MOŽE LI SE HRVATSKA ZAŠTITITI OD PLASTIKE?

ZAGREB, 14. siječnja (Hina) - Hrvatska je siromašna zemlja i ne može si dopustiti kvalitetnu zaštitu okoliša, te bi njeni ciljevi trebali biti dostizanje Grčke i Portugala, gdje se mehanički "oporabljuje" od 0 do 4 posto plastičnog otpada, izjavio je na Međunarodnom savjetovanju "Plastična ambalaža" u Koprivnici V. Simončić, bivši ravnatelj Državne uprave za prirodu i zaštitu okoliša.#L# Udio plastične ambalaže u razvijenim zemljama već sada iznosi po težini 17 posto, a po volumenu 50 posto svih pakovanja današnjice. Za ambalažu se upotrebljava između 30 do 40 posto ukupno proizvedene plastike. Količina otpada nastalog tijekom transporta hrane od poljoprivrednog dobra i tvornice do dućana iznosi u zemljama Zapadne Europe od 2 do 3 posto, a u zemljama u razvoju od 30 do 50 posto (u Ukrajini - čak 70 posto), moglo se doznati na savjetovanju na kojemu je sudjelovalo 125 stručnjaka iz sedam zemalja, izvjestili su u časopidu "Polimeri" Igor Čatić i Maja Rujnić-Sokele. Najveći je, međutim, problem otpada koji nastaje u kućanstvu. U Zapadnoj Europi iznosi oko 10 milijuna tona godišnje, od čega gotovo 60 posto otpada na odbačenu ambalažu. Do 2006. godine očekuje se porast ove vrste otpada na 16 milijuna tona. Inozemne tvrtke na hrvatsko tržište plasiraju lijepa i atraktivna pakovanja, koja su, međutim, sa stajališta zaštite okoliša prava katasrofa, rečeno je na savjetovanju. Naime, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatsku je 1998. uvezeno oko 12 tisuća tona plastične ambaleže u vrijednosti od oko 30 milijuna dolara (USD). Samo plastičnih čepova, poklopaca i ostalih zatvarača uvezeno je u vrijednosti koja premašuje 4,5 milijuna USD. (Hina) ld ld