VOA 16. I. RAZGOVOR S GORANOM GRANIĆEM

GLAS AMERIKE - VOA 16. I. 2000. 'EU oduševljena promjenom vlasti u Hrvatskoj', razgovor s budućim hrvatskim vicepremijerom Goranom Granićem. Prilog Željka Matića. Ovih dana u Zagrebu je boravio predsjednik Europske komisije Romano Prodi, koji se susreo s budućim premijerom Ivicom Račanom i s vicepremijerom i vršiteljem dužnosti predsjednika HSLS-a dr. Goranom Granićem. Tim smo povodom zamolili gospodina Granića za kraći razgovor. - Kakvo je raspoloženje u EU nakon smjene vlasti u Hrvatskoj? = EU i, jednako tako zemlje EU, s oduševljenjem su primili promjene. Zapravo, na momente imam osjećaj da im se činilo da smo mi u jednoj situaciji kao Srbija i da tu nema šanse da iz nje izađemo. No, dogodio se taj 3. siječnja i građani Hrvatske su poručili da su odbacili jednu politiku i da želi graditi jednu drugu politiku. To oduševljenje se može prepoznati na ljudima izvana i oni žele pomoći Hrvatskoj. Naš prijedlog prema njima bio je da oni sa svoje strane pokažu znakove dobre volje, da cijene ono što mi želimo napraviti i da se ne ponašaju prema nama kao đaku, koji mora najprije položiti sve ispite da bi dobio neku nagradicu. Mi smo i neke konkretne stvari rekli. To su pitanje bivšega PHARE-a, ali ne samo PHARE-a, nego i nekih europskih projekata. To je WTO, to je potpisivanje ugovora o trgovini i suradnji, zatim carinske olakšice, pitanje ureda Europske investicijske banke itd. Sa strane EU-a dan je signal da će oni podići razinu prisutnosti u Hrvatskoj od misije na veću razinu institucija, što je već znak da se započnu ozbiljniji razgovori. - Kakva će ubuduće biti suradnja s haaškim sudom? = I sami želimo sankcionirati one stvari koje su napravljene u Hrvatskoj - zločine koji su protiv slobode, ljudskih prava čovjeka i građanske slobode - jer je to naša obveza. Mi se moramo odrediti prema zločinu kao prema zločinu. - Do sada je najviše problema bilo s BiH? = Da, ali to stvarno nije naš problem. Mi stvarno ne želimo biti taoci BiH, niti taoci međunarodne zajednice. Prema tome, međunarodna zajednica će morati, preko institucija hrvatskog naroda u BiH, razrješavati taj problem. Mi nećemo više preuzimati one poslove koje je bivša vlast u odnosu na BiH preuzimala. - Američki veleposlanik u Hrvatskoj nudi pomoć novoj hrvatskoj vladi u vidu američkih savjetnika. Hoćete li prihvatiti tu pomoć? = Osim ponude američkog veleposlanika, postoji i niz drugih ponuda. To je samo dokaz da međunarodna zajednica želi pomoći Hrvatskoj. Mi ćemo vjerojatno imati različite vrste pomoći, ali prije svega želimo napraviti ono što je nužno, a to je da mobiliziramo hrvatski potencijal i hrvatske resurse, jer bez tog resursa bilo kakva pomoć izvana ne može biti djelotvorna. - Američke tvrtke Bechtel i Enron su s bivšom vlašću dogovorile velike projekte. Kakva će biti njihova sudbina? = Što se tiče projekata, mi, ponavljam, ne idemo u ove promjene revolucijom. Preuzimamo sve one obveze koje je bivša vlada preuzela. Ako našim analizama utvrdimo da neki projekti nisu od interesa za RH - govorim generalno, jer će se svaki pojedinačni slučaj morati pojedinačno obraditi - onda ćemo s partnerima sjesti i vidjeti kako razrješavati probleme. Ali ponavljam, mi ne uvodimo revolucije, mi poštujemo potpisane ugovore i želimo svim partnerima RH poslati poruku da mi želimo Hrvatsku kao stabilnu državu, kao državu u kojoj će vladavina prava omogućiti stranim investitorima da se u Hrvatskoj osjećaju kao i u vlastitoj zemlji. (VOA)