ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska u ovoj godini može očekivati gospodarski oporavak, a taj oporavak utemeljen na izvozu, privatnoj potrošnji i ulaganjima, iznosio bi od 2,5 do 3 posto, ocjena je iz godišnjeg izvješća MMF-a o
Hrvatskoj. To je izvješće objavljeno na današnjoj konferenciji za novinare stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Gary O'Callaghana.
ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Hrvatska u ovoj godini može očekivati
gospodarski oporavak, a taj oporavak utemeljen na izvozu,
privatnoj potrošnji i ulaganjima, iznosio bi od 2,5 do 3 posto,
ocjena je iz godišnjeg izvješća MMF-a o Hrvatskoj. To je izvješće
objavljeno na današnjoj konferenciji za novinare stalnog
predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Gary O'Callaghana. #L#
Po podacima MMF-a realni se bruto domaći proizvod (BDP) u 1999.
nastavio smanjivati, ali je pad bio manji od predviđanja MMF-a.
Tako je za 1999. bila procjenjivana negativna stopa od 2,9 posto,
ali je zbog rezultata u trećem tromjesečju koji su bolji od
očekivanja, negativan rast bio oko 1 posto.
Hrvatsko gospodarstvo može, s obzirom na više elemenata, sa
samopouzdanjem očekivati godinu koja dolazi, ocjena je iz
Izvješća. Strani ulagači imaju povjerenja u gospodarske izglede
Hrvatske, a jedan od razloga tomu je značajno smanjenje deficita
tekućeg računa platne bilance (sa 11,6 posto BDP-a u 1997. na 6,5
posto u 1999.). MMF predviđa se da će taj udio i dalje padati i u ovoj
godini iznositi 5 posto BDP-a, pri čemu će u cjelini biti pokriven
stranim ulaganjima.
I pred Hrvatskom su bitne strukturne reforme, pri čemu MMF posebno
bitnim smatra reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, nadzor
Hrvatske narodne banke nad bankovnim sustavom, te restrukturiranje
poduzeća.
U ocjenama MMF-a institucije vlasti pozivaju se da oprezno pristupe
upravljanju gospodarstvom, budući da je još uvijek velik deficit
tekućeg računa platne bilance, te da se bankovni sustav sporo
oporavlja. "Smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance i
stabilizacija inozemnog zaduženja ključni su za povratak održivom
gospodarskom rastu", ocjenjuje MMF.
MMF smatra razumljivim opredjeljenje za trajnom stabilnošću
cijena, za stabilnošću tečaja, ali i ističe da se pritom moraju
prihvatiti komplementarne politike za ostvarenje tog usmjerenja:
restriktivna fiskalna politika, suzdržavanje od rasta plaća, te
politika koja osigurava veću učinkovitost u gospodarstvu
provođenjem privatizacije i strukturnih reformi.
Naime, MMF u svom Izvješću upozorava da je rast plaća do kolovoza
prošle godine iznosio 10,4 posto. Stoga ograničenje rasta plaća
smatra posebno važnim sastavnim dijelom svake buduće gospodarske
strategije. Potreban je stoga srednjoročni socijalni sporazum s
poslodavcima i sindikatima kojim bi se realni rast plaća nekoliko
godina zadržao na razinama nižim od povećanja produktivnosti. To
bi, ocjenjuje se, pomoglo i jačanju konkurentnosti i rastu
zaposlenosti.
Kod državnog proračuna, MMF poručuje da treba "odlučno smanjiti"
proračunske rashode, ne samo kako bi se uravnotežio proračun nego i
da bi se omogućilo smanjenje troškova rada koji se ne odnose na
plaće. Pritom, MMF smatra potrebnim "zamrzavanja plaća u državnom
sektoru", rezanje potrošnje i kod financiranja obrane i policije,
veterana Domovinskog rata, obnove, izgradnje cesta kao i na
području subvencija.
Uravnoteženje proračuna nije moguće bez uspostavljanja
financijske ravnoteže u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Očekuje
se provedba reformi tih sustava što treba biti dopunjeno
neodgodivim mjerama za poboljšanje naplate doprinosa i
učinkovitosti poslovanja, smatra MMF. Procjenjuje se kako su
ukupna nenaplaćena potraživanja dosegnula 6 posto BDP-a.
MMF u svom izvješću daje i scenarij razvoja hrvatskog gospodarstva
u srednjoročnom razdoblju koji predviđa strukturne reforme
poduzeća i sužavanje uloge države u gospodarstvu. Privatizacija
ključnih državnih tvrtki i banaka, pristup Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji i regionalnim trgovinskim asocijacijama pomogli bi
privlačenju izravnih stranih ulaganja i bili potencijal rastu
hrvatskog gospodarstva. Na temelju takvih politika "gospodarski
rast postupno bi porastao na 5 posto godišnje, omogućujući BDP-u da
se do 2004. vrati na razinu ostvarenu 1990."
Odbor izvršnih direktora Izvješće o Hrvatskoj prihvatio je 7.
siječnja. Godišnje izvješće MMF-a sastavlja se za svaku zemlju
članicu, a obuhvaća izvješće izaslanstva, izjavu izvršnog
direktora odgovornog za tu zemlju, informaciju za novinare, kao i
osnovne informacije o pojedinoj zemlji. Ta su izvješća, sukladno
novoj politici MMF-a, po prvi put objavljena, a Hrvatska je jedna od
rijetkih zemalja koja je dala suglasnost za objavu svih podataka.
(Hina) db ds