IT-19.XII. CORRIERE- RUSKI IZBORI I ČEČENIJA

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 19. XII. 1999. Biranje oružanom silom "Rusija nakon Jeljcina danas se rađa u dvostrukom znaku okrutnog rata i nesavršenoga glasovanja.(...) Ružna je i loša ova Rusija koja bira svoj novi parlament nakon osam godina postkomunističke tranzicije. Koliko god ljudski nesnošljivim nam se čine pokolji civila u Groznom i okolici, koliko god da su teška izopačenja demokratskoga procesa koji se sada prelijeva u izborni presudu, najveću bi pogrješku učinio onaj tko bi zanijekao mogućnost iskupljenja proturječnoj i rastrojenoj Rusiji koja nam ostavlja neugodan dojam. Istina je da čečenski rat, premda opravdan obranom teritorijalnoga integriteta, u Rusima izaziva najgore nagone; nasilje snažno obilježeno ksenofobnim elementima, odsutnost dijaloga, potrebu za neprijateljem kako bi se riješila vlastita kriza identiteta. Isto tako je istina da se ispod domoljubnog križarskog rata, kojega je spretno zajahao premijer Putin, sakriva Rusija koju poznajemo: ona 50 milijuna građana koji žive ispod praga siromaštva, političkih i financijskih škandala, izostalih plaća u vrijednosti od 3 milijarde dolara samo u javnom sektoru. No ako je to Rusija; kako se ne može uvidjeti izvanredno značenje današnjega glasovanja? Mjesecima se govorilo i pisalo da će klan iz Kremlja spriječiti izbore, da će Boris Jeljcin proglasiti izvanredno stanje ili da će dati ostavku kako bi svoje protivnike doveo u nepovoljan položaj. Umjesto toga dolazi vijest da vrijeme izbora počinje kada je predviđeno, makar i sa svim anomalijama, te da najveći protagonisti predviđaju zapodjenuti bitku u lipnju (ako to dopusti Carevo zdravlje) na onim mnogo važnijim predsjedničkim izborima, na kojima će Jeljcin po zakonu biti isključen. Čim se stvori nova Duma počet će veliki manevri sklapanja saveza i izdaja. Doći će do novih niskih udaraca a, možda, i drugih iznenađenja. No ono što je važno jest da Rusija od danas ide prema prvom ustavnom prijenosu vlasti u svojoj tisućljetnjoj povijesti. I unatoč svega dokazuje da želi pokopati homo sovieticusa koji ju je činio nepromjenjivom, da je nepovratno preuzela minimum demokratskih pravila, da više nije domovina 'zarobljenog uma' koju je toliko okrutno opisao Czeslaw Milosz. Ne bi se uvidio pravi ulog u igri današnjega glasovanja kada se ne bi vidio prvi čin izbornog polugodišta koje ima ambiciju promijeniti Rusiju; dati joj stabilnost, manje konfliktnim učiniti odnos između Kremlja i parlamenta i stvoriti pravni sustav sposoban ponovno uspostaviti državu kako bi ju preustrojio. Bit će važna, prirodno, razmjerna snaga komunista, vladajućih iz 'Jedinstva', stranke 'Majka domovina', umjerene i krajnje desnice. Rezultat će biti važan i za to da se vidi u koliku se vojsku mogu uzdati dva favorita za mjesto predsjednika; premijer Putin i njegov bivši kolega iz KGB-a Primakov. No poglavito će biti važno da se u post-Jeljcinovo doba koja počinje, do lipnja zadrži na izbornom pravcu. Zapad zgrožen Čečenijom ne može ostati izvan nadmetanja koje se tako blisko tiče europskih i svjetskih ravnoteža. Ne radi se o odustajanju od kritika, niti konkretnih pritisaka na Moskvu. Nego se radi o neponavljanju dogmatskih pogrješaka počinjenih u počecima tržišnih reformi, da se ne potiče nacionalističke frustracije Rusa jednostranim strateškim inicijativama (misli se na 'zvjezdani štit' o kojemu govori SAD), a još više da se buduće ruske čelnike jasno upozori da se njihova preostala nuklerana sila više ne može zamjenjivati za beskrajne kredite. Zapadu je potrebna jedna ruska politika. Rusiji je potrebno naći samu sebe, prije no što ponovno pronađe zapad", piše Franco Venturini.