HR-manjine-stranke-prava IT-9.II.-IL MANIFESTO-AUSTRIJA I MANJINE ITALIJAIL MANIFESTO9. II. 2000.Austrija već dikriminira manjine"Austrija je među zemljama EU-a na posljednjem mjestu glede zaštite manjina, i to bez obzira na slučaj
Haider. Prema Bojanu Brezigaru, predstavniku slovenske manjine u Trstu i predsjedniku europskoga ureda za manjine, narodnjaci i socijaldemokrati, koji su na vlasti bili više od jednog desetljeća, premda su potpisali sve europske i međunarodne ugovore o zaštiti i poštivanju manjinskih skupina, napravili su jako malo kako bi se prilagodili makar minimalno zahtjevanim razinama. Mađari, Slovenci, Hrvati i Romi uživaju više ograničenja nego povlastica. 'Ne postoje', objašnjava Brezigar, 'osnovne škole kojima izravno upravljaju razne manjine, nego samo dvojezične škole, u kojima mađarska, slovenska, hrvatska i romska djeca bivaju na neki način diskriminirana, jer kada imaju nastavu na svome materinskom jeziku, drugi imaju tjelovježbu ili druge izborne predmete'. Malo je dvojezičnih natpisa, a jako su mali i fondovi za institucije manjina. U te 'odlične' pretpostavke uključuje se guverner Koruške Joerg Haider, koji se, u prvim službenim uredbama nakon svoga ponovnog
ITALIJA
IL MANIFESTO
9. II. 2000.
Austrija već dikriminira manjine
"Austrija je među zemljama EU-a na posljednjem mjestu glede zaštite
manjina, i to bez obzira na slučaj Haider. Prema Bojanu Brezigaru,
predstavniku slovenske manjine u Trstu i predsjedniku europskoga
ureda za manjine, narodnjaci i socijaldemokrati, koji su na vlasti
bili više od jednog desetljeća, premda su potpisali sve europske i
međunarodne ugovore o zaštiti i poštivanju manjinskih skupina,
napravili su jako malo kako bi se prilagodili makar minimalno
zahtjevanim razinama. Mađari, Slovenci, Hrvati i Romi uživaju više
ograničenja nego povlastica. 'Ne postoje', objašnjava Brezigar,
'osnovne škole kojima izravno upravljaju razne manjine, nego samo
dvojezične škole, u kojima mađarska, slovenska, hrvatska i romska
djeca bivaju na neki način diskriminirana, jer kada imaju nastavu
na svome materinskom jeziku, drugi imaju tjelovježbu ili druge
izborne predmete'. Malo je dvojezičnih natpisa, a jako su mali i
fondovi za institucije manjina.
U te 'odlične' pretpostavke uključuje se guverner Koruške Joerg
Haider, koji se, u prvim službenim uredbama nakon svoga ponovnog
izbora u travnju prošle godine, odmah potrudio stegnuti brojnu
slovensku manjinu, 40 - 60 tisuća stanovnika Koruške koji govore
slovenski, premda ih je samo 15 tisuća službeno upisano kao
manjina. Haider je posebno, priča Peter Močnik, tajnik Slovenske
unije u Trstu, na najmanju mjeru sveo mogućnosti školovanja na
slovenskom jeziku, smanjivši broj škola s dvojezičnom nastavom i
uvodeći u ustanove 'etnički razmjer' koji ograničava nazočnost
stranaca i u područjima gdje su manjine brojnije. Haider je potom
odlučio dopustiti mogućnost da ravnateljima dvojezičnih škola
postanu i oni koji poznaju samo njemački jezik. Lijep primjer
poštivanja i tolerancije prema 'drugima', kako govori deklaracija
namjere, koju je tražio predsjednik Kleistil, a koju su potpisali
narodnjaci i liberalnacionalisti. (...)", piše Matteo Moder.