ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Skupom o temama "Kršćani i kultura u Hrvatskoj" predavača Ivana Supičića i "Vjernici i laici u hrvatskoj Crkvi" predavača Jakova Jukića, danas je u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu nastavljen drugi dan
rada teološko-pastoralnog tjedna za svećenike.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Skupom o temama "Kršćani i kultura u
Hrvatskoj" predavača Ivana Supičića i "Vjernici i laici u hrvatskoj
Crkvi" predavača Jakova Jukića, danas je u Nadbiskupskom dječačkom
sjemeništu nastavljen drugi dan rada teološko-pastoralnog tjedna
za svećenike.#L#
Ističući kako kršćanska kultura ne može postojati bez humanizacije
u najširem smislu, Supičić je podsjetio na poruku pape Ivana Pavla
II. da "vjera koja nije postala kultura, vjera je koja nije
prihvaćena potpuno, nije shvaćena cjelovito i nije življena
vjerno".
U cjelokupnom životu, kako kulturnom tako i vjerskom, najvažnija je
kultura svetosti. Samo ona može podići opću kulturu i korjenito je
humanizirati. Krajnji je i najviši zadatak kršćanina građenje i
postupno ostvarivanje cjelovite humanističke civilizacije i
kulture - na društvenoj razini civilizacije ljubavi, a na osobnoj
kulture svetosti, rekao je Supičić.
Jakov Jukić je govorio o stanju laičkog pokreta u svijetu i u
Hrvatskoj. Od 19. stoljeća pa do 1945. traje utopija katoličke
ideologije, koja je zajednička svim katolicima. Ona se raspala
1945., kada je "neideološka demokracija" spektakularno pobijedila
"ideološki nacizam", rekao je, dodavši da su otkrivanjem
nacističkih zločina katolici uvidjeli da ima i gorih stvari od
demokratskoga liberalizma. "Za kršćane je još jedino demokracija
bila čvrst oslonac u obrani od nekršćanskog komunizma. Razdoblje
nakon Drugog svjetskog rata pa do osamdesetih godina obilježeno je
pojavom demokršćanskih stranaka. Sociolozi to razdoblje zovu
katoličkom političkom utopijom jednakog javnog djelovanja.
Razdoblje koje traje do danas obilježeno je djelovanjem malih
kršćanskih zajednica u društvu", rekao je Jukić.
Govoreći o laičkom pokretu, izdvojio je dvije baštine. Prva je u
svojoj osnovi odbijanje koncila, a drugu obilježava kršćanstvo u
obličju stranaka, koje kod nas nisu postojale, a posljednji su
izbori pokazali da se vjerojatno neće ni pojaviti. Po Jukićevoj
ocjeni, slika kršćanstva u 21. stoljeću bit će "pluralizacija
skupina i udruga koje su u začetku".
U popodnevnom dijelu teološko-pastoralnog tjedna Mato Zovkić
govorit će o Mogućnostima ekumenizma i religijskog dijaloga u
Hrvatskoj i BiH, a Stjepan Baloban o Socijalnoj (ne)osjetljivosti
hrvatske Crkve.
(Hina) kt mc