PARIZ, 18. siječnja (Hina/AFP) - Toplija klima sve više zabrinjava znanstvenike, jer bi Zemlja mogla biti izložena dobro poznatom fenomenu: kad odmrzavamo hladnjak, u početku se čini kao da se led ne otapa, a onda se naglo odvoji od
stijenki.
PARIZ, 18. siječnja (Hina/AFP) - Toplija klima sve više zabrinjava
znanstvenike, jer bi Zemlja mogla biti izložena dobro poznatom
fenomenu: kad odmrzavamo hladnjak, u početku se čini kao da se led
ne otapa, a onda se naglo odvoji od stijenki. #L#
Nicole Petit-Maire, francuska znanstvenica i stručnjak za
paleoklimatologiju, misli da je ta opasnost stvarna, jer, ističe,
ako hladnjak može malo poplaviti kuhinju, otapanje ledenjaka na
Zemlji koje bi se moglo dogoditi na sličan način, izazvalo bi pravu
katastrofu.
Predsjednica Francuskoga nacionalnog odbora Međunarodnog saveza
za istraživanje kvartara (CNF-INQUA) izrazila je zabrinutost
prigodom nedavnog predstavljanja dvaju zemljovida pretpovijesne
Francuske čiju je izradu naručila Državna agencija za odlaganje
radioaktivnog otpada (ANDRA).
Ti zemljovidi, izrađeni pod vodstvom gospođe Petit-Maire,
namijenjeni su boljem upoznavanju razvoja geoloških slojeva radi
zakapanja radioaktivnog otpada.
"Zbog atmosferskog onečišćenja koje je posljedica ljudske
djelatnosti", tumači znanstvenica, "klima se na Zemlji
neprijeporno mijenja. U zadnjih četrdesetak godina sve su češće i
veće anomalije poput oluja koje su u prosincu pogodile Francusku."
"Dakako", nastavlja gđa Petit-Maire, "to ne znači ništa. No cikloni
se sve češći izvan tropskih područja, iako bi se zapravo trebali
pojavljivati tek pri temperaturi od 27 stupnjeva Celzija. Klima
koja je dvije tisuće godina bila uravnotežena, sada traži novu
ravnotežu."
Što je za to krivo? Plinovi koji uzrokuju efekt staklenika, metan i
osobito ugljični dioksid. "Efekt staklenika", ističe gđa Petit-
Maire "sam po sebi je korisna prirodna pojava. Zahvaljujući njemu,
prosječna je temperatura na Zemlji 15 stupnjeva, dok bi bez njega
bila najmanje 18 stupnjeva. Poremećaj je posljedica dodatnog
efekta staklenika."
Zahvaljujući istraživanju klimatskih "arhiva" koje čine zračni
mjehuri u antarktičkim ledenjacima, suvremena znanost vrlo dobro
poznaje promjene klime u zadnjih 420 tisuća godina za koje je
značajna smjena ledenog i međuledenog doba (naše doba).
Dva zemljovida prikazuju stanje u Francuskoj u dvama ključnim
razdobljima: onom od prije 18 tisuća godina koje odgovara zadnjem
ledenom maksimumu s prosječnom temperaturom koja je za 4,5 stupnja
Celzija niža od današnje i u razdoblju prije osam tisuća godina koje
odgovara klimatskom optimumu iz holocena (zadnje razdoblje
kvartara) s temperaturom koja je za dva stupnja viša od današnje.
Dakle, tek nešto više od sedam stupnjeva prosječne temperature
dijeli ove dvije "fotografije" nekadašnje Francuske, ali razlike
su porazne: suha tundra i stepe s jedne, bujna vegetacija i šume s
druge strane...
"Od početka stoljeća, ističe znanstvenica, prosječna je
temperatura porasla za jedan stupanj na kopnu i 0,6 stupnjeva u
oceanima. Kad na našim zemljovidima vidimo ekološke poremećaje
koje je izazvala tako mala razlika u temperaturi, možemo reći da
čovjek ide prema katastrofi ako bitno ne promijeni svoje ponašanje.
Grijanje bočice prvi je prinos svakog dojenčeta onečišćenju
atmosfere..."
(Hina) vra dgk