ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Hrvatska je turistička djelatnost u proteklih desetak godina prolazila tešku krizu, na što ukazuju loši turistički pokazatelji (fizički i financijski) i rezultati poslovanja hrvatskih turističkih tvrtaka.
Uz to, u Hrvatskoj još uvijek djeluje naslijeđen koncept masovnog turizma, čemu je prilagođena struktura hotelske ponude s dominacijom mastodontskih objekata koji, pak, uglavnom imaju male sobe, nedostatkom sadržaja i uniformnim proizvodom, ističe se u članku u međunarodnom interdisciplinarnom časopisu "Turizam", izdavača Hrvatske turističke zajednice i zagrebačkog Instituta za turizam.
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Hrvatska je turistička djelatnost u
proteklih desetak godina prolazila tešku krizu, na što ukazuju loši
turistički pokazatelji (fizički i financijski) i rezultati
poslovanja hrvatskih turističkih tvrtaka. Uz to, u Hrvatskoj još
uvijek djeluje naslijeđen koncept masovnog turizma, čemu je
prilagođena struktura hotelske ponude s dominacijom mastodontskih
objekata koji, pak, uglavnom imaju male sobe, nedostatkom sadržaja
i uniformnim proizvodom, ističe se u članku u međunarodnom
interdisciplinarnom časopisu "Turizam", izdavača Hrvatske
turističke zajednice i zagrebačkog Instituta za turizam. #L#
Uzroci kriznog stanja zadiru i u probleme tržišnog pozicioniranja
hrvatskog turističkog proizvoda te nepostojanja jedinstvenog
prijedloga za promociju hrvatskog turizma. Na međunarodnu
konkurentnost hrvatskog hotelijerstva ograničavajuće djeluju i
visoke cijene inputa i kapitala (visoki troškovi prodaje hrane i
pića zbog visokih nabavnih cijena) te visoka razina fiskalnog i
parafiskalnog opterećenja neprimjerena niskoj razini
akumulativnosti hotelske industrije.
Autori članka o učinkovitosti hrvatske hotelske industrije Sanja
Čižmar i Mario Šerić iz zagrebačke tvrtke Horwath Consulting,
hrvatsko hotelijerstvo uspoređuju sa zemljama prvog konkurentskog
kruga - Španjolskom, Portugalom, Francuskom i Grčkom te zemljama
drugoga konkurentskog kruga - Austrijom i Mađarskom.
U Hrvatskoj je udjel hotelskih kapaciteta u ukupnoj smještajnoj
ponudi znatno manji (ispod 20 posto) nego u spomenutim
konkurentskim zemljama (iznad 40 posto), dok prevladavaju ostali
oblici smještajne ponude (kampovi, apartmani, privatni smještaj).
Hrvatsko hotelijerstvo u odnosu na te zemlje raspolaže s najmanjim
brojem hotelskih objekata (453 hotela), ali su oni prosječno znatno
veći (137 soba po hotelu). Godišnja prosječna zauzetost hotelskih
soba u nas iznosi 41,4 posto, a u Španjolskoj 63,7 posto, Grčkoj
73,3 posto, Austriji 65 posto, a u Mađarskoj 58,2 posto.
Hrvatska je hotelska industrija s prosječnom cijenom hotelske sobe
od 40,07 američkih dolara rangirana na pretposljednjem mjestu od
svih spomenutih promatranih zemalja (posljednja je Mađarska).
Najviša prosječno ostvarena cijena hotelske sobe od 112 dolara
registrirana je u Francuskoj. Po prihodovnom kriteriju hrvatsko je
hotelijerstvo također u znatnom zaostatku u odnosu na promatrane
zemalje. Prosječni godišnji neto prihod od 10.335 dolara po
hotelskoj sobi tek je jedna četvrtina europskog i francuskog
prihodovnog prosjeka, odnosno na razini od jedne trećine prihoda,
koji su po sobi ostvarili portugalski, španjolski i austrijski
hoteli.
(Hina) splj ds