FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DOVRŠENA PRVA PROTEINSKA KARTA ŽIVOG BIĆA

ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Znanstvenici su dovršili prvu kartu proteinskih interakcija cijeloga organizma, izvješćuje BBC.
ZAGREB, 15. veljače (Hina) - Znanstvenici su dovršili prvu kartu proteinskih interakcija cijeloga organizma, izvješćuje BBC. #L# Karta prikazuje na koji način svi proteini Saccharomyces cerevisiae, gljivice bolje poznate pod nazivom pivski kvasac, "surađuju" u izgradnji i održavanju organizma. I što je još bitnije, prikaz ponašanja tih bioloških molekula u gljivici mogao bi znanstvenicima omogućiti otkriće novih rješenja u stalnoj borbi protiv bolesti koje napadaju ljude i dovesti ih do pronalaska novih lijekova. Istraživači iz američke biološke tvrtke i sa Sveučilišta am. drž. Washington tvrde da je kvaščeva gljivica tek prvi korak. Znanstvenici će uskoro, nadaju se, identificirati proteinske interakcije u okvirima drugih genoma, uključujući i genom vinske mušice (drosophile melanogaster) te ljudski genom. Genom vinske mušice dovršen je, ali još nije objavljen. Gruba verzija ljudskoga genoma najvjerojatnije će biti dovršena za samo nekoliko mjeseci. Korporacija "CuraGen", američka biotehnološka tvrtka koja je izradila kartu proteina kvaščeve gljivice, pretpostavlja da će proteinske interakcije u ljudskome genomu biti otkrivene za samo dvije godine poslije objavljivanja sekvenci DNK. "Ovo je temeljno otkriće na polju funkcionalne genomike", rekao je dr. Richard Lifton iz "CuraGena" i sa sveučilišta Yale. "Kad smo otkrili proteinske interakcije u organizmu poput kvaščeve gljivice, dobili smo sjajan uvid u biokemijske funkcije u svim organizmima, uključujući i čovjeka." Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature". Genom kvaščeve gljivice poznat je od 1996., ali dosad su se znanstvenici ograničavali na tumačenje funkcija njegovih gena i njihovih proteina. Genom kvaščeve gljivice sastoji se od 6.000 gena razmještenih na 16 kromosoma. Geni su modeli DNK koji proizvode proteine. Ako je gen oštećen, protein će biti deformiran pa možda neće dobro funkcionirati. Rezultat toga može biti bolest. "No, otkriće gena tek je prvi korak. Tumačenje funkcija gena ključ je razumijevanja njihove uloge u bolesti", kaže dr. Jonathan Rothberg iz "CuraGena". "Sad kad je ljudski genom gotovo dovršen, želimo iskoristiti tu informaciju i pretočiti te sirove podatke o sekvencama u znanje uz pomoću kojega ćemo proizvesti sljedeću generaciju lijekova." Kvaščeva gljivica je vrlo dobro proučen organizam, takozvani model za razumijevanje ljudskih bolesti. Ima mnogo zajedničkih gena s čovjekom i vinskom mušicom te mnogo vrlo sličnih gena - među kojima su i oni uključeni u metaboličke poremećaje, rak, autoimunološke bolesti te neurološke probleme. Znanstvenici tvrde da će zahvaljujući razumijevanju funkcija proteina koje proizvode geni kvaščeve gljivice moći dobiti jasniju sliku funkcioniranja ljudskih verzija istih gena. To će pružiti vrijedne informacije nužne za određivanje povezanosti složenih bolesti i određenih gena. "CuraGen" je izradio kartu proteinskih interakcija u genomu kvaščeve gljivice uz pomoć patentirane tehnologije "PathCalling". Ona omogućuje identificiranje proteina i biokemijskih putova te otkrivanje gena odgovornih za njih. (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙