US 19.I. CSM:CARLA DEL PONTE-BRUXELLES

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 19. I. 2000. Tužiteljica suda za ratne zločine podiže temperaturu "Carla del Ponte, glavna tužiteljica suda UN-a za ratne zločine, posjetit će danas Bruxelles u potrazi za nekoliko dobrih policajaca. Namjerava zatražiti pomoć viših dužnosnika NATO-a pri uhićenju optuženih ratnih zločinaca koji su još na slobodi na području bivše Jugoslavije. 'Nemam policajaca', izjavljuje gospođa del Ponte, nekadašnja švicarska državna odvjetnica čiji engleski otkriva švicarske korijene (...) 'To je slabost u našem radu... Točno je da osobe na visokim položajima, odgovorne za zbivanja na području bivše Jugoslavije, nisu uhićene, ali mi se još nadamo', napominje del Ponte. Bivša švicarska državna odvjetnica preuzela je svoju dužnost na haaškom sudu u rujnu 1999. i energična je tužiteljica, koja je čvrsto odlučila privesti pravdi neke od najgorih ratnih zločinaca na svijetu. Zato joj izuzetno lagano izmicanje tako istaknutih bjegunaca ruci pravde zadaje glavobolju. Primjerice, prošloga je vikenda u Beogradu ubijen zloglasni vođa jedne paravojne postrojbe. Željko Ražnatović navodno je dobivao zapovijedi od najviših srpskih dužnosnika i vjerojatno bi ih u slučaju uhićenja povezao sa svojim akcijama. Nadalje, dva istaknuta bjegunca - bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik general Ratko Mladić - uspješno izmiču NATO-ovim postrojbama. Del Ponte pak silno želi popraviti takvo stanje. Namjerava se 'pobrinuti da njezini sugovornici proslijede upute o aktivnijem nastupu pri uhićenju bjegunaca'. Del Ponte i njezina momčad od 850 ljudi za područje Jugoslavije kazneno gone osobe optužene za ozbiljne povrede međunarodnoga humanitarnog prava: za ozbiljne povrede Ženevske konvencije iz 1949., povrede ratnih zakona i običaja, genocid i zločine protiv čovječnosti. Dosad je pred sud izvedeno i krivima proglašeno 12 osoba, a njih 36 čeka suđenje. Proračun suda za područje bivše Jugoslavije - koji pokriva sve aspekte istraga i suđenja - neprekidno je rastao od 276 tisuća dolara 1993. do nevjerojatnih 94 milijuna dolara ove godine. No, razgovori u Bruxellesu mogli bi biti pomalo napeti. Naime, dužnosnici NATO-a i gospođa del Ponte trebali bi raspravljati i o tvrdnjama da su međunarodni zakoni možda prekršeni i tijekom NATO- ovih zračnih udara na Jugoslaviju. Ured gospođe del Ponte otkrio je u prosincu prošle godine da sud UN-a priprema povjerljivo izvješće o operaciji koju je NATO izveo u proljeće 1999. Del Ponte tvrdi da formalna istraga uopće nije pokrenuta, ali Sjedinjene Države načelno su je upozorile da ne dira NATO. 'Moram raditi svoj posao - inače nisam neovisna, a tužiteljeva je neovisnost najvažniji element', izjavljuje del Ponte. 'Samo se oslanjam na zakon - to je sve', dodaje ona. Ipak nastavlja: 'To nije moj prioritet zato što se moram baviti istragama o genocidu, o tijelima u masovnim grobnicama. Upravo to sada i radim, i to je jako važno', ističe ona. Unatoč mnogim godinama provedenim u kaznenom gonjenju organiziranog zločina - prvo u Italiji, a potom u Rusiji (njezin posljednji projekt bilo je istraživanje korupcije u Kremlju koja je po njezinim riječima sezala do 'jako visokih položaja') - sadašnji je posao prerastao u veliki teret za del Ponte. 'Mislila sam da sam nakon 30 godina obavljanja tužiteljske dužnosti vidjela sve što treba znati o nasilju, ali nije tako. Ovo s čime se sada suočavam jednostavno je nevjerojatno', govori ona, udarajući izvješćem o stol. Tijekom nedavnoga posjeta Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, patolozi su otvorili hladnjak u kojem se nalazilo 500 leševa. 'Nemoguće je povjerovati... da jedni druge ubijaju na takav način', pripovijeda del Ponte. Brzo umanjuje razmjere najnovije svađe oko Kosova - riječ je o igri brojkama u kojoj neki pokušavaju dokazati da je ubijeno 'samo' nekoliko tisuća ljudi dok je ukupan broj stradalih preuveličan radi opravdavanja NATO-ova bombardiranja. Konačna brojka još nije utvrđena. No, del Ponte tvrdi da se kritičari NATO-ove akcije oslanjaju na 'pogrešno tumačenje, i to zato što smo rekli da smo otvorili 160, 180 grobnica i našli 2109 tijela. No, to se odnosi samo na naš prošlogodišnji rad. U međuvremenu smo našli još 400 (grobnica), a mnoga su tijela pokopana ili spaljena', napominje ona. Tužiteljica haaškoga suda planira također zatražiti vizu za posjet Beogradu. Namjerava nagovoriti srpske vlasti da odobre rad suda na području Jugoslavije unatoč međunarodnoj zapovijedi o uhićenju jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića. 'Pokrenuli smo istragu o aktivnostima (Oslobodilačke vojske Kosova) (usmjerenima protiv kosovskih Srba) i u tom se procesu suočavamo s teškoćama jer su žrtve Srbi i sada žive u Srbiji, a mi ne smijemo stupiti na srpski teritorij', tumači del Ponte. No, tužiteljica haaškoga suda optimistički vjeruje da će se predsjednik Milošević jednog dana naći na optuženičkoj klupi u Den Haagu. 'To se neće dogoditi dok je na vlasti, ali nadam se da će se u tom pogledu dogoditi promjena'", prenosi na kraju izvješća Emma Daly.