popis stanovništva iz 1991. utvrdio je ukupno 40 tisuća pripadnika te etničke zajednice na temelju pitanja 'kojim se jezikom služite u obitelji?'. Broj građana koji govore slovenski bliži je brojci od 54 tisuća, tvrdi Sturm. Nakon Prvoga svjetskog rata i sloma Austro-Ugarske monarhije Austrija i susjedna Jugoslavija sporile su se - a povremeno i borile - oko teritorija. U tom je natezanju slovenska manjina u Koruškoj često bila izložena ozbiljnim progonima. G. 1938. Adolf Hitler pripojio je Austriju svom Trećem Reichu, a tri godine kasnije izbio je rat između Jugoslavije i nacističke Njemačke. Koruške dvojezične škole zatvorene su. G. 1955. savezničke snage obnovile su austrijski suverenitet pod Državnim ugovorom koji je obuhvatio i kulturnu zaštitu slovenske manjine. Ta je zaštita kasnije pojačana zakonima koji su po Sturmovim riječima sada u opasnosti. Kancelar Schuessel zatražio je od svijeta da njegovu koalicijsku vladu vrednuje po konkretnim djelima a ne po provokativnim stvarima koje izjavljuje koruški zemaljski poglavar. No, Haider nije poglavar neke zabačene regije kojeg je lako ignorirati već čelnik FPO, autor strategije koja je tu stranku dovela u austrijsku vladu. Uložio je maksimalne napore kako bi u njegovo ime u 12-članoj vladi govorili njegovi istomišljenici i saveznici. U završnim satima pregovora s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom prije potvrde koalicijske vlade, Haider je tvrdio da bi novi austrijski ministar financija trebao biti Thomas Prinzhorn iz FPO. Prinzhorn je bio poznatiji po svojim stavovima o plodnosti izbjeglica i doseljenika nego po svojoj fiskalnoj politici. 'Ljudi koji traže azil i stranci imaju jako puno povlastica (u Austriji)', navedene su Prinzhornove riječi iz novinskog intervjua, objavljenog 22. rujna. 'Primjerice, od zdravstvenog osiguranja besplatno dobivaju lijekove za hormonalno liječenje kako bi povećali plodnost', tvrdi on. Kada su ga novinari kasnije pitali što je time htio reći, Prinzhorn je odgovorio: 'Ostajem pri onome što sam rekao'. Austrijski predsjednik kazao je Haideru da izbaci Prinzhorna s popisa članova koalicijske vlade i vlada je potvrđena bez njega. No, Prinzhorn je i dalje vodeća figura u pitanjima politike FPO. (...)", upozorava Paul Watson na kraju izvješća.