GS: TRŽIŠTA KAPITALA NAKON FEDOVOG POVEĆANJA KAMATNIH STOPA

NEW YORK/ZAGREB, 8. veljače (Reuters/Hina) - Nestrpljivo iščekivani ishod sastanka Fedovog Savjeta za otvoreno tržište (FOMC) napokon je obznanjen prošloga tjedna. FOMC je donio odluku da kamatne stope za prekonoćne kredite podigne s 5,50 na 5,75 posto, dok je za izravne kredite bankama, kamate uvećao s 5,00 na 5,25 posto. Budući su se trgovci na njujorškoj burzi na Wall Streetu prošloga tjedna primirili iščekujući rezultate sastanka, ni vrijednost indeksa Dow Jonesa nije se puno mijenjala, pa je zabilježila tek blagi porast od 0,21 posto na 10.963,80 bodova. #L# Prošlogodišnja tri povećanja kamata nisu zaustavila prebrz rast američkog gospodarstva i pojačanu potrošnju stanovništva, pa su se stoga i ispunile prognoze o prošlotjednom ponovnom povećanju kamata. No, neki su analitičari prije sjednice bili uvjereni da će Fed poduzeti drastičnije mjere, tj. da će povećati ključne kamatne stope i za više od 0,25 postotnih bodova. Fed je nakon sjednice FOMC-a financijskim tržištima odaslao upozorenje kako je jačanje inflacijskih pritisaka najveća opasnost za nastavak gospodarskog rasta u SAD-u. Stoga su pojedini analitičari mišljenja da će i na sljedećem sastanku zakazanom za 21. ožujka Fed ponovno podići kamate. Osim toga, prošloga su tjedna objavljeni i važni gospodarski statistički podatci, koji govore u prilog daljnjeg jačanja gospodarstva u SAD-u. Tako je američki bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao iznad očekivanja analitičara za čak 5,8 posto na godišnjoj razini. Istodobno su plaće porasle 1,1 posto, a niska stopa nezaposlenosti od 4,1 posto mogla bi dovesti do značajnijeg porasta plaća. To bi pak, moglo rezultirati daljnjim rastom osobne potrošnje, a iza svega toga prijeti jačanje inflacije. Na europskim tržištima kapitala prošloga je tjedna bilo vrlo napeto. Europska središnja banka (ECB) povisila je ključne kamatne stope samo dan nakon što je to učinio Fed. Riječ je o drugom povećanju kamatnih stopa u 11 gospodarstava Europske unije, a ECB je ključnu kamatnu stopu podigla za 0,25 postotnih bodova na 3,25 posto. Razlog takvoj odluci ECB-a bilo je zaustavljanje daljnjeg pada tečaja jedinstvene europske valute - eura, ali i kako bi smanjila inflacijske pritiske koji prijete usporavanju gospodarstava u euro-zoni. Službeni indeks frankfurtske burze DAX-30 ponovo je rekordirao na 7.444,61 bod, ostvarivši od ponedjeljka do petka porast od gotovo devet posto. Dogodilo se to ponajprije zbog velike potražnje za dionicama tvrtki telekomunikacijskog sektora, a u središtu pozornosti trgovaca bilo je preuzimanje njemačke telekomunikacijske kompanije Mannesmann od strane britanskog Vodafon AirToucha čijim će udruživanjem nastati najveća europska telekomunikacijska tvrtka. Na najstarijem europskom tržištu kapitala - Londonskom, vrijednost indeksa FTSE-100, pala je 1,33 posto na 6275,72 boda, dok je vrijednost indeksa pariške burze, CAC-40 rekordirala na 6275,72 boda. Na tokijskoj burzi vrijednost indeksa Nikkeia prošloga je tjedna dosegnula novi rekord u posljednjih 30 mjeseci - 19.786 bodova. Promatrano kroz cijeli tjedan, vrijednost toga indeksa porasla je 1,14 posto na 19.763,13 bodova, čemu je ponajviše pridonijeo početak trgovanja dva nova investicijska fonda. Oni će, prema mišljenju ulagača, uvelike povećati potražnju za dionicama na burzi, posebice tehnološkima. Na svjetskim deviznim tržištima prošloga tjedna jedinstvena europska valuta - euro, vratila je ponešto na svojoj vrijednosti u odnosu na američki dolar, 2,36 posto na 0,9926 dolara. Razlog tomu je već spomenuto ECB-ovo povećanje ključnih kamatnih stopa. U odnosu na japanski jen tečaj dolara porastao je 0,18 posto na 107,44 jena, dok je prema njemačkoj marki i talijanskoj liri dolar oslabio 2,27 posto na 1,9698 maraka i 1950,12 lira. Za jedan dolar u petak je bilo potrebno izdvojiti 1,62 švicarskih franaka ili 2,24 posto manje nego u ponedjeljak, dok je vrijednost britanske funte u odnosu na "zelenu valutu" ojačala 1,67 posto na 1,5886 dolara. (Hina) alt ds