HRVATSKA ĆE U BRUXELLESU REĆI KAKO MISLI BRŽE U EU I NATO (2)

EU i NATO su odmah nakon pobjede koalicije lijevog centra na parlamentarnim izborima prošlog mjeseca najavili potpuno novi odnos prema Hrvatskoj kojoj s novom vlašću sada pružaju šansu za brže uključivanje u euroatlantske integracije. Unija i Sjevernoatlantski savez su međutim dali do znanja da od nove vlade očekuju brzo ispunjenje ranije postavljenih uvjeta za međusobno približavanje, od kojih su najvažniji unutarnja demokratizacija, jačanje slobode medija, brži povratak hrvatskih Srba, potpora Daytonskom sporazumu i odnos prema BiH kao suverenoj državi. Hrvatsko izaslanstvo će prije posjeta Bruxellesu, kao središnjeg dijela putovanja, ići u Lisabon u posjet sadašnjem predsjedatelju EU Portugalu, a putovanje okončati posjetom Berlinu. Premijer Račan je u srijedu zastupnicima Hrvatskog državnog sabora predstavio program nove hrvatske vlade u kojem je jedan od bitnih ciljeva uključivanje Hrvatske u EU i NATO. "Da bismo realizirali odrednicu vlade o uključivanju u euroatlantske integracije potrebno je čim prije svjedočiti u operativnom smislu kako to mislimo izvesti," rekao je Picula. Račan će u Bruxellesu imati susrete na najvišoj razini s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem, šefovima diplomacije zemalja članica EU na redovitom sastanku Vijeća EU te visokim predstavnikom za vanjsku politiku i sigurnost EU Javierom Solanom. Picula je najavio da će Račan u Bruxellesu glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu uručiti dokument kojim Hrvatska izražava želju za ulaskom u NATO, a za početak u program Partnerstvo za mir NATO- a. Ministar Picula će prije posjeta Bruxellesu u petak 11. veljače prvo putovati u Sarajevo kako bi pokazao međunarodnoj zajednici izmijenjen odnos Hrvatske prema BiH. "Stabilnost BiH sigurno je iznimno važan element cijele sigurnosne strukture jugoistoka Europe, a demokratska Hrvatska gradeći pažljivo i kvalitetno odnose s BiH može na pravi način dati doprinos stabiliziranju prilika u ovom osjetljivom dijelu Europe," rekao je on. On je ponovio stajališta hrvatske vlade da će poštivati Daytonski sporazuma i pomoć Hrvatima u BiH učiniti transparentnom. "Daytonski sporazum je za nas još uvijek temeljni dokument važan za održavanje BiH i volim kazati da je najbolja revizija Daytonskog sporazuma njegova potpuna primjena," rekao je on. Odgovarajući na pitanje novinara postoji li nesuglasje između vlade koja je najavila da će nastaviti financirati Hrvate u BiH i novoizabranog predsjednika države Stipe Mesića koji je u predizbornoj kampanji najavljivao ukidanje financiranja hrvatske vojne komponente HVO-a, Picula je odgovorio da će o tome odlučivati Hrvatski državni sabor. Izrazio je uvjerenje da će odluka zastupnika Sabora koja će obvezivati hrvatsku vladu "olakšavati i unaprijeđivati odnose u BiH i da će ojačavati njezinu sigurnosnu komponentu". "Ja se ne želim prikloniti rješenjima koja će ugrožavati stabilnost BiH kao iznimno složene državne zajednice," naglasio je Picula. Hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao da Hrvatska želi suradnju s cijelom BiH kao i s njezinim entitetima ali da je posebni odnosi s Federacijom BiH posebno obvezuju. "Taj sporazum ćemo nastojati koristiti i što više provesti iz njegovih odredbi," rekao je on. "Treba jasno deklarirati da su Hrvati u BiH preduvjet opstanka BiH," rekao je Picula. "Oni u uređenju susjedne države moraju imati jamstva nacionalna i građanska, da bi oni sami mogli biti jamstvo održavanja BiH." Glede drugih obveza prema međunarodnoj zajednici Picula je rekao da ih je hrvatska vlada spremna ispuniti, ali da će izvršavanje nekih od njih ovisiti i o financijskoj pomoći međunarodne zajednice. On je rekao da je hrvatska vlada već pokrenula izmjenu diskriminirajućih zakona, te da je spremna na reformu HRT-a u novom zakonu. "Povratak naših građana srpske nacionalnosti ovisit će, pored deklarirane političke volje da se podstakne proces povratka i odstrane prepreke, i o financijskim sredstvima," rekao je on napominjući da Hrvatska želi omogućiti potpunu materijalnu sigurnost povratnika. Budući je ovo godina odricanja, "bit ćemo vrlo zainteresirani da našu političku volju međunarodna zajednica podupre s konkretnim financijskim sredstvima," rekao je Picula. Posjet Berlinu, prema Piculinim riječima, bit će prigoda za unaprijeđenje tradicionalno dobrih odnosa Hrvatske i Njemačke, prvenstveno na gospodarskom planu. Na pitanje kada će se susresti s novom austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero Waldner, Picula je rekao da će do toga doći "kada to dopuste okolnosti". (Hina) sl ii