ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Ustavni je sud prihvatio danas ustavne tužbe neimenovanih sudaca Vrhovnog suda i ukinuo odluku Državnoga sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Vrhovnog suda od 20. studenoga 1997. u dijelu koji se odnosi na
podnositelje ustavnih tužba. Predmet će biti vraćen DSV-u na ponovnu raspravu i glasovanje o podnositeljima ustavnih tužba i njihovu imenovanju za suce Vrhovnog suda na temelju liste kandidata ministra pravosuđa i uvjetima oglasa Ministarstva pravosuđa.
ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Ustavni je sud prihvatio danas ustavne
tužbe neimenovanih sudaca Vrhovnog suda i ukinuo odluku Državnoga
sudbenog vijeća o imenovanju sudaca Vrhovnog suda od 20. studenoga
1997. u dijelu koji se odnosi na podnositelje ustavnih tužba.
Predmet će biti vraćen DSV-u na ponovnu raspravu i glasovanje o
podnositeljima ustavnih tužba i njihovu imenovanju za suce
Vrhovnog suda na temelju liste kandidata ministra pravosuđa i
uvjetima oglasa Ministarstva pravosuđa. #L#
Ustavni sud drži da je, iako odluka DSV-a pripada tzv. aktima
vladanja, ona istodobno i pravno vezani akt državnog tijela koje je
u postupku imenovanja vezano postupovnim pravilima te kao i svi
ostali akti vladanja bilo kojega državnog tijela podliježe ocjeni
ustavnosti i zakonitosti sa stajališta ustavnosti i zakonitosti
postupka i načina donošenja.
Ustavni sud je utvrdio da se iz natječajnih spisa ne vidi kojim se
stručnim ili drugim razlozima ravnao DSV pri donošenju odluke kojom
podnositelji ustavnih tužba i višegodišnji obnašatelji sudbene
dužnosti nisu ponovno imenovani sucima. Odluka je u suprotnosti s
jedino valjanim razlozima koji su u raspravi podastrti na sjednici
i onima iz pisana mišljenja predsjednika Vrhovnog suda kao zakonski
propisanim temeljem za odlučivanje DSV-a, stoji u obrazloženju
odluke Ustavnog suda. Navedeno je da u slučaju kandidata koji već
obnašaju sudačku dužnost odluka o neimenovanju povlači pravnu
posljedicu prestanka sudačke dužnosti po sili zakona, a to znači i
prestanak radnog odnosa. Stoga je neprihvatljivo i suprotno
temeljnim ustavnim pravima čovjeka da bilo komu, a pogotovo sucu
koji je dugo godina obnašao sudačku dužnost, prestane radni odnos,
a da mu se ne omogući uvid u razloge prestanka i time primjena
pravnog lijekom, stajalište je Suda.
Ustavni je sud ukinuo neke odredbe Zakona o udrugama, držeći da one
bitno ograničuju ustavnu slobodu udruživanja te da bi to trebao
biti poticaj zakonodavcu da primjerenije uredi to pitanje. U
obrazloženju odluke uz ostalo stoji da se u hrvatskom pravnom
poretku legalno može osnovati udruga bez pravne osobnosti te da
udrugama treba prepustiti odluku kakav će pravni položaj
namijeniti svojim savezima ili zajednicama i nižim ustrojbenim
oblicima. Krovne udruge i podružnice potrebno je prijaviti samo ako
se žele registrirati i dati im položaj pravne osobe, stoji u odluci
Ustavnog suda. Izraženo je stajalište da svatko ima pravo na
udruživanje bez obzira na to je li hrvatski državljanin ili nije te
da ograničavanje načela uzajamnosti u načelu nije opravdano.
Ustavni je sud ukinuo većinu odredaba članka 25. Zakona o javnom
priopćivanju, koji se odnosi na sudski postupak u naknadi štete po
hitnom postupku, a vezane su uz vremenske rokove u kojima je sud
dužan postupiti. Zakonodavcu je pak ostavljena mogućnost da na neki
drugi način uredi to pitanje.
(Hina) dm dd