AU 3. I. PR:IZBORI ODLUČUJU BUDUĆNOST HR

AUSTRIJA DIE PRESSE 3. I. 2000. Mrtvi hrvatski Predsjednik još pridobiva glasove za HDZ "Njegova slika još se smiješi s brojnih predizbornih plakata: i nakon smrti, predsjednik Franjo Tuđman trebao bi ovoga ponedjeljka na izborima za hrvatsku skupštinu donijeti glasove vladajućoj stranci HDZ. Doduše, posljednje ankete uoči izbora ne donose HDZ-u baš ružičaste prognoze: vladajuća stranka mogla bi - zahvaljujući, između ostalog, i Tuđman-efektu - s 35 posto glasova ostati najjačom pojedinačnom strankom u Saboru (...) i time osvojiti 10 posto manje glasova nego na prethodnim izborima, održanim 1995. No, to neće biti dovoljno za nastavak vladavine bez potpore drugih stranaka, a dvije velike oporbene grupacije već su najavile da ne žele koalirati s HDZ-om. Na izborima nastupa 55 lista sa 4500 kandidata koji se natječu za oko 150 mandata - ovisno o odazivu birača u inozemstvu. G. 1995. glasove birača nastojalo je pridobiti samo 18 stranaka. Tek u listopadu prošle godine HDZ i oporba postigli su dogovor o novom izbornom zakonu koji je odgovarao i predodžbama OESS-a: Hrvatska je podijeljena na deset uglavnom podjednako velikih izbornih jedinica s po 360 do 390 tisuća birača. U svakoj izbornoj jedinici bit će izabrano po 14 zastupnika; dosad je, primjerice, u zagrebačkoj izbornoj jedinici registrirano gotovo 700 tisuća birača. Doduše, još nema preciznih biračkih popisa, a neizvjesnost obavija u prvom redu broj Hrvata s biračkim pravom koji žive u inozemstvu. Oporba je 1995. govorila o izbornoj prijevari, a i sada upozorava da je tako nešto moguće. U novom izbornom zakonu uzeta je u obzir i glavna sporna točka na proteklim izborima: riječ je o zastupljenosti bosanskohercegovačkih Hrvata koji imaju i hrvatsko i bosansko državljanstvo. Praktički su jedinstveno glasovali za HDZ i dosad su bili osjetno prezastupljeni u Saboru s 12 zastupnika. Ubuduće bi - ovisno o odazivu birača - trebali dobiti samo četiri do šest zastupničkih mjesta. Nesporni su predstavnici nacionalnih manjina: srpska, mađarska i talijanska etnička skupina imenovat će po jednog zastupnika, Česi i Slovaci zajedničkog - četvrtog baš kao i ostale manjine (Ukrajinci, Rusini, Austrijanci i Židovi) - petog. Glasovati neće samo Hrvati u Hercegovini - pravo glasa imaju i hrvatski Srbi koji se trenutno nalaze u inozemstvu. Najveća oporbena skupina, savez socijaldemokrata (Račanova SDP-a) i socijalnih liberala (Budišinog HSLS-a), kojemu ankete predviđaju 30 posto osvojenih glasova, demonstrira jedinstvo: u svih deset izbornih jedinica u samoj Hrvatskoj i u izbornoj jedinici za birače u inozemstvu predstavio je zajedničku listu. Drugi oporbeni savez, koji čini Tomčićeva seljačka stranka (HSS), Gotovčevi liberali (LS), Čačićeva narodna stranka (HNS) i Jakovčićev Istarski demokratski sabor, može očekivati 10 posto glasova. No, pojedini promatrači smatraju da je oporba pridobila ukupno 70 posto birača. HDZ, koji je proteklih mjeseci velikom brzinom gubio popularnost, ipak je spretno taktizirao: termin izbora tako je odabran da Hrvati koji žive u inozemstvu mogu glasovati tijekom božićnih blagdana u domovini - a oni pak većinom iz nacionalnog oduševljenja glasuju za HDZ. Predizborna borba bila je drastično skraćena zbog smrti predsjednika Tuđmana 10. prosinca i božićnih blagdana, a neki predizborni biseri vladajuće stranke trebali su u posljednjem trenutku potaknuti 4,15 milijuna birača da ipak promijene mišljenje. Pritom valja napomenuti da je stanje u hrvatskom gospodarstvu već mjesecima jako loše, iako se stručnjaci nadaju da bi recesija uskoro mogla završiti. U svakom slučaju, danas je u Hrvatskoj nezaposleno 20 posto radno sposobnog stanovništva, brojne profesionalne skupine zahtijevaju osjetno veće plaće, seljaci traže potporu, ali građane ipak najviše ljuti raskošan način života njihova vodstva i sveprisutna korupcija. HDZ je ipak reagirao na mrtvilo u gospodarstvu, uključivši u igru, u ulozi mogućega premijera, Nikicu Valentića, koji je stekao reputaciju gospodarskog čarobnjaka nakon što je za vrijeme rata vratio stabilnost nacionalnoj privredi. No, mnogi su Hrvati ipak shvatili da poboljšanje svoga životnog standarda mogu očekivati samo u slučaju približavanja Hrvatske Europi. Zato izbori koji će biti održani u ponedjeljak neće samo dati prednost određenoj političkoj grupaciji već će istodobno odlučiti i o stilu i orijentaciji čitave države. Nadalje, ti će izbori označiti i uvod u predsjedničke izbore, koji će biti održani 24. siječnja. Oporba će 24. siječnja u utrku za predsjednički položaj poslati Dražena Budišu i Stipu Mesića, posljednjeg predsjednika cjelovite Jugoslavije, ali nijedan od njih dvojice nije pretjerano omiljen u široj javnosti. HDZ pak još nije odlučio - koleba se između ministra vanjskih poslova Mate Granića, liberala s kršćanskodemokratskim korijenima, i zagovornika tvrde linije Vladimira Šeksa. Granić je poznat i omiljen među stanovništvom koje mu vjeruje da bi mogao otvoriti Hrvatsku prema Europi. Problem se krije u činjenici da Granić nema utjecaja u HDZ-u. Njegov unutarstranački rival Šeks, iznikao iz aparata, bio bi pak po mišljenju javnosti čovjek koji bi zadržao dosadašnji stil vladanja sa svim njegovim nedostacima i autoritarnim obilježjima", pišu Irene Miller i Erich Rathfelder.