ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Ubrzavanje uključenja Hrvatske u Europsku uniju i NATO je prioritet hrvatske vanjske politike a u tom cilju će Hrvatska nastojati ispuniti sve postavljene uvjete, rekao je u četvrtak za Hinu novi ministar
vanjskih poslova Tonino Picula.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - Ubrzavanje uključenja Hrvatske u
Europsku uniju i NATO je prioritet hrvatske vanjske politike a u tom
cilju će Hrvatska nastojati ispuniti sve postavljene uvjete, rekao
je u četvrtak za Hinu novi ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
#L#
"Prioritet je članstvo u Europskoj uniji i u NATO savezu," rekao je
u razgovoru za Hinu Picula, koji je u četvrtak imenovan za novog
hrvatskog ministra vanjskih poslova u vladi premijera Ivice
Račana.
Picula je rekao da je važno za Hrvatsku u ovom trenutku "učiniti
važan vidljiv, iskorak prema EU" koja je odmah nakon izbora 3.
siječnja signalizirala da podupire novu hrvatsku vlast.
EU je međutim naglasila i da očekuje da će nova vlast za
približavanje Hrvatske EU ispuniti odranije poznate uvjete među
kojima su najznačajniji unutarnja demokratizacija, sloboda
medija, potpora Daytonskom sporazumu, povratak hrvatskih Srba i
suradnja s Haškim sudom.
"Ništa s toga popisa se ne smije izostaviti," rekao je Picula
odgovarajući na pitanje s kojim uvjetom će hrvatska vlada
započeti.
"Ukoliko već prvim koracima demonstriramo našu sposobnost da se
ponašamo ne kao nova nego kao bolja vlada, svijet će to znati
honorirati pa i materijalno poduprijeti," dodao je on.
Govoreći o prvim koracima nove vlade u vanjskoj politici Picula je
rekao da će hrvatska vlada sastaviti dokument o svojoj politici i
uputiti ga "na sve politički relevantne adrese suvremenog
demokratskog svijeta.
"U tom papiru hrvatska vlada će navesti ono što hrvatska vlada vidi
kao prioritete u svojoj politici pa i na vanjskopolitičkom planu i
kako ih namjerava provesti," rekao je Picula, 38-godišnji sociolog
po profesiji, rođen u Malom Lošinju.
Vijeće ministara EU je u ponedjeljak odlučilo da s Hrvatskom što
prije utemelji radnu skupinu za pripremu budućih ugovornih odnosa i
pozvalo premijera Ivicu Račana na svoje sljedeće zasjedanje 14.
veljače u Bruxellesu.
"EU je napustila politiku provokativne pasivnosti prema Hrvatskoj
a mislim da je to bilo moguće jer su izbori potvrdili demokratski
potencijal zemlje," rekao je Picula koji će na svoj prvi službeni
put krenuti u Bruxelles prateći premijera Račana.
Govoreći o glavnim vanjskopolitičkim partnerima Hrvatske Picula je
rekao da će EU i SAD svakako biti najvažniji sugovornici jer imaju
najveći utjecaj na politiku koja se vodi i u Hrvatskoj i oko
Hrvatske ali da se ne treba ograničiti samo na njih.
"Ne treba voditi monokulturnu vanjsku politiku, treba biti otvoren
prema svima koji nam mogu u ovom trenutku pomoći," rekao je on.
Upitan što će nova vlada uraditi ako Haški sud zatraži izručenje
nekih hrvatskih generala za navodne zločine počinjene u akcijama
"Bljesak" i "Oluja", Picula je rekao da ona mora raditi dvije
stvari: "poštivati svoje potpisane međunarodne obveze i
stimulirati domaće pravosuđe da bude daleko inicijativnije u
razrješavanju nagomilanih dubioza koje se vuku još iz vremena
završnih operacija domovinskog rata."
On je naglasio da nova hrvatska vlada mora svoju taktiku i
strategiju odnosa prema Haškom sudu temeljiti na Ustavnom zakonu o
suradnji s Haškim sudom.
Na pitanje da li nova hrvatska vlada drži kako Haški sud ima
nadležnost nad operacijama "Bljesak" i Oluja" ili je osporava kao
što je činila dosadašnja, Picula je rekao da Haški sud ima pravo
istraživati zločine.
"Haški sud ima ovlasti i nadležnosti nad kriminalom," rekao je on.
On je rekao da hrvatska vlada tek treba vidjeti što se događalo
između hrvatske vlasti i odvjetnika koji su je predstavljali pred
Haškim sudom i samog Haškog suda.
"Nakon što se na pravi način razriješe sve dileme u ovom trokutu
mislim da bi i Haški sud to shvatio kao povoljan signal i vjerojatno
bi se i odnos s novom hrvatskom vlašću uspostavio na nešto
kvalitetnijoj razini," rekao je on.
Govoreći o odnosu prema BiH i bosanskohercegovačkim Hrvatima
Picula je rekao da će nova hrvatska vlada istodobno podupirati
suverenu i cjelovitu BiH kao i Hrvate u BiH.
"Hrvatska mora preuzeti svoj dio odgovornosti da se stanje u BiH
stabilizira na višoj razini," rekao je on upozoravajući da je
"Daytonska arhitektura već neko vrijeme pod ozbiljnim pritiscima
koji dolaze s različitih strana".
"Razmatrajući problem ne bi trebalo ni jednoga trenutka odustati od
konačnog političkog cilja, a to je samoodrživa, jedinstvena,
cjelovita i sve više demokratska BiH koja će prestati biti otvorena
politička rana na karti suvremene Europe," naglasio je Picula.
Glede Sporazuma o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije
BiH Picula drži da treba biti realist.
"Treba vidjeti što je od toga realizirano, što se može a što se ne
može realizirati, treba biti realist," rekao je on.
On je rekao kako je dobar dio Hrvata u BiH bio žrtva loše politike
prethodne vlade i da je nakon njezinog odlaska zbunjen.
Picula je međutim upozorio da građani Republike Hrvatske trebaju
shvatiti kako je u njihovom interesu da se nastavi financiranje
Hrvata u BiH ali uz izmijenjen način i kontrolu trošenja jer će se
tako smanjiti odlazak ionako desetkovanih Hrvata iz BiH i
stabilizirati prilike u susjednoj zemlji.
"Mi smo zainteresirani da građani Republike Hrvatske shvate da je i
naš interes, interes građana Republike Hrvatske, da se nastavi
financijski pomagati bosanskohercegovačke Hrvate," rekao je on.
"Način prikupljanja, odobravanja i usmjeravanja sredstava će biti
potpuno drugačiji nego do sada," rekao je on. "Vlada Hrvatske je
zaintersirana da novac hrvatskih poreznih obveznika stimulira
jedan viši socijalni, zdravstveni i obrazovni standard Hrvata koji
žive u BiH."
"Treba stimulirati poduzetništo kako bi oni sami osigurali svoju
egzistenciju," rekao je ministar Picula. "Smanjit će se odlazak
Hrvata koji traje i stabilizirat će se stanje u BiH," dodao je on.
On očekuje pri tome da i drugi čimbenici obave svoj dio posla,
posebice srpski entitet i Bošnjaci kao partner u Federaciji a
"međunarodna zajednica mora paziti da se ne deformira njezina uloga
u BiH".
Zamoljen da komentira zahtjev supretsjedatelja Vijeća ministara
BiH Harisa Silajdžića za izmjenom Daytonskog sporazuma Picula je
rekao: "Bolje je ne činiti ništa nego pokvariti stvar."
Govoreći o odnosu prema otvorenim pitanjima između Hrvatske i
Slovenije i nekim najavama da susjedna zemlja očekuje "mekši"
pristup nove hrvatske vlade, Picula je rekao da bi "želio vjerovati
da će i Hrvatska i slovenska vanjska politika u procjeni problema
koji postoje biti razumnije, da će manje biti taoci
unutarnjopolitičkih odnosa a više zagledani u europsku budućnost i
jedne i druge zemlje."
Na pitanje tko će ubuduće kreirati hrvatsku vanjsku politiku,
predsjednik kao do sada ili hrvatska vlada, Picula drži da u
vanjskoj politici Hrvatske ima mjesta za sve čimbenike predviđene
Ustavom.
"Tu može ali i ne mora doći do kolizije," rekao je on.
Novi hrvatski ministar vanjskih poslova kani u svojem ministarstvu
zadržati sve koji su se dokazali kao stručnjaci.
"Svatko tko se svojom stručnošću potvrdio u proteklom razdoblju
vodeći u prilično složenim uvjetima međunarodnu politiku Hrvatske
i tko je to spreman činiti i dalje, mora ostati na svom mjestu,"
rekao je on.
Na pitanje da li će doći do preklapanja poslova i nadležnosti s
novoutemeljenim ministarstvom za europske integracije oko
ključnog cilja - uključenja u EU, Picula je rekao da "sukobe sigurno
neće stimulirati" i da između ta dva ministarstva mora biti izražen
odnos partnerstva.
(Hina) sl sd