ZAGREB, 9. veljače (Hina) - HDZ u parlamentu neće dati potporu programu vlade, smatrajući da u njemu nema ništa od obećanja o povećanju standarda koje je pred izbore građanima davala pobjednička šesterostranačka koalicija.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - HDZ u parlamentu neće dati potporu
programu vlade, smatrajući da u njemu nema ništa od obećanja o
povećanju standarda koje je pred izbore građanima davala
pobjednička šesterostranačka koalicija.#L#
"Podupiremo vladu u cjelini, ali će HDZ glasovati protiv njezina
programa", rekao je Vladimir Šeks, predsjednik kluba zastupnika
najjače oporbene stranke u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog
sabora.
HDZ će tako biti jedina stranka koja neće poduprijeti program nove
vlade za iduće četiri godine, što ga je jutros Saboru izložio
premijer Ivica Račan.
Šeks je najavio i da HDZ-ovi zastupnici neće jedinstveno
poduprijeti imenovanje pojedinih ministara u Vladi, već da će o
njima glasovati prema vlastitoj savjesti i procjeni.
"Gdje su obećanja na kojima su dobiveni izbori", rekao je Šeks.
Objasnio je kako Vlada sada najavljuje štednju i odricanje, a da je
biračima obećavala povećanje plaća i vraćanje mirovina.
Zamjerio je Vladi i to što u programu sugerira kako je za sve
probleme u zadnjih deset godina kriva HDZ-ova vlast, a da pritom
nije izradila detaljnu analizu zatečenoga stanja.
Šeks smatra kako je nova Vlada u programu trebala navesti da je
Republika Hrvatska 1991. preuzela oko četiri milijarde američkih
dolara vanjskoga duga bivše SFRJ, da je iste godine tadašnja vlada
donijela odluku o izdavanju jamstava od milijardu američkih dolara
za 200 propalih velikih poduzeća, da izravna ratna šteta iznosi 260
milijardi kuna, a da je neizravna šteta četiri puta veća te da je
proteklih godina država izgradila 100 tisuća stanova.
Damir Kajin je uime IDS-ovih zastupnika rekao je kako je Hrvatskoj
potrebna "radikalna šok terapija" i da vlada mora povući
najneugodnije poteze već u ovoj godini, makar oni bili i
nepopularni. "Po meni će to biti najveće iskušenje ove vlasti",
rekao je, smatrajući da je povlačenje takvih poteza pitanje
opstanka i Vlade i gospodarske osnove zemlje.
Glavnim problemom u ovoj godini Kajin je ocijenio neminovnost
porasta proračunskih prihoda, smatrajući da s najavljenim
proračunom od 42 milijarde kuna neće biti moguće voditi državu.
Kajin smatra i da treba odustati od dosadašnjeg modela sanacije
poduzeća, predviđajući da će, u suprotnom, za manje od pola godine
broj nezaposlenih s 340 tisuća biti povećan za još 20 do 30 tisuća.
Drži da nije vrijeme za uspostavu realnog tečaja kune,
procjenjujući da bi "kleknulo" prezaduženo gospodarstvo, jer su
svi vanjski dugovi vezani uz deviznu klauzulu, bankrotirao mali
obrt, a prezaduženi građani "naprosto bili izgubljeni".
"Nemojmo da nam se dogodi situacija da kraj godine dočekamo s manje
od 800 maraka prosječne plaće, ili s 350 maraka", rekao je. Upozorio
je da bi se moglo dogoditi da građani u tom slučaju smanje simpatije
prema Vladi, slično kao što se to dogodilo i onoj Ante Markovića u
bivšoj Jugoslaviji.
"Građani su zdušno dočekali intervenciju u naše plaće, uhićenje
bivšeg ministra i Kutle, međutim, uskoro to više neće biti
dovoljno. Ono što će biti temeljno jest kako će se i hoće li se bolje
živjeti", rekao je Kajin.
Ocijenio je "rak ranom" nelikvidnost, odnosno mirovinsku i
zdravstvenu reformu. Rekao je kako prioritet Vlade ne treba biti
povrat četrdesetak milijardi kuna umirovljenicima, već
usklađivanje mirovina, onih prije i poslije 1996.
Anto Đapić podupro je, uime kluba zastupnika HSP-HKDU, Vladu i
njezin program, ali mu je zamjerio nepostojanje zaštitnih
mehanizama, posebno u vanjskoj politici.
Đapić smatra da bi Vlada morala imati model zaštite nacionalnog
bogatstva, a ne ga dalje rasprodavati po neravnopravnim uvjetima.
Zauzeo se i za zaštitne mehanizme u poljoprivredi, s obzirom na
želju Hrvatske da pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Kad je riječ o Paktu o stabilnosti, Đapić smatra da bi Vlada morala
imati odgovor na ideje o stvaranju carinske i monetarne unije u
regiji. Stranke podupiru opredijeljenost Vlade za unaprijeđenje
odnosa sa susjednim zemljama, ali smatraju da mora pokrenuti
pitanje ratne odštete i sukcesije bivše SFRJ.
Pozdravlja i želju pristupanja Hrvatske NATO-u, ali smatra da je
ona u suprotnosti s najavama smanjenja vojske.
Đapić je predložio da se u izmjene Ustava ugradi mogućnost da o
ključnim pitanjima građani mogu odlučivati putem referenduma.
Izrazio je nadu da će Vlada djelovati kao kohezivni element
hrvatskog naroda te da će ubuduće reagirati na pokušaje podjela na
regionalnoj osnovi, kakvih je bilo u predizbornoj kampanji. Đapić
nije nikoga imenovao, ali bi se to moglo povezati s izjavama o
Hercegovcima koje je u predizbornoj kampanji davao Stjepan Mesić,
novi predsjednik Republike Hrvatske.
(Hina) vl im