NEW YORK, 2. veljače (Hina/Reuters) - Jednomjesečna glazbena terapija pozitivno je djelovala na ponašanje oboljelih od Alzheimerove bolesti, ublažavajući istodobno i njihove probleme sa snom, izvješćuju američki istraživači koji ta
poboljšanja pripisuju povišenoj razini hormona melatonina što je "možda pridonijelo osjećaju opuštenosti i smirenosti pacijenata".
NEW YORK, 2. veljače (Hina/Reuters) - Jednomjesečna glazbena
terapija pozitivno je djelovala na ponašanje oboljelih od
Alzheimerove bolesti, ublažavajući istodobno i njihove probleme sa
snom, izvješćuju američki istraživači koji ta poboljšanja
pripisuju povišenoj razini hormona melatonina što je "možda
pridonijelo osjećaju opuštenosti i smirenosti pacijenata". #L#
Od davnine se zna da glazba smiruje te da ublažava stres i napetost.
Novo istraživanje pokazuje da slušanje glazbe utječe na otpuštanje
tvari u mozgu koje reguliraju raspoloženje, smanjuju agresivnost i
depresiju te poboljšavaju san.
"Mnogi oboljeli od Alzheimerove bolesti ponašaju se problematično:
agresivni su i uznemireni", kazao je dr. Ardash Kumar, jedan od
autora istraživanja i pomoćni profesor za istraživanja pri Odjelu
za psihijatriju i behaviorističke znanosti Medicinskog fakulteta
Sveučilišta u Miamiju na Floridi. "Željeli smo ispitati teoriju po
kojoj osmišljena glazbena terapija smiruje. Pretpostavili smo da
bi taj prirodan način liječenja mogao biti koristan za uznemirene
ili agresivne pacijente oboljele od Alzheimerove bolesti", rekao
je Kumar.
On i njegovi kolege ispitivali su djelovanje glazbe na razinu pet
tvari (melatonin, norepinefrin, epinefrin, serotonin i prolaktin)
koje u kombinaciji utječu na duševno stanje. "Određene situacije
stimuliraju različite dijelove mozga i utječu na otpuštanje tvari u
krv. Možemo mjeriti razinu tih kemikalija kako bismo ispitali u
kojim se situacijama pacijent osjeća dobro", kazaoje Kumar.
Ispitivanje je provedeno u Medicinskom centru ministarstva za
veterane u Miamiju. U programu glazbene terapije sudjelovalo je
dvadeset muškaraca oboljelih od Alzheimerove bolesti. Terapija je
provođena pet puta tjedno po 30 do 40 minuta, a ukupno je trajala
četiri tjedna. Kako je program napredovao, pacijenti su se sve više
identificirali s pjesmama i mogli su tražiti svoje omiljene
skladbe.
Ispitanicima su uzeti uzorci krvi prije početka ispitivanja, na
kraju četverotjedne terapije te šest tjedana nakon terapije.
Analiza krvi pokazala je da se razina melatonina u krvi znatno
povećala nakon sudjelovanja u programu glazbene terapije, a takva
se povišena razina zadržala i 6 tjedana nakon svršetka terapije.
Razina epinefrina i norepinefrina znatno se povećala nakon
glazbene terapije, ali se 6 tjedana nakon prestanka terapije
vratila na početno stanje. Terapija glazbom nije utjecala na razinu
serotonina i prolaktina.
Možda i zbog povećane razine melatonina, pacijenti koji su
sudjelovali u glazbenoj terapiji postali su aktivniji, bolje su
spavali i bili su spremniji na suradnju s bolničarkama.
Rezultati ispitivanja objavljeni su u časopisu "Alternative
Therapies" i mogli bi imati i širu primjenu. "Opuštanje smirujućom
glazbom vrlo je korisno", kazao je Kumar. "Kako biste potaknuli
smirenost i osjećaj spokojnosti, omiljenu smirujuću glazbu možete
slušati u vrijeme jela, prije spavanja i svaki put kad se želite
opustiti. Glazbena terapija mogla bi biti neopasnija i
djelotvornija alternativa mnogim psihotropnim lijekovima. Kao i
meditacija i joga može nam pomoći u održavanju hormonalne i
emotivne ravnoteže, čak i onda kad smo pod stresom ili bolesni."
(Hina) car dgk