OBLJETNICA HRVATSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE U GODINI VELIKOG JUBILEJA

ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - U Godini velikoga jubileja važnu obljetnicu - sto godina od utemeljenja - obilježit će Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirile i Metoda. U Klovićevim dvorima sutra se otvara izložba "Mir i dobro", za nedjelju je najavljen koncert u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskog" na kojem će biti predstavljen dio glazbene baštine, izbor iz glazbenog stvaralaštva trojice franjevaca - Fortunata Pintarića, Kamila Kolba i Miroslava Grđana. HTV kani prikazati film "Za sv. Franjom od Jadrana do Dunava", koji nastoji zaviriti u duboku prošlost, ali prikazati i franjevačku sadašnjost na tlu kontinentalne Hrvatske. Osim toga Hrvatska franjevačka provincija priprema simpozij o stogodišnjem djelovanju franjevaca, a u spomen na taj jubilej Damir Mataušić je izradio spomen-plaketu i srebrnik.#L# Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu jedna je od pet sadašnjih hrvatskih franjevačkih provincija. Osim nje opstoje i provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, sv. Jeronima u Zadru, Marijina Uznesenja u Mostaru i Sv. Križa u Sarajevu. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda u današnjem sastavu utemeljena je 1900., na području od Save do Drave te od sjevernog Jadrana do Dunava, a obuhvaća i samostane u istočnom Srijemu i Bačkoj. Početci franjevaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj sežu u vrijeme sv. Franje, za kojeg se drži da je 1212. boravio na hrvatskome tlu. Crkva i društvo u Hrvata u visokom srednjem vijeku prihvatili su ideal kršćanskog djela sv. Franje, pa se franjevački pokret među Hrvatima brzo širio, omogućivši franjevcima da u zauzetu i višestruku poslanju Crkve pronađu svoj hrvatski identitet i sačuvaju ga do naših dana. Prva ideja za ujedinjenjem svih franjevaca u kontinentalnoj Hrvatskoj javlja se potkraj 17. st., odnosno nakon oslobođenja Slavonije i Like od Turaka. Tu su zamisao poduprli i ban Ivan Erdedy i zagrebački biskup Martin Brajković. No sami franjevci još nisu bili spremni za ujedinjenje te su ostali raspršeni u hrvatsko- slovenskoj provinciji sv. Križa, hrvatsko-madžarskoj provinciji sv. Ladislava i bosansko-slavonskoj provinciji Bosne Srebrene. Zamisao o jedinstvenoj pokrajinskoj zajednici u kontinentalnoj Hrvatskoj ponovno se javlja u vrijeme narodnog preporoda u franjevaca u Slavoniji i u zapadnoj Hrvatskoj, ali su njezino ostvarenje spriječile više crkvene vlasti. Tek potkraj 19. st. upravo su više crkvene vlasti shvatile da se samo nacionalna hrvatska franjevačka provincija može suprotstaviti sve jačem nacionalizmu, osobito madžarskomu. Tako je nastala franjevačka provincija koja je okupila sve franjevce na hrvatskome tlu pod banskom vlašću i zato je uza svoje ime i stavila oznaku hrvatska. Utemeljitelj te provincije bio je fra Vendelin Vošnjak (Slovenac po rodu, Hrvat po kulturi). Njegov osobni ugled i snažan duhovni lik bili su razlog što su ga rado prihvatili i zapadnohrvatski i slavonsko-srijemski franjevci za svojega prvog provincijala. Vošnjakovo djelovanje i život bili su duhovno tako snažni da on danas nosi naslov sluge Božjega. Odmah nakon utemeljenja Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda pokazuje nov zalet u služenju i poslanju Crkve u nas, jer prva organizira brigu za hrvatske iseljenike u Americi, uključuje se u katolički pokret te podupire liturgijski i cecilijanski pokret u obnovi crkvene glazbe. Nakon Prvoga svjetskog rata Provincija je osnovala i važno odgojno-obrazovno središte u Varaždinu, koji je prestao djelovati nakon Drugoga svjetskog rata. Provincija ne sustaje ni u razdoblju kad je komunistički totalitarizam Crkvi ograničio djelovanje. Nakon Drugoga vatikanskog koncila članovi Provincije pokreću "Glas Koncila" te prihvaćaju osobitu odgovornost u priređivanju novog prijevoda i izdanja cjelovitoga Svetog pisma. Kardinal Franjo Kuharić je, osvrnuvši se 1982. na franjevačku ulogu u Crkvi među Hrvatima, istaknuo kako možemo mirne duše tvrditi da možda nijedan narod na svijetu nije tako duboko primio u sebe sv. Franju kao hrvatski. (Hina) sdju mc