NJ 19.I.-SZ-POLJOPRIVREDA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 19. I. 2000. "'Njemačka postaje dobavljač sirovina za Rusiju', našalio se ruski ministar poljoprivrede. Viktor Chlystun za svojega je posjeta Zelenom tjednu u ruskom Pelmeniju otkrio njemačko meso. No inozemni interes za poljoprivredu istočne Europe još je slab. Pri tomu savezni ministar poljoprivrede Karl-Heinz Funke prosuđuje da su izgledi za strana ulaganja 'posve dobri'. Potreba za kapitalom za osuvremenjivanje poljoprivrede i dalje je golema. No uvjeti u pojedinim zemljama i tržištima jako su različiti. O tim razlikama raspravljaju političari i predstavnici banaka i tvrtaka na 7. agrarnom forumu Istok-Zapad. Uskoro će dvanaest država biti u pregovorima za pristup u Europsku uniju (EU). Osobito su prijeporna pitanja agrarne politike, kao što su agrarne subvencije i zaštita tržišta. U narodnim gospodarstvima srednje i istočne Europe gotovo četvrtina stanovništva živi od poljoprivrede. Procesi promjena zadiru u život tamošnjih ljudi više nego u drugim sektorima. Zbog toga je područje agrarnoga gospodarstva za te zemlje jedan od najtežih dijelova transformacije i pristupa u EU. Standarde kakvoće i higijene treba povisiti kako bi se poljoprivrednicima istočne Europe otvorila nova tržišta. Zemljama je za to potreban inozemni kapital. Zemlje uvijek plediraju za brzi pristup u EU. Mađarski ministar poljoprivrede Jozsef Torgyan reklamirao je da Mađarska već sada inozemnim ulagačima nudi zapravo istu potporu kao i zemlje članice EU-a. Da je Mađarska 'eurosukladna'. U Mađarskoj nije moguće samo stjecanje poljoprivrednog zemljišta. U protivnom bi veliki dio poljoprivrednog stanovništva izgubio temelj egzistencije. Ulaganja u agrarni sektor većinom su kapitalski intenzivna i dugoročna. Rizici zbog loše žetve i napada štetnika, ali i prirodni ciklus rasta, ne čine takva ulaganja osobito privlačnima za brzo stjecanje novca. To je i razlog što u Estoniju dotječe samo jedan posto inozemnih izravnih ulaganja u poljoprivredu. Estonija slovi kao uzorni učenik tržišnoga gospodarstva. Početkom 90-ih godina sve su industrije privatizirane jednim udarcem. Agrarni sektor nije pripadao dobitnicima liberalizacije. Prihodi u poljoprivredi drastično su padali. Ruve Sank, estonski ministar poljoprivrede, ipak je optimist. Kad bude dovršeno pravno usklađivanje Estonije s EU-om, on i u agrarnom sektoru očekuje više inozemnog angažmana. I Rusija je pokazala zanimanje za inozemne ulagače i za jače otvaranje europskoga tržišta. Viktor Chlystun žali što se poslije ruske krize u zapadni angažman vratio 'preveliki oprez'. Obećao je da će ruska vlada stvoriti bolju klimu za ulaganja. Po mišljenju Holgera Schatza, baš se u Rusiji krije 'strahovit potencijal'. Schatz je voditelj projekta jedne tvrtke koja u Rusiji prodaje jugort i druge mliječne proizvode. Od početka se računalo s lokalnom proizvodnjom. Bilo je jasno da se rusko tržište ne može pokriti samo izvozom. Ključ uspjeha po Schatzu je bio pouzdani kooperant na licu mjesta. Sve se financiralo privatnim sredstvima, jer je po Schatzovu mišljenju postupak zahtjeva EU-u bio previše zamršen. Težišta i uvjeti pojedinih davatelja novca za projekte u istočnoj Europi variraju. Predstavnici banaka na zasjedanju su predstavili svoju poslovnu politiku. Kreditna ustanova za obnovu, Njemačko društvo za ulaganja i razvitak, ogranak Svjetske banke Interantional Finance Cooperation, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvitak imaju iskustava u poslovima s istočnom Europom. U koje sektore i u koje zemlje treba ulagati neko poduzeće, bankarski stručnjaci ipak prepuštaju samim poduzetnicima. Srednja je i istočna Europa s 400 milijuna stanovnika zanimljivo tržište s niskim troškovima plaća. 'Rizika ima posvuda', naglasio je Bastiaan Mohrmann iz International Finance Cooperation" - izvješćuje novinar lista ata.