US 2.I.LATPROMJENA VLASTI-NORMALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 2. I. 2000. Izbori kao "zlatna prigoda" za Hrvatsku "Predizborno razdoblje u Hrvatskoj skratila je sudbina i nacionalistički prebendari koji su zaustavili kampanju prvo radi oplakivanja pokojnoga predsjednika Franje Tuđmana, a potom i radi svečane proslave Božića i Nove godine. No, čak su i osuvremenjeni predizborni govori uvjerili Hrvate i strane promatrače da nakon pet uzastopnih diktatura u ovom stoljeću, parlamentarni izbori, raspisani za ponedjeljak, i predsjednički izbori, koji će biti održani tri tjedna kasnije, znače posljednju, najbolju prigodu za demokratsku Hrvatsku i konačan mir u regiji. Zapad je zazirao od Hrvatske zbog povrjeda ljudskih prava, a rat i korupcija na visokoj razini osiromašili su ju te je Tuđman iza sebe ostavio zemlju gladnu promjene. Unatoč prednostima nepotizma i Tuđmanova posvećena imagea hrvatskoga Georgea Washingtona, vladajuća Hrvatska demokratska zajednica, poznata pod kraticom HDZ, slijedi stope neobično jedinstvene oporbe zato što je sama jedina stvar za koju Hrvati pouzdano znaju da ju ne žele, a to je status quo. 'Ovo je zlatna prilika za oporbu budući da je očito da će dobiti većinu mjesta u skupštini. Pitanje je samo hoće li dovoljno brzo promijeniti stvari', kazao je Slaven Letica, politički analitičar, nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je napustio Tuđmanov režim kada je ovaj postao previše nacionalistički usmjeren. Problemi koji muče Hrvatsku kreću se u rasponu od opustošene privrede do otrovnih odnosa sa srpskom manjinom i balkanskim susjedima. Novo će pak vodstvo - bez obzira na sastav, dogovoren u suglasju šest oporbenih stranaka, koje će vjerojatno osnovati veliku koaliciju - morati uravnotežiti umirivanje međunarodnih kritičara koji osuđuju povrjede ljudskih prava, i umirivanje hrvatskog naroda koji smatra da je nerazmjerno kažnjen zbog regionalnoga sukoba iako su ga zapravo pokrenuli Srbi. Tuđmanova smrt 10. prosinca probudila je osjećaje zahvalnosti među Hrvatima zbog vodeće uloge koju je hrvatski Predsjednik odigrao u procesu izdvajanja prve hrvatske neovisne države u gotovo tisuću godina iz jugoslavenske federacije, zahvaćene slomom. No, autokratsko ponašanje pokojnoga vođe i zanemarivanje međunarodnoga položaja Hrvatske pokolebali su birače i potaknuli ih na razmišljanje o izolaciji i katastrofalnom padu životnog standarda koji se podudario sa zamalo deset godina Tuđmanove vladavine. 'Ljudi glasuju želudcima', kazao je Ivica Račan, čelnik Socijaldemokratske partije. Ankete predviđaju da će ta stranka zajedno sa socijalliberalima dobiti najveći udio glasova na skupštinskim izborima. Spomenute dvije stranke, koje su organizirale zajedničku predizbornu kampanju, obećaju da će u slučaju pobjede sastaviti koalicijsku vladu. No, vrlo je vjerojatno da te dvije stranke neće dobiti većinu već će se morati udružiti u veću koaliciju s još četiri oporbene stranke, čiji članovi redom odbijaju suradnju s HDZ-om. HDZ se nastojao okoristiti suosjećanjem javnosti prema Tuđmanu, raspisavši izbore vrlo brzo nakon njegove smrti i u vrijeme kada mnogi Hrvati provode praznike u inozemstvu, ali Račan vjeruje da će takva strategija imati učinak bumeranga. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 18 posto, mnogi su zaposleni plaćeni ispod granice siromaštva, a božićni predah prije je dao Hrvatima više vremena da razmisle o vlastitom siromašenju nego da slave isključive zasluge HDZ-a za stjecanje neovisnosti. 'Iako će neki naši birači biti izvan zemlje dok će više glasača HDZ- a doći u zemlju, građani će ustati protiv toga pokušaja manipulacije rezultatom izbora', kazao je Dražen Budiša, Račanov partner iz socijalnoliberalne stranke. Povrh mračne slike nezaposlenosti, Hrvatska je pod Tuđmanom nagomilala više od 9 milijarda dolara inozemnog duga (2000 dolara po stanovniku). Tuđmanovo napuhivanje vladine birokracije i njegovo pretpostavljanje nacionalističke odanosti sigurnosti i djelotvornoj provedbi zakona stvorili su vojsku i policiju kojima je potrebno temeljito čišćenje. Ekonomist Stjepan Zdunić napomenuo je da je državna kontrola financijskih institucija omogućila politici da iskrivi kreditnu politiku kako bi ljudima odanima HDZ-u osigurala pristup jeftinim kreditima. Zbog takve su politike stvarni poduzetnici ostali bez kapitala koji im je bio potreban za pokretanje isplativih projekata te su mnoga privatizirana državna poduzeća bankrotirala nakon što su dospjela u nesposobne ruke. Više od 20 tisuća hrvatskih poduzeća tako se zadužilo da su vjerovnici zamrznuli njihove bankovne račune. 'Glavni uzrok aktualne depresije jest strukturne prirode, iako određenu ulogu igra i korupcija', izjavio je Zdunić, koji strahuje da aktualno vodstvo rasprodaje javnu imovinu kako bi pokrilo proračunski deficit, pokušavajući uoči izbora isplatiti zaostale plaće i mirovine državnih službenika. Vlado Gotovac, predsjednik Liberalne stranke, kazao je da je svih šest oporbenih snaga ujedinjeno u čvrstoj odluci da promijeni politiku privatizacije i da se bori protiv korupcije, uključujući i HDZ-ovo ozakonjenje nerazumnog povećanja plaća više od 10 tisuća vladinih službenika. 'Obećali smo da ćemo smanjiti plaće dužnosnika i saborskih zastupnika za 40 posto', kazao je pisac Gotovac, disident iz doba komunizma. 'Time bismo pokazali da smo bliži ljudima koji pate u ovim teškim vremenima'. Na razvoj parlamentarne demokracije najštetnije je utjecala ustavom određena svemoćna uloga predsjednika, koju je kreirao Tuđman, kazao je Račan, pozivajući sljedeće vodstvo da izvede 'političku eutanaziju' i smanji ovlasti državnog poglavara. Čak je i HDZ-ov predsjednički kandidat na izborima, raspisanim za 24. siječnja, jedan od najliberalnijih i demokratskih figura u toj stranci - aktualni ministar vanjskih poslova Mate Granić. Tjedan dana nakon Tuđmanove smrti Granić je izjavio čelnicima Europske unije u Berlinu da Hrvatska želi postizborni dijalog s tom zajednicom koja je susjednu Sloveniju već pozvala na pregovore o članstvu. 'Mislim da ova zemlja može okrenuti novu stranicu. Mora nadoknaditi puno izgubljenog vremena, ali mislim da je sposobna to učiniti', kazao je Peter W. Galbraith, koji je do 1998. obavljao dužnost prvog američkog veleposlanika u neovisnoj Hrvatskoj. 'Vrlo vjerojatna promjena vodstva predstavljat će golemu promjenu za cijelu regiju, a posebno za Bosnu budući da su - velikosrpske i velikohrvatske - aspiracije susjednih zemalja bile najveća prijetnja njezinu opstanku', kazao je Galbraith. 'Većina Hrvata nikada nije prihvatila ideju o velikoj Hrvatskoj kojoj se protivi i svaki mogući Tuđmanov nasljednik. Nijedan od njih ne namjerava je ni pokušati ostvariti', dodao je Galbraith. On razmatra i međunarodnu osudu suradnje Hrvatske s međunarodnim sudom za ratne zločine, koji optužuje Zagreb da ometa njegov rad. Hrvatska je izručila većinu optuženih osumnjičenika i dužnosnici vjerojatno ne znaju gdje se kriju ostali, kazao je nekadašnji američki veleposlanik, danas predavač na National War College u Washingtonu. Bosanski čelnici i oporbeni političari u krnjoj Jugoslaviji slažu se da vrlo vjerojatna promjena vlasti u Hrvatskoj pruža priliku ne samo za demokratskiji glas Zagreba već i za ublažavanje napetih odnosa u regiji. Političke i etničke sukobe, koji su proteklog desetljeća rezultirali ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i srpskoj pokrajini Kosovo (...), zapalili su Tuđman i Milošević, aktualni jugoslavenski predsjednik. 'Imali smo puno problema u našim odnosima s Hrvatskom, ali možda sada možemo naglasiti ono što je dobro u njima i nastojati riješiti ostalo', kazao je Ejup Ganić, zamjenik bosanskoga predsjednika. Neki hrvatski promatrači poput Letice, analitičara, strahuju da bi apatija oporbenih birača i pritjecanje posjetitelja iz dijaspore koji će za vrijeme blagdana doći u Hrvatsku možda moglo donijeti HDZ-u snažniju potporu od one, predviđene u anketama. Ustavna kvaka omogućuje svakom Hrvatu koji živi u inozemstvu da dobije putovnicu i da glasuje na izborima dok nepostojanje opcije glasovanja u odustnosti onemogućuje izlazak na izbore građana koji se u vrijeme izbora privremeno nalaze izvan zemlje. Za razliku od matice hrvatskih birača, većina hrvatske dijaspore nepokolebljivo je sklona HDZ-u. No, neki zapadni diplomati drže da javno očitovanje suosjećanja na Tuđmanovom sprovodu 13. prosinca nije bilo pouzdan barometar predizbornih naklonosti. 'Sve ankete pokazuju dvije važne stvari: prvo, da oporba vodi dva naprema jedan i, drugo, da ljude zanima samo privreda - nezaposlenost, mirovine, bolji život za njihovu djecu', izjavio je američki veleposlanik William Dale Montgomery. U slučaju prognozirane pobjede oporbe, veleposlanik Montgomery očekuje neposredno poboljšanje hrvatske politike na području ljudskih prava, uključujući i ukidanje državnog nadzora nad televizijom i ostalim medijima. No, veleposlanik Montgomery napominje da će osjetljiv odnos prema pitanjima kao što je suradnja sa sudom za ratne zločine, smanjenje utjecaja Zagreba na bosanske Hrvate i omogućavanje povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku, vjerojatno potaknuti čak i demokratske snage na polagane promjene. Vjerojatna pobjeda oporbe prvi put nakon dugo vremena ulijeva nadu stranim promatračima sukoba na Balkanu. 'Bude li međunarodna zajednica uistinu počela prihvaćati Hrvatsku, takva će politika pokazati Srbiji da postoji standard koji vrijedi za sve', kazao je John Fox, ravnatelj washingtonskog ureda instituta Otvoreno društvo, programa potpore demokraciji koji financira filantrop George Soros. 'Bude li promjena vlasti zaista umjerena, to bi mogao biti prvi korak na putu prema normalizaciji cijele regije', napomenuo je Fox. Pritom valja napomenuti da je upravo normalizacija ono što Hrvati navodno žele a oporbeni vođe navodno mogu ostvariti. 'Želim Hrvatskoj da bude normalna, da ima normalan politički život i normalne međunarodne odnose i da pokazuje normalnu toleranciju prema ljudima koji misle drugačije nego mi', kazao je Račan. 'I iskreno vjerujem da možemo postati takva zemlja - u protivnom ne bih nastojao dobiti ovaj posao', dodao je on" na kraju članka Carol J. Williams.