BRUXELLES, 4. veljače(Hina)- Osim Makedonije, s kojom će se u ožujku otvoriti pregovori, ni jedna od zemalja jugoistočne Europe, još ne ispunjava potrebne uvjete za sklapanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ocijenila je
Europska komisija u polugodišnjem izvješću o stanju u toj regiji.
BRUXELLES, 4. veljače(Hina)- Osim Makedonije, s kojom će se u
ožujku otvoriti pregovori, ni jedna od zemalja jugoistočne Europe,
još ne ispunjava potrebne uvjete za sklapanje sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju, ocijenila je Europska komisija u
polugodišnjem izvješću o stanju u toj regiji.#L#
Izvješće, koje služi kao podloga za odluke Vijeća ministara EU i
Europskog parlamenta o razvoju odnosa Unije, ubuhvaća pet zemalja
jugoistočne Europe (Albanija, BiH, Hrvatska, Makedonija SRJ).
Za svaku od zemalja iskazane su ocjene Komisije o zadovoljavanju
više kriterija EU za približavanje europskoj integraciji, odnosno
za sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, kao prvog ugovornog
odnosa s EU.
Ti se uvjeti vezuju za ostvarivanje načela demokracije, ljudskih
prava i pravne države, ostvarenje i zaštitu prava manjina, uz
reforme na crti tržišnog gospodarstva, politiku i rezultate
regionalne suradnje, te izvršavanje međunarodno preuzetih
obveza.
Makedonija će kao prva zemlja u regiji početi pregovore o sporazumu
o stabilizaciji i pridruživanju, jer je, po ocjeni Komisije, već
ostvarila ukupnu "pozitivnu bilancu" u ispunjavanju spomenutih
uvjeta EU. Pritom Komisija posebno naglašava "primjernu ulogu"
Makedonije na regionalnom planu, u kosovskoj krizi.
Od Skoplja Komisija istodobno očekuje daljni napredak u
gospodarskim reformama, u reformi javne uprave i pravosuđa, u
poštivanju zakonitosti i u reformi medija.
Za Hrvatsku je, uz pozitivne ocjene siječanjskih izbora i podršku
političkom dijalogu s novom vladom u Zagrebu, Komisija predložila,
kao što je poznato, "otvaranje perspektive" za sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju .
Za BiH, Komisija EU ocjenjuje da se sada nalazi u fazi "političke i
ekonomske konsolidacije", ali da bi još bilo "preuranjeno
predviđati" otvaranje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju.
"Odsustvo konsenzusa o zajedničkoj državnoj strukturi, opća
slabost institucija, nepostojanje autonomije privrede i
nedovoljan razvoj civilnog društva, glavni su problemi BiH".
"Institucije javnih vlasti trebaju biti ojačane, a BiH su potrebni
novi mehanizmi koordinacije(vlasti), kako na razini svakog
entiteta, tako i na lokalnoj razini. A da bi kao zemlja u cijelini
dobila sredstva za efikasno i koherentno djelovanje."
"Drugi veliki izazov za BiH,u predstojećim godinama, je ostvarenje
sposobnosti za održivi gospodarski razvoj, a obzirom na smanjenje
vanjske pomoći."
Za povratak izbjeglica i raseljenih osoba u BiH, posebno pripadnika
manjina, Europska komisija kaže da se odvija " u poboljšanim
uvjetima".
Za Albaniju, a za koju je Vijeće ministara od Europske komisije
krajem prošle godine već bilo zatražilo izradu studije o
osposobljenosti sklapanje sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, Komisija i nadalje drži da bi otvaranje pregovora
bilo preuranjeno. Od Tirane se traži da utvrdi kalendar s rokovima
za ispunjavanje uvjeta u više oblasti: bolje vođenje javnih
poslova, poštivanje zakona, makroekonomska stabilizacija, uz
odlučnije strukturne reforme gospodarstva.
SRJ, obzirom na odsustvo političke evolucije na demokratskim
načelima, ostaje pod sankcijama EU. Komisija potvrđuje odluku
kojom je Beograd isključen iz režima autonomnih trgovačkih
povlastica EU.
Politički dijalog Bruxelles će nastaviti s predstavnicima
srbijanske demokratske oporbe. Humanitarnu pomoć i pomoć za
demokratizaciju i medijima EU će pružati samo pod uvjetima da
"zaobilazi centralne vlasti".
Istodobno Komisija predlaže nastavak pomoći Kosovu: humanitarne,
za demokratizaciju, za obnovu, kao i pomoć za financijsku podršku
proračunu pokrajine. Komisija međutim naglašava, da će ta pomoć
ovisiti od smanjenja etničkih napetosti i bolje suradnje kosovskih
Albanaca s strukturama međunarodne civilne uprave.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Europska komisija ponavlja stajalište o
podršci demokratskoj vladi u Podgorici, ali navodi kako su
mogućnosti pomoći EU ograničene obzirom da je SRJ pod sankcijama, a
i da propisi EU o trgovačkoj i drugoj suradnji predviđaju suradnju
samo s državma u cijelini, a ne i njihovim dijelovima.
Zato se ne može predvidjeti ni uspostavljanje ugovornih odnosa EU s
Crnom Gorom, navodi Komisija. Bruxelles će nastojati da Crna Gora
bude "koliko god je to moguće" zaštićena od posljedica međunarodnih
sankcija prema SRJ, kaže se u zaključku Komisije.
(Hina) mbo sb