IT-20.I.STAMPA-POLEMIKA DELORS-PRODI

ITALIJA LA STAMPA 20. I. 2000. "Delorsova uzbuna je utemeljena, ali je rješenje pogrešno" "Uzbuna koju je Delors podigao glede rizika da bi širenje na istok oslabilo Europsku uniju ima osnovu. No instrument za izbjegavanje 'razvodnjavanja' Europe ne mora nužno biti Unija utemeljena na dva ugovora, kako predlaže bivši predsjednik Povjerenstva, nego institucionalna reforma koja bi omogućila Europu s više brzina, a da se pri tome ne stvaraju drastična odvajanja. Giorgio Napolitano, predsjednik Povjerenstva za ustavna pitanja Europskoga parlamenta tako se uključuje u polemiku, koju je otvorio Delors, koja se odnosi i na aktualnog predsjednika Povjerenstva Romana Prodija. - Predsjedniče, Delors upozorava da će biti potrebna Europa utemeljena na čvrstoj jezgri, zemalja koje su ugovorom povezane u konfederaciju, kako bi se izbjegao rizik da se Unija proširena na 27 ili 28 članica pretvori samo u jednu golemu zonu slobodne trgovine. Je li Vam to stajalište uvjerljivo? = Dvojba zasigurno postoji. Razvodnjavati širenjem, vraćati unatrag proces integracije koji je eurom dotakao jednu prilično visoku točku, ili pak čuvati izglede napredovanja onoga što Delors naziva zemljama prethodnicama koje žele i mogu otići dalje? Za sada odluka koju su donijele europske vlade u Helsinkiju, o sazivanju skore konferencije između vlada sa, za institucionalne reforme, tako ograničenim dnevnim redom, upozorava da postoji rizik rastapanja. - No alternativa je Europa s više brzina, utemeljena na takozvanoj 'pojačanoj suradnji', sporazumima zaključenima samo između zemalja koje u njima žele sudjelovati. Ocjenjujete li to prihvatljivim? = Imamo dva nedavna primjera sporazuma u koja nisu ušle sve zemlje Unije: onaj schengenski, izvan europskih ugovora, i jedinstvenu valutu, u okviru tih ugovora. Rješenje koje predlaže Delors međutim je radikalno: imati poseban ugovor osim onoga Unije koji bi uključivao samo zemlje prethodnice. No to je rješenje koje dovodi u rizik jedinstvenu institucionalnu europsku strukturu, dok bi pojačana suradnja bila prihvatljivija i za nove zemlje koje će ući. - Vi dakle prihvaćate Prodijevu tezu, prema kojoj je pojačana suradnja dovoljna za provedbu širenja bez trauma. = Da, ali je potrebno da se to stajalište prevede u inicijativu i politički pritisak kako bi imali institucionalne reforme koje bi onemogućile blokiranje procesa integracije. Potom treba odrediti područja gdje treba provesti tu pojačanu suradnju: koordiniranu vladu za gospodarstvo, zajedničku obranu, zajedničku strategiju za imigraciju i azil, za sigurnost i pravosuđe. Ekstremno rješenje koje je predložio Delors može se izbjeći ako se poboljša Amsterdamski sporazum koji je nove razvoje pojačane suradnje vezao takvim uvjetima da ju je učinio neprovedivom. - No, ne mislite li da su u Helsinkiju Petnaestorica već zatvorila vrata bilo kakvim izmjenama u tom smislu? = Još ne. U Helsinkiju je došlo do pretjeranoga opreza određenih vlada i jednog bitnog zatvaranja drugih. No neke zemlje, među kojima i Portugal, koji turnusno predsjedava EU-om, borile su se za proširivanje dnevnog reda konferencije vlada i jačanje zadaća parlamenta. Dobio sam znakove da će portugalsko predsjedništvo, koje ime zadaću pripremanja dnevnog reda za širenje konferencije, iznijeti inovatorske prijedloge. No da bi bili prihvaćeni, moraju se oglasiti Parlament i Povjerenstvo. Trenutak je jako osjetljiv: može se izazvati ozbiljne napetosti između Parlamenta i Vijeća, i u sveukupnom sustavu europskih institucija. - Predsjedniče, upravo dok se govori o širenju, jedan od očeva Europe, Kohl, pod teretom škandala pada zajedno sa svojom strankom. Može li taj pad još utjecati na europsku gradnju? = Toga se bojim. Mimo bilo kakve ocjene događaja koji je pogodio Kohla, pojavljuju se zabrinjavajuća pitanja: pitam se koliko će njegovo djelovanje za Europu, koje je u više trenutaka bilo odlučujuće, nastaviti i njegova stranka, posebno sada kada i predsjednik Schauble izgleda oslabljen."