ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - U Klovićevim dvorima 12. siječnja, kako je predviđeno, nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić, otvorit će veliku izložbu "Mir i dobro - kulturno i umjetničko naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije
sv. Ćirila i Metoda". Na izložbi koja se otvara u povodu 100. obljetnice provincije bit će izloženo oko 1000 izložaka - oko 500 slika i kipova, te ostalo predmeta umjetničkoga obrta, umjetnički obrađene tkanine, inkunabule i td.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - U Klovićevim dvorima 12. siječnja,
kako je predviđeno, nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić,
otvorit će veliku izložbu "Mir i dobro - kulturno i umjetničko
naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda". Na
izložbi koja se otvara u povodu 100. obljetnice provincije bit će
izloženo oko 1000 izložaka - oko 500 slika i kipova, te ostalo
predmeta umjetničkoga obrta, umjetnički obrađene tkanine,
inkunabule i td.#L#
Po riječima predsjednika Odbora za proslavu obljetnice Provincije
i suautora sinopsisa izložbe fra Emanuela Hoška, izložba obuhvaća
umjetnička djela koja su nastala ili su sačuvana u franjevačkim
samostanima na sjeveru Hrvatske, vremenski je podijeljena u tri
dijela, a sadržajno po načelu koncentričnih krugova.
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, koja se
proteže od Trsata do Subotice, nastala je objedinjavanjem dijelova
bivših triju franjevačkih provincija 1900. Prvi provincijal bio je
Vendelin Vošnjak, koji je upravljao u dva maha novom provincijom,
1900.-1909. i 1924.-1927.
"Tri su razloga što se prvi put izlazi u javnost s ovakvom
izložbom", izjavio je fra Emanuel. Prvi je taj što prije nije bilo
interesa. Drugi je razlog što je trebalo obnoviti mnoge eksponate -
više od 400 izložaka. To je bio velik posao i bez njega se izložba ne
bi mogla postaviti. "Neka djela su tek nakon restauracije
zablistala i pokazala svu svoju vrijednost. Četiri godine sjedili
smo restuaratorima za vratom. Uloženo je puno truda i napravljen je
velik posao", rekao je, napomenuvši kao treći razlog - stotu
obljetnicu provincije.
Na izložbi će biti pokazani i najstariji arheološki spomenici, koji
potvrđuju nazočnost franjevaca u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ti su
spomenici iz pretturskoga razdoblja, a riječ je o arheološkim
ostacima iz slavonskih samostana - staroga požeškoga i iločkoga
samostana, rekao je, dodavši kako nažalost na izložbi neće biti
remek-djelo hrvatskoga baroka - remetinečki oltar, koji se nalazi
na vatikanskoj izložbi. "Ima i drugih remek-djela koja se naprosto
ne mogu izložiti, recimo manirističko-barokna propovijedaonica iz
Varaždina", kaže fra Emanuel, koji upozorava kako je teško svakomu
djelu utvrditi autora, jer su franjevci mnoga djela izradili
samozatajno.
Izložba ima komplementarni dio u sklopu kojega će biti izložene
fotografije svih samostana, da se gledatelji mogu orijentirati.
Hrvatska franjevačka provincija ima naime 32 što veća, što manja
samostana. Osim toga, sastavni je dio izložbe kapela sv. Franje na
zagrebačkomu Kaptolu 9. "To je najstariji i najcjelovitiji
zagrebački barokni kompleks, sa zidnim slikama u ulju koje
prikazuju zgode iz života sv. Franje., a pripisiju se Bernardu
Bobiću, iz druge polovice 17. stoljeća.
Istaknuvši naročite zasluge ministra Biškupića u organizaciji
izložbe, fra Emanuel Hoško kaže da se izložbom htjelo pokazati, ne
samo što je umjetnički vrijedno u sklopu provincije, nego kroz to
upozoriti i na sve silnice, gdje je sve to nastalo i u kojem okružju.
"To je svojevrstan vodič za upoznavanje franjevačke prošlosti i
sadašnjosti, bez nametljivosti i bez bilo kakvoga propovijedanja",
izjavio je.
Kad izložba u Zagrebu bude zatvorena, slavonski dio izložbe bit će
postavljen u Osijeku, a izlošci iz zapadnoga dijela Hrvatske ići će
u Rijeku. Za izložbu će biti priređen opsežan katalog koji je
podijeljen u dva dijela - u prvom je dijelu prikazan umjetnički dio
i različiti oblici djelatnosti franjevaca, a drugi dio sadrži
kataloške jedinice.
Fra Emanuel Hoško upozorava kako i dvije druge hrvatske franjevačke
provincije - Provincija Presvetoga Otkupitelja sa središtem u
Splitu i Provincija sv. Jeronima sa središtem u Zadru raspolažu
golemim umjetničkim i kulturnim blagom, nastalo pod utjecajem
sredozemne kulture i Venecije, koje bi također bilo vrijedno
obnoviti i pokazati javnosti, kako bi se stekao potpun uvid u
značenje i ulogu franjevaca, koji su prisutni u Hrvatskoj od prve
polovice 13. stoljeća, od vremena njihova osnivača Franje
Asiškoga.
(Hina) mc