RDW 9. I. CILJEVI EU-A

NJEMAČKI RADIO - RDW 9. I. 2000. Predsjedatelj EU-a Portugal zacrtao je velike ciljeve u idućih šest mjeseci. Najveći cilj Portugala, kao što je poznato, nije samo održavanje izvanrednog sastanka na vrhu u Lisabonu, već čitav niz inicijativa kojima je namjera da Europa za deset godina postane u svijetu najkonkurentnije gospodarsko tržište, s gospodarstvom koje se zasniva na znanju i sposobnosti, ali i širokim socijalnim dostignućima i socijalnom pravdom, izjavio je portugalski premijer Antonio Guterres na početku predsjedanja Portugala Europskom unijom. Glavni zadatak Portugalaca zasigurno će biti poduzimanje daljnjih koraka za proširenje Unije. Osim toga, vlada u Lisabonu nastavit će s razvijanjem planova o vlastitoj obrambenoj politici EU-a. Daljnje težište rada su poboljšanje gospodarske politike EU-a i politika zapošljavanja. O svemu tome raspravljat će se na posebnom sastanku na vrhu šefova vlada i država članica EU-a u Lisabonu, sazvanom za 23. i 24. ožujka. Portugal nakon ulaska u EU 1986., Europskom unijom predsjeda po drugi put nakon 1992., a kao član trojke 1991. i 1992. godine sudjelovao je u svim konferencijama i mirovnim pregovorima oko početka rata u Hrvatskoj. Portugalski ministar vanjskih poslova Jaime Gama je izjavio da prošlogodišnje odluke EU-a u idućih šest mjeseci treba ispuniti sadržajima: 'To prije svega vrijedi za proširenje Europe, koje treba pospješiti. Portugal je još prije samo nekoliko godina bio sretan slučaj za proces proširenja Unije kada je zajedno sa Španjolskom i Grčkom primljen u EU. Osim toga europske institucije treba reformirati kako bi bile djelotvornije. Kako bi se osigurao mir, udio Europe u rješavanju međunarodnih kriza treba povećati'. Sve to u riječima portugalskog ministra vanjskih poslova Game zvuči samo po sebi razumljivo. Međutim posao i detalji neće ići tako jednostavno. Primjerice, odluka iz Helsinkija o sastavljanju europskih vojnih snaga za intervencije na kriznim područjima. Osim toga tu je proširenje Unije, na koje čeka 12 kandidata s kojima će Portugal u idućih šest mjeseci voditi tri pregovaračka kruga. Treba ispitati koliko su uvjeti prijama EU-a od spomenutih zemalja ispunjeni ili ne. Portugal s ovom temom ima velikog iskustva, jer je i sam prilikom svojeg ulaska u Europsku uniju morao prihvatiti duge pregovore i još duže rokove ulaska u uniju. I tu je dakako još i vrlo škakljiva tema - reforma europskih institucija. Unija petnaestorice mora se odlučiti koliko će članova ubuduće imati Europsko povjerenstvo i koju će težinu imati glasovi pojedine članice u vijeću ministara. Ta reforma već dugo je sporna i zbog toga se stalno s njezinom provedbom odugovlačilo. Sada pak pritišće vrijeme. O izvanrednom sastanku na vrhu EU-a, sazvanom za kraj ožujka, portugalski ministar vanjskih poslova Gama vrlo uvjerljivo i samouvjereno je izjavio: 'Naravno da želimo postići bolju koordinaciju različitih procesa koji su već definirani u Luksemburgu, Cardiffu i Koelnu. Naš je cilj da Europa postane u XXI. stoljeću najdinamičnije gospodarstvo na svijetu. Dakle, gospodarstvo znanja, informacijsko društvo, ali i društvo socijalne povezanosti'. Na koji način Portugal želi provesti ovako velike i velebne ciljeve, za sada ostaje nejasno. Ipak premijer Guterres je najavio sastavljanje dokumenta o politici zapošljavanja za sredinu siječnja. Europska unija na rezultate izbora za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, na kojima je uvjerljivo pobijedila koalicija lijevog centra, reagirala je vrlo kratko, gotovo šturo, priopćenjem koje je izdalo predsjedništvo EU-a, takozvana trojka (Finska, Portugal, Francuska) koje u cijelosti glasi: 'Europska unija pozdravlja parlamentarne izbore održane 3. siječnja g. 2000. u Republici Hrvatskoj. Izbori, koji su prema izvješćima međunarodnih promatrača protekli u redu i miru, a birači mogli slobodno izraziti svoju političku volju, mogu predstavljati važan korak u približavanju Hrvatske perspektivama pune integracije u europske strukture. Europska unija čestita hrvatskom narodu na demokratskom načinu na koji su provedeni izbori i poziva sve političke snage da poštuju izborne rezultate. Europska unija potvrđuje svoju spremnost da razvija i pojača svoju suradnju s Republikom Hrvatskom, ako buduća vlada bude provodila značajne reforme, jačajući demokratske institucije i poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, provodeći gospodarske reforme i poduzimajući mjere koje će voditi etničkom pomirenju i miru i stabilnosti u regiji'. Francuska i Europska unija jedna su drugu tužile na Europskom sudu zbog spora oko uvoza britanske govedine. Pariz od Europskog povjerenstva zahtijeva da povuče svoju odluku od 1. kolovoza prošle godine kada je dopušten izvoz britanske govedine u ostale zemlje EU-a. Povjerenstvo pak od Pariza traži da se pridržava odluke. Ovaj spor mogao bi potrajati i do dvije godine. O tome glasnogovornik EU- a Jonathan Faull: 'Ovo nije utrka, kao što to neki pretpostavljaju. Ovdje se radi o legalnom i javnom interesu zdravstva i mislim, da će svatko razumjeti poseban oprez oko toga da se u ovom sporu iznesu što je moguće jasniji argumenti i činjenice'. Od ostalih tema, u Europskoj uniji objavljeni su najnoviji podaci o nezaposlenosti u zemljama EU-a koja iznosi 9 posto, a u eurozoni - dakle zemljama koje kao platežno sredstvo koriste i zajedničku europsku valutu euro - stopa nezaposlenosti iznosi 9,8 posto. I na kraju recimo još i to da će Europsko povjerenstvo vrlo brzo započeti s pregovorima s Turskom kako bi odluku donesenu na posljednjem sastanku na vrhu šefova vlada i država EU-a u Helsinkiju pretočila u konkretnu strategiju o zahtjevu za prijam upućenom iz Ankare. (RDW)