US 3. I. NYT: RAČAN FAVORIT NA IZBORIMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 3. I. 2000. Bivši komunist, danas oporbenjak, favorit je na hrvatskim izborima "Ispune li se predviđanja anketa i pobijedi li oporbena koalicija na skupštinskim izborima, raspisanima za 3. siječnja, Ivica Račan, 56-godišnji bivši komunist, bradati poklonik rock-glazbe, vjerojatno će postati sljedećim hrvatskim premijerom. Ako pak oporba zaista pobijedi, porazivši vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu čiji je utemeljitelj Franjo Tuđman, pokojni hrvatski predsjednik, Račan najavljuje da će smanjiti državne troškove za socijalne usluge za 17 posto. Takvo smanjenje neće biti pretjerano popularno niti će djelovati pretjerano socijalistički, priznao je Račan, ali je dodao da je restrukturiranje ekonomije potez koji Hrvatska očajnički treba. Račan također obećaje da će oporbena vlada bolje surađivati s haaškim sudom koji istražuje ratne zločine, počinjene na području bivše Jugoslavije. Ipak, on istodobno izražava i dvojbe u pošteni odnos tog suda prema hrvatskoj vojnoj akciji iz 1995., tijekom koje je protjerano gotovo 200 tisuća Srba. No, neki u vladi 'mislili su da moraju zataškati ratne zločine kako ne bi bila bačena ljaga na našu zajedničku borbu za neovisnu Hrvatsku', kazao je Račan, i ta je bitka dobivena. 'Određene zločine nije moguće braniti i mi ih moramo kazneno goniti i sačuvati vrijednost naše zajedničke borbe'. Gospodin Račan zalaže se također za smanjeno upletanje u bosanska pitanja no što je to bio običaj Tuđmanove vlade, koja je formalno podupirala Bosansku federaciju Muslimana i Hrvata ali ju je u stvarnosti nastojala potkopati i sačuvati odvojeni entitet bosanskih Hrvata. Po Račanovim riječima, oporba želi moćniji parlament i manje moćnog predsjednika, pošteniji pravni sustav i otvoreniji pristup državnoj televiziji, koja trenutačno djeluje kao privatni transmisijski pojas vladajuće stranke (...) Prva zadaća oporbe jest stvaranje prave javne televizije, kazao je Račan. 'No, puno je lakše govoriti o demokraciji kada ste u oporbi nego kada ste na vlasti', kazao je šarmantno Račan, gledajući u smjeru svoje žene Dijane Pleštine, profesora politologije na sveučilištu Wooster u Ohiu. Usprkos oporbenom odnosu prema Tuđmanu (...) Račana u Zagrebu poštuju zbog njegova ponašanja na dužnosti posljednjeg vođe hrvatske KP. Mnogi drže da je mogao slomiti otpor 1989/1990.; no, on je podupro prve višestranačke izbore u Hrvatskoj, koji su rezultirali premoćnom pobjedom Tuđmana i njegove stranke. U to su vrijeme mnogi hrvatski Srbi glasovali za Račana i njegovu stranku koja je bila simbol više multietnički obojenih jugoslavenskih ideala. No, danas se Račan trudi da ne uvrijedi jake nacionalističke snage u hrvatskom biračkom tijelu i jako je oprezan kada kritizira mlake vladine pokušaje da hrvatskim Srbima omogući povratak u Hrvatsku (...) 'Ne možemo biti u potpunosti nezadovoljni povratkom izbjeglica u Hrvatsku', kazao je oprezno Račan, dodajući da stvaran napredak u procesu povratka hrvatskih Srba mora biti 'povezan s ostatkom Balkana', misleći pritom na Bosnu i Beograd. No, Račan je priznao da 'taj proces mora biti brži' u svim smjerovima - bosanski Hrvati moraju se moći vratiti u Bosnu kao i hrvatski Srbi u Hrvatsku. Unatoč riziku rasplamsavanja nacionalizma 'ne ustrajem na potpunoj recipročnosti', kazao je, dodajući ipak sljedeće: 'U ovom dijelu Europe, koji je proživio takve ljudske patnje i razaranja nije lako braniti moralna načela'. Ankete pokazuju da će stranke Ivice Račana i njegova koalicijskog partnera Dražena Budiše zajedno s još jednom oporbenom četverostranačkom koalicijom osvojiti većinu zastupničkih mjesta u skupštini, iako će vladajuća stranka ostati najjačom pojedinačnom strankom. HDZ, koji već dugo vlada Hrvatskom, podupire aura Franje Tuđmana. Njegovo ozareno lice pored djeteta u naručju prikazano je na predizbornim plakatima HDZ-a. Podjela plijena među šest stranaka bit će težak posao. Očekuje se da će pedesetjednogodišnji Budiša, bivši disident, biti glavni oporbeni kandidat na predsjedničkim izborima, raspisanim za 24. siječnja. Mate Granić, umjereni ministar vanjskih poslova, želi postati predsjednikom, ali vladajuća stranka ima problema s postizanjem suglasnosti oko svog kandidata. Stranka ima jako nacionalističko krilo i moćne igrače poput potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa i Ivića Pašalića, bivšeg Tuđmanova savjetnika za sigurnost, strahuju za buduću orijentaciju stranke u slučaju Granićeve vodeće uloge - čak i ako ovaj pobijedi na izborima. Stoga se Granić nalazi u iskušenju da na izborima nastupi kao neovisni kandidat, tvrde dužnosnici. U tom bi se slučaju suočio s velikim brojem ostalih kandidata, nadajući se da će ući u drugi krug. Da bi postao predsjednikom, kandidat mora dobiti više od 50 posto glasova. Veliki gospodarski problemi Hrvatske - veliki proračunski deficit, zaduženost države, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i sve starija populacija (pretpostavlja se da petina zemlje dobiva mirovine) - bit će neka vrsta gorke pilule za svaku novu vladu. No, Račan izgovara prave riječi, izražavajući nadu da će Zapad poduprijeti svaki oblik budućeg procesa restrukturiranja privrede. 'Moramo zaustaviti pad Hrvatske u sve dublju ekonomsku krizu', kazao je, predlažući radikalno smanjenje troškova za socijalne usluge i visokih poreznih stopa, te ulaganje snažnih napora u privatizaciju državnih poduzeća i banaka radi privlačenja stranih ulaganja. Ta je platforma zapravo općenita, ali je teška na ovom području gdje je većinom državnih poduzeća i banaka upravljano na korist vladajuće stranke ili njezinih saveznika te gdje je privatizacija bila netransparentna i korumpirana a država je spašavala problematične tvrtke od svojih prijatelja, napominju zapadni diplomati", stoji na kraju članka Stevena Erlangera.