LONDON, 23. siječnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici kažu da su možda otkrili bolje rješenje za liječenje shizofrenije i ovisnosti.
LONDON, 23. siječnja (Hina/Reuters) - Znanstvenici kažu da su možda
otkrili bolje rješenje za liječenje shizofrenije i ovisnosti. #L#
Oni pretpostavljaju da je ključ za kontrolu bolesti interakcija
proteina na površini moždanih stanica koji određuju koliko će
dopamina i ostalih tvari iz mozga propustiti u stanicu.
Dopamin je povezan s osjećajem zadovoljstva i ovisnostima. Ostale
tvari u mozgu, poznate pod nazivom GABA (gama-aminomaslačna
kiselina), povezane su s učenjem, pamćenjem i osjećajima. Zbog
prevelike ili premale količine dopamina, GABA može uzrokovati
različite simptome shizofrenije i ovisnosti.
"To je prvi dokaz da ti proteini međusobno 'razgovaraju'", rekao je
dr. Hyman Niznik sa Sveučilišta u Torontu.
On i njegovi kolege otkrili su kako proteinski sustavi ulaze u
interakciju i kako se povezuju.
"To bi nam moglo omogućiti novi pogled na ponovnu uspostavu
normalne funkcije stanica u slučaju bolesti poput shizofrenije, uz
lijek koji tu interakciju može blokirati ili je omogućiti",
objasnio je Niznik.
U mozgu ima raznih vrsta receptora. Neki, kao D1 i D5, odgovaraju na
iste lijekove, no drugi su vrlo specifični.
U izvješću objavljenom u časopisu "Nature" Niznik opisuje kako
receptori dopamina D5 mogu izravno promijeniti funkciju receptora
GABA vezujući se na njih. Znanstvenici su prije mislili da su
potrebni i drugi proteini, nazvani G-proteinima.
"Pokazali smo kako se ta dva receptora vezuju jedan na drugoga radi
modificiranja funkcije svakog od njih", kazao je Niznik.
Niznik i njegovi kolege misle da se u ljudi koji pate od
shizofrenije, koja zahvaća 1,5 posto stanovništva u svijetu,
javlja problem povezivanja receptora u mozgu.
To otkriće otvara nove mogućnosti u liječenju shizofrenije, za
razliku od liječenja antipsihoticima, koji djeluju na druge
receptore u mozgu.
Shizofrenija je najraširenja teška duševna bolest. Uzroci joj još
nisu poznati, ali znanstvenici znaju da pogađa određene tvari u
mozgu i vjeruju u biološku sklonost toj bolesti.
Oboljele muče halucinacije, čuju glasove i pate od depresije.
Ponašaju se čudno, a često su nasilni. Bolest obično počinje u
kasnoj adolescenciji ili u ranim dvadesetim godinama.
(Hina) car dgk