US-HR-ULAGANJA-Vlada-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 30. I. RAZGOVOR S LINIĆEM GLAS AMERIKE - VOA30. I. 2000.Linić: Vlada će poštivati postojeće ugovore sa stranim ulagačima, moguće su samo sporazumne izmjene. Prilog Željka
Matića.Slavko Linić, riječki gradonačelnik, u novoj je Vladi premijera Ivice Račana kao njezin potpredsjednik zadužen za gospodarstvo. S obzirom da se u posljednje vrijeme govori o različitim revizijama, zanima nas kakva je sudbina projekata koje je s inozemnim investitorima dogovorila bivša vlast, a sada se raspravlja o njihovoj opravdanosti. = Potpisani ugovori hrvatske države i stranih investitora obveza su i ove Vlade, a obveze se moraju izvršavati... S obzirom da smo još daleko od potpunog ostvarenja nekih ugovornih odredbi, moguće je da Hrvatska vlada odredbe ugovora zajednički sa stranim partnerima izmijeni ako to bude u interesu obje strane. Slavko Linić se također zalaže da Hrvatska, bez obzira na sve simpatije za novu vlast koje ima na Zapadu, ove godine uredno otplati svoje dugove, koji iznose oko dvije milijarde i osamsto milijuna dolara i da se ne traži njihovo reprogramiranje. Neke tranzicijske zemlje su u cilju privlačenja inozemnog kapitala oslobodile ulagače poreza, a neke im čak ponudile i nekretnine bez
GLAS AMERIKE - VOA
30. I. 2000.
Linić: Vlada će poštivati postojeće ugovore sa stranim ulagačima,
moguće su samo sporazumne izmjene. Prilog Željka Matića.
Slavko Linić, riječki gradonačelnik, u novoj je Vladi premijera
Ivice Račana kao njezin potpredsjednik zadužen za gospodarstvo. S
obzirom da se u posljednje vrijeme govori o različitim revizijama,
zanima nas kakva je sudbina projekata koje je s inozemnim
investitorima dogovorila bivša vlast, a sada se raspravlja o
njihovoj opravdanosti.
= Potpisani ugovori hrvatske države i stranih investitora obveza su
i ove Vlade, a obveze se moraju izvršavati... S obzirom da smo još
daleko od potpunog ostvarenja nekih ugovornih odredbi, moguće je da
Hrvatska vlada odredbe ugovora zajednički sa stranim partnerima
izmijeni ako to bude u interesu obje strane.
Slavko Linić se također zalaže da Hrvatska, bez obzira na sve
simpatije za novu vlast koje ima na Zapadu, ove godine uredno
otplati svoje dugove, koji iznose oko dvije milijarde i osamsto
milijuna dolara i da se ne traži njihovo reprogramiranje. Neke
tranzicijske zemlje su u cilju privlačenja inozemnog kapitala
oslobodile ulagače poreza, a neke im čak ponudile i nekretnine bez
naknade. Kakvi su planovi Slavka Linića?
= Ako reemitiranje ne bi trebalo oporezivati, a to znači da onaj tko
krene i počinje stvarati daljnje ulaganje u hrvatsko ime, bitno je
da ga rasteretimo poreza i da na taj način privučemo strani kapital.
Moramo razmišljati o slobodnim zonama, a to znači, rekao bih,
administrativno-carinskim rasterećenjima stranih investitora da
probaju iskoristiti zaista vrhunsku radnu snagu u Hrvatskoj.
Nažalost, ta je radna snaga i nešto jeftinija, ali to je - rekao bih
- i dio programa usmjerenog na zapošljavanje. Ono što je još vrlo
bitno to je ubrzanje pravosnažnih sudskih odluka i rada pravosuđa,
jer to je nešto što je i te kako vrijedno za strane ulagače. Sve ono
što se tiče stimulacija, vezano za davanje nekretnina, ja polazim
od toga da je veći dio građevinskih nekretnina u jedinicama lokalne
samouprave. A jedinice lokalne samouprave moraju polako postati
svjesne da imaju ogroman resurs, da ponekad nije interesantno
prodati zemljište, nego dobiti subjekt, koji će zaposliti radnike,
koji će imati aktivno gospodarstvo, a onda će one imati indirektnu
korist od prisustva jednog gospodarskog subjekta na njihovom
području.
- Zalažete se za privatizaciju svega, osim javnih dobara. Jeste li
razmišljali da preostale tvrtke ponudite poduzetnicima za jednu
kunu, uz uvjet da zadrže radna mjesta i radnike koji u njima rade?
= Ja moram reći da bih bio sretan potpredsjednik Vlade da možemo
provesti taj model. Zašto? Bojim se da trgovačka društva koja mi
privatiziramo ne vrijede ni jednu kunu. Obrnuto, njihove dubioze su
takve da ih nitko neće uzeti, a to znači da ćemo mi morati dio
dubioza prenositi na teret državnog proračuna i da će naši
razgovori s poduzetnicima biti - koliki dio dubioza mogu oni
preuzeti kroz radnike, a koliki dio možemo preuzeti mi, bez uplate
jedne kune.
(VOA)