US 16.NYTARKANOVA SMRT KORISTI REŽIMU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 16. I. 2000. Profesionalne ubojice ubile Arkana, optuženoga vođu paravojne postrojbe "Željko Ražnatović, ozloglašeni vođa srpske paravojne postrojbe, poznat pod nadimkom 'Arkan', tražen zbog optužbe da je počinio ratne zločine za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni, umro je danas od metka koji je ispaljen u njega u predvorju beogradskoga hotela Intercontinental. Profesionalne ubojice pucale su Ražnatoviću u lijevo oko 17 sati i petnaest minuta nakon čega je ovaj odmah prebačen u glavnu beogradsku bolnicu za hitne slučajeve. Njegova smrt objavljena je oko 18 sati i 40 minuta, izvijestio je Studio B, beogradska televizijska postaja. Svjedok u hotelu Intercontinental, čiji je ulaz bio umrljan krvlju sat vremena nakon pucnjeva, izjavio je da su osim Arkana ubijeni i jedan njegov tjelohranitelj i suradnik poznat pod nadimkom 'Manda'. Drugi izvjestitelji ustvrdili su da je ranjena i jedna žena čiji identitet nije utvrđen. Smatra se da je riječ o Lidiji Veličković, sestri Ražnatovićeve žene Svetlane, poznate srpske folk-pjevačice (...) Profesionalni ubojice, koje je državna novinska agencija Tanjug opisala kao maskirane napadače s automatskim naoružanjem, očito su pobjegli iako je policija brzo stigla na mjesto događaja. Četrdesetsedmogodišnji Ražnatović bio je navodno u pratnji žene i njihovo dvoje djece koji očito nisu ranjeni. Napad je nosio sva poznata obilježja ovdašnjih političkih ubojstava: gangsterski stil, pucnjava na javnom mjestu i izostala uhićenja. Ražnatovićeva paravojna skupina 'Tigrovi' sudjelovala je u okrutnoj tromjesečnoj opsadi hrvatskoga grada Vukovara g. 1991. a godinu dana kasnije pomogla je bosanskim Srbima pri zauzimanju sjeverne i istočne Bosne gdje je Arkan bio jedan od začetnika ubijanja i nasilnoga protjerivanja protivničkih etničkih skupna. Ti su zločini postali poznati pod nazivom 'etničkog čišćenja'. Međunarodni sud za ratne zločine, počinjene na području bivše Jugoslavije, podigao je protiv njega tajnu optužnicu zbog zločina protiv čovječnosti koje je počinio u Bosni i Hrvatskoj. Haaški sud objavio je optužnicu tek za vrijeme NATO-ova bombardiranja Srbije u okviru kampanje na Kosovu, započete u ožujku prošle godine. Ražnatović je navodno bio opasan za jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i ostale političare u njegovoj vladi zbog upućenosti u ubijanja i ratne zločine u Bosni. Sud je navodno nekoliko puta pregovarao s Ražnatovićem kako bi ga nagovorio da se dragovoljno preda i svjedoči protiv drugih opotuženika, ali Ražnatović je obično pobijao takve vijesti. U Beogradu se odmah počelo spekulirati da će se Ražnatovićevim ubojstvom najviše okoristiti Milošević, kojega je haaški sud već optužio za ratne zločine, počinjene tijekom rata na Kosovu, i njegov režim. Jedna od malobrojnih prigoda kada su Milošević i Ražnatović viđeni zajedno bio je pogreb Radovana Stojičića 1997. Riječ je o bivšem zamjeniku šefa srpske policije, čije je ime bilo povezano sa zločinima, počinjenim tijekom rata u Hrvatskoj. Stojičić je ustrijeljen u jednom beogradskom restoranu. Njegove ubojice nisu pronađene. Proteklih je mjeseci Ražnatović po tvrdnjama svojih prijatelja bio zabrinut za svoju sigurnost, kazao je Zoran Đinđić, čelnik oporbene Demokratske stranke, koji je više puta kontaktirao s Ražnatovićem. Miloševića je posebno razbjesnila Ražnatovićeva potpora crnogorskom predsjedniku Mili Đukanoviću nakon što se Crnogorac okrenuo protiv Miloševića 1997., kazao je Đinđić u večerašnjem intervjuu. Ražnatović je istodobno, po Đinđićevim tvrdnjama, održavao snažne kontakte s jugoslavenskim i srpskim sigurnosnim službama po čijim je zapovijedima navodno u prošlosti ubijao izbjegle uglednike u zapadnoj Europi, smatrane neprijateljima beogradske vlade. Ražnatovića je tražila i međunarodna policijska udruga Interpol u vezi s pljačkom banaka širom zapadne Europe. Nije igrao značajnu ulogu u ratu na Kosovu, iako su neki njegovi Tigrovi sudjelovali u protjerivanju i ubijanju tamošnjih Albanaca. No, Ražnatović nije osobno otišao na Kosovo, iako je režim po Đinđićevim riječima poticao Ražnatovića da to učini. Zapravo, Ražnatović je veći dio rata proveo u hotelu Hyatt u Beogradu gdje su odsjeli brojni inozemni novinari. Stoga je taj objekt smatran mjestom koje NATO neće bombardirati. Budući da je govorio engleski, CNN i BBC povremeno su ga intervjuirali na temu rata. Đinđić tvrdi da mu je Ražnatović u drugoj polovici 1996. rekao da Miloševićeva žena Mirjana Marković traži od njega i njegovih ljudi da razbiju opsežne prodemokratske demonstracije u Beogradu, nudeći mu zauzvrat novac. Na kasnijem sastanku Ražnatović je navodno rekao Đinđiću da je odbio taj prijedlog. Za vrijeme rata na Kosovu Ražnatović je navodno neprekidno izvješćivao Đinđića o opasnostima koje mu ugrožavaju život, i to je bio jedan od razloga što je Đinđić za vrijeme rata otišao iz Beograda u Crnu Goru i inozemstvo. Ražnatović je bio jedan od posljednjih kriminalnih i paravojnih vođa, blisko povezanih sa službama državne sigurnosti i upletenih u ratove u Bosni i Hrvatskoj. Prošloga je mjeseca ubijen Zoran Šijan, mafijaški vođa i čovjek iskustva sličnog Arkanovu, kazao je Đinđić. Posljednja takva figura koja još nije stradala jest Ljubiša Buha, poznat pod nadimkom Cume. Njegova je baza u Beogradu, kazao je Đinđić. Ražnatović se bavio politikom 1992. i 1993. godine, a bio je angažiran i u sferi biznisa - legalnoga i ilegalnoga. Smatralo se da je stekao poveliki imutak kontrolom krijumčarenja i nezakonite prodaje benzina tijekom sankcija nametnutih Jugoslaviji za vrijeme rata. Bio je poznati poklonik nogometa i čelnik kluba navijača čuvenoga nogometnog kluba 'Crvena zvezda'. Kasnije je kupio vlastiti nogometni klub - beogradski 'Obilić'. Ražnatović je bio lukav, inteligentan i imao je karakterne značajke kriminalca, kazao je Đinđić, dodajući: 'Imao je dječje lice, ali je bio jako opasan, bez ikakvih moralnih skrupula - bio je neka vrsta zvijeri'", prenosi na kraju članka Steven Erlanger.