AUTONOMNI REŽIM TRGOVINSKIH POVLASTICA EU ZA HRVATSKU

BRUXELLES, 6.siječnja(Hina)- U Službenim novinama EU od 5.siječnja objavljen je novi sustav uvoznih trgovinskih povlastica što će ih EU odobravati proizvođačima iz Hrvatske i BiH pri uvozu njihovih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda na tržišta petnaest zemalja europskog tržišta i koji bi trebao bi važiti do kraja 2001. godine.#L# Objavljivanjem u Službenim novinama formalno stupaju na snagu odluke usvojene krajem prosinca na zasjedanju Vijeća ministara EU o tzv. autonomnom trgovinskom režimu za Hrvatsku i BiH. Riječ je o jednostranim uvoznim povlasticama EU, koje su dosada, u odsustvu ugovora o trgovini, primjenjivane sa strane EU na "naslijeđe" iz sporazuma između EZ i bivše SFRJ. Sada su se te povlastice po prvi puta izdvajaju u zasebni novi Pravilnik EU (CE - br.6/2000)koji važi samo za uvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske i BiH. Uvoz EU iz Hrvatske , po sličnom režimu posljednjih godina kretao se oko razine od 1,8 milijardi eura. Hrvatski uvoz iz EU bio je stalno dvostruko veći, između 3,23 milijarde eura u 1994., do nešto iznad 4 milijardi eura u 1998. godini (podaci EU). Slovenija i Makedonija, koje uživaju glavne trgovinske preferencijale temeljem već sklopljenih bilateralnih sporazuma s EU, obuhvaćene su ovom Pravilnikom još samo kada je riječ o tržištu vina. Ono još nije obuhvaćeno bilateralnim aranžmanima Slovenije i Makedonije s Bruxellesom (sa Slovenijom su pregovoru u tijeku, a s Makedonijom se trebaju uskoro otvoriti). SRJ je pod sankcijama i od 1997. isključena je iz autonomnog režima trgovinskih povlastica EU. U obrazloženju prijedloga Vijeću ministara Komisija EU naglasila da bi u budućnosti trgovinski odnosi s Hrvatskom i BiH trebali biti regulirani novim tipom sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju , predviđenima odlukama EU o Paktu o stabilnosti, a također i da te povlastice mogu biti povučene jednostranom odlukom EU, ako se u Bruxellesu ocjeni da te zemlje- partneri ne ispunjavanju potrebne uvjete. Osnovni "model" trgovačkih povlastica EU za Hrvatsku i BiH od 1. siječnja ostao je isti: uvoz oko 90 posto industrijskih proizvoda je oslobođen (nulta stopa), a ostatak, ili tzv. osjetljivi proizvodi su pod režimom ograničenja ("plafona"- po ispunjenju određenih godišnjih kvota se ponovo uvode carine koje važe za sve treće zemlje nečlanice EU). Za poljoprivredne i prehrambene proizvode, zadržan je i nadalje stroži režim; propisane su samo smanjene uvozne tarife (tzv. prelevmani), a i one važe samo uz određenia uvozna količinska ograničenja. Gornje granice uvoznih ograničenja za industrijske robe povećane su za oko 5 posto u 2000. godini u odnosu na 1999, a i carinske procedure trebale bi biti pojednostavljene, objavila je Komisija EU. U poljoprivrednom sektoru režim povlastica EU ostaje uglavnom isti, tj skromniji. Primjerice uvoz junećeg (tzv."baby-beef") mesa zadržan je u prošlogodišnjoj granici od ukupno 10.900 tona, pri čemu na Hrvatsku u 2000. godini otpada 9.400 tona, a BiH 1.500 tona. Pri raspodjeli uvoznih povlastica EU između Hrvatske i BiH , po obrazloženju Komisije EU, poštovali su se dosadašnji tradicionalni trgovinski tokovi roba prema tržištima zemalja EU. Primjerice godišnje kvote za bescarinski uvoz mineralnih gnojiva na tržište zemalja EU utvrđen je (za 2.000. godinu) iz Hrvatske na razini od 115.000 tona (8.000 tona za BiH), a uvoza drva od 50.000 tona (104.000 t za BiH), cipela (s plastičnim meterijalima) 258.000 komada (650.000 za BiH). U posebnom aneksu o trgovini čelikom uvoz bešavnih cijevi iz Hrvatske ograničen je npr. na 15.504 tona (388 t za BiH), a kada je riječ o poluproizvodima od željeza i čelika samo na 1.000 tona (41.000 t iz BiH). Uvoz elektro-motora iz Hrvatske ograničen je primjerice na 3.171 tona (374 t za BiH), a naftnih ulja i derivata na 900.000 tona (90.000 t za BiH). (Hina) mb sb