ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Novi sustav uvoznih povlastice Europske unije (EU) za Hrvatsku i BiH, koje je krajem prosinca prihvatilo Vijeće ministara EU, dodatno će olakšati pristup hrvatskim izvoznicima na vrlo važno tržište EU na
koje se odnosi približno 50 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ocijenila je Olgica Spevec, načelnica u Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva gospodarstva.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Novi sustav uvoznih povlastice
Europske unije (EU) za Hrvatsku i BiH, koje je krajem prosinca
prihvatilo Vijeće ministara EU, dodatno će olakšati pristup
hrvatskim izvoznicima na vrlo važno tržište EU na koje se odnosi
približno 50 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ocijenila je Olgica
Spevec, načelnica u Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva
gospodarstva.#L#
Po njenim riječima osobito je značajno da je novi režim trgovačkih
povlastica EU za Hrvatsku određen na dvije godine za razliku od
dosadašnjih koji su određivani na samo godinu dana, što daje
određenu sigurnost hrvatskim izvoznicima za dugoročnije
planiranje izvoza. Također je istaknula kako su izvozni plafoni, za
razliku od ranije, određeni posebno za Hrvatsku a posebno za BiH.
Osnovni model trgovačkih povlastica za Hrvatsku ostao je uglavnom
isti - uvoz više od 90 posto industrijskih proizvoda iz Hrvatske
oslobođen je carine. Proizvodi 'osjetljivi' za EU i dalje su ostali
ograničeni plafonom, što znači da se nakon ispunjenja uvozne kvote
na te proizvode mogu, ali i ne moraju primjenjivati carine.
Važno je, istaknula je Spevec, da su ti plafoni sada određeni
posebno za Hrvatsku, a posebno za BIH tako da hrvatski izvoznici
napokon znaju koliki je zapravo izvozni plafon za njihove
proizvode.
Također, kazala je, za desetak je proizvoda ukinut plafon što znači
njihov bescarinski ulazak na tržište zemalja EU-a. Ipak, Hrvatska
nije zadovoljna načinom raspodjele izvoznih kvota za tekstil na
koji se odnosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u EU. Kako je
kazala, pri dodjeli izvoznih kvota za tekstil EU daje prednost
izvoznicima koji se već duži niz godina bave tom djelatnošću, dok je
novim izvoznicima gotovo onemogućen pristup tržištu.
Po pitanju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s obzirom na
njihovu 'osjetljivost' u EU, tržište zemalja EU minimalno je
otvoreno za hrvatski izvoz, uglavnom za osnovne poljoprivredne
proizvode, napominje Spevec.
U Ministarstvu gospodarstva novi sustav uvoznih povlastica EU za
Hrvatsku ocjenjuju povoljnim, posebice zbog toga što Hrvatska još
nema ni Ugovor o suradnji koji s EU ima primjerice Makedonija, niti
Ugovora o pridruženom članstvu EU kakav ima Slovenija. Dok
jednostrana odluka EU o uvoznim povlasticama za Hrvatsku omogućuje
hrvatskim izvoznicima bescarinski pristup većine industrijskih
proizvoda na tržište zemalja Unije, Hrvatska pak nije obvezna
dokinuti carine za iste proizvode iz EU dok ne sklopi neki od tih
ugovora. Spevec je istaknula kako bi ove godine mogli početi
pregovori o ugovornom odnosu između Hrvatske i EU koji bi dodatno
olakšao izvoz u EU, ali će ujedno i otvoriti hrvatsko tržište za
proizvode iz zemalja EU-a.
Uvozne povlastice EU primjenjuju se sa zemljama bivše Jugoslavije
od 1992., a novom Uredbom EU-a te su povlastice izdvojene u zasebnu
Uredbu koja vrijedi samo za uvoz industrijskih i poljoprivrednih
proizvoda iz Hrvatske i BiH.
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupan hrvatski izvoz
iznosio je 3,86 milijardi američkih dolara, a uvoz 7,06 milijardi
dolara. Od toga se približno 50 posto hrvatskog izvoza, odnosno
1,91 milijardi dolara odnosilo na izvoz u zemlje EU, dok je s tog
tržišta uvezeno robe u vrijednosti 4 milijarde dolara. U odnosu na
1998., u prošloj je godini izvoz u EU manji za 3,4 posto, a uvoz je
smanjen za 12,7 posto.
(Hina) kg ds