GS: RASHODI PODUZETNIKA RASLI BRŽE OD PRIHODA

ZAGREB, 7. siječnja (Hina) - Ukupni prihodi 58.636 hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 1999. godine iznosili su 194,9 milijardi kuna, što je 3,2 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 194,7 milijardi kuna ili 6,3 posto više, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Ukupni su prihodi tih poduzetnika bili nešto veći od rashoda, ali su rasli 3,1 indeksni poen sporije nego ukupni rashodi. Na 100 kuna ukupnih rashoda u devet mjeseci 1999. godine iskazano je 100,2 kune ukupnog prihoda, a u istom razdoblju prethodne godine 103,1 kunu. #L# Statističke izvještaje za prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ZAP- u je podnio spomenuti broj poduzetnika. Među poduzetnicima koji nisu ZAP-u dostavili statističke izvještaje najviše je malih, te 12 srednje velikih i tri velike tvrtke, pa se može zaključiti da je obuhvaćeni uzorak gospodarstva dovoljno reprezentativan. Čak 32.766 poduzetnika ili 23,6 posto onih koji su obvezni dostaviti statističke izvještaje, nije na svojim računima imalo niti jednu kunu prometa. Pozitivnu razliku između ukupnih prihoda i rashoda ostvarili su mali poduzetnici (2.212 milijuna kuna), dok su veliki i srednje veliki poduzetnici zabilježili negativnu razliku od 1.909 milijuna kuna (veliki poduzetnici - 1.482 milijuna kuna, a srednje veliki 427 milijuna kuna). Po podatcima ZAP-a, u strukturi ukupnih prihoda 80 posto ih je ostvareno na domaćem tržištu, dok kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni nisu zadovoljavajuća. Naime, udjel prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih je devet mjeseci 1999. godine u odnosu na 1998. pao za 2,2 postotnih poena - sa 14,8 na 12,6 posto. Najveći dio prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili su tradicionalni izvoznici u prerađivačkoj industriji: proizvođači kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvođači ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), proizvođači naftnih derivata, proizvođači hrane i pića, proizvođači električnih strojeva i aparata, proizvođači odjeće, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda te poduzetnici koji se bave drvom i proizvodima od drveta. Drugi prihodi u strukturi ukupnog prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci imali su manji udjel. Tako se na prihode od kompenzacija, subvencija i dotacija odnosilo se 1,2 posto, a manje od jedan posto odnosilo se na prihode ostvarene temeljem upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga za vlastite potrebe. Prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme činili su udjel od 0,6 posto. Dominantan udjel u strukturi ukupnih rashoda poduzetnika imala je nabavna vrijednost prodane robe, što je posljedica sve važnijeg mjesta trgovine u hrvatskom gospodarstvu, ističu u ZAP-u. Ti su rashodi od siječnja do rujna prošle godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne, bili veći 8,3 posto a njihov udjel u ukupnim rashodima povećan je sa 35,5 posto na 36,3 posto. Prema podatcima ZAP-a, kao i u prethodnim obračunskim razdobljima, financijski je bilo učinkovitije poslovanje malih poduzetnika, a sa stajališta vlasništva privatni sektor. Od ukupnog broja poduzetnika čak 95,7 posto ih je u potpuno privatnom vlasništvu. Tvrtke u potpuno privatnom i mješovitom vlasništvu s prevladavajućim privatnim kapitalom ostvarile su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci 77,6 posto ukupnog prihoda i 75,6 posto ukupnih rashoda gospodarstva. Poduzetnici u državnom, kao i u mješovitom vlasništvu s prevladavajućim udjelom državnog kapitala iskazali su pak, lošije rezultate. Ukupno su troškovi osoblja rasli 1,8 indeksnih poena brže od ukupnih rashoda, a njihov se udjel u ukupnim rashodima povećao sa 12,4, posto u 1996. godini na 14,6 posto u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Prosječna neto plaća po zaposlenom u prvih devet lanjskih mjeseci bila je nominalno 2552 kune, što je realno povećanje od 5,2 posto. Najveći udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima zabilježen je kod velikih poduzetnika (17,6 posto), a prosječna neto plaća po zaposlenom kod njih je u spomenutom razdoblju iznosila 3066 kuna. Kod srednje velikih poduzetnika taj je udjel bio 14 posto, a prosječna plaća 2429 kuna, a najmanji udjel - 11 posto zabilježen je kod malih poduzetnika uz najnižu prosječnu neto plaću od 1955 kuna. (Hina) alt ds