FR-PT-reforme-Organizacije/savezi-Diplomacija-Obrana-Financijsko-poslovne usluge FR MONDE 1.1.RAZGOVOR GUTERRES O EU FRANCUSKALE MONDE1. I. 2000.Antonio Guterres: 'Europa mora imati strategiju protiv socijalne marginalizacije'Henri de
Bresson i Marie-Claude Decamps razgovarali su u Lisabonu s Antoniom Guterresom, predsjedateljem Europske unije u prvom polugodištu 2000., portugalskim socijalističkim premijerom koji je u studenom prošle godine izabran za predsjednika Socijalističke internacionale. Iz razgovora izdvajamo: " - Koje su Vaše najvažnije zadaće?= Dvije su. Prva je uključiti inovacije u sve gospodarske i društvene tokove. Amerikanci bolje od Europljana znaju svoje inovacije, znanstvena i tehnološka dostignuća pretočiti u proizvode i procese koji brzo dobiju pristup tržištu. U nas je potrebno provesti reforme unutarnjega tržišta, napose kada je riječ o financijskim tržištima. Također, moramo demokratizirati pristup građana, poduzeća i ustanova informatičkom društvu kako bi nove tehnologije omogućile rast i otvaranje novih, kvalificiranijih radnih mjesta. Drugi je prioritet borba protiv socijalne marginalizacije. I tu moramo imati europsku strategiju
FRANCUSKA
LE MONDE
1. I. 2000.
Antonio Guterres: 'Europa mora imati strategiju protiv socijalne
marginalizacije'
Henri de Bresson i Marie-Claude Decamps razgovarali su u Lisabonu s
Antoniom Guterresom, predsjedateljem Europske unije u prvom
polugodištu 2000., portugalskim socijalističkim premijerom koji
je u studenom prošle godine izabran za predsjednika Socijalističke
internacionale. Iz razgovora izdvajamo: " - Koje su Vaše najvažnije
zadaće?
= Dvije su. Prva je uključiti inovacije u sve gospodarske i
društvene tokove. Amerikanci bolje od Europljana znaju svoje
inovacije, znanstvena i tehnološka dostignuća pretočiti u
proizvode i procese koji brzo dobiju pristup tržištu. U nas je
potrebno provesti reforme unutarnjega tržišta, napose kada je
riječ o financijskim tržištima. Također, moramo demokratizirati
pristup građana, poduzeća i ustanova informatičkom društvu kako bi
nove tehnologije omogućile rast i otvaranje novih,
kvalificiranijih radnih mjesta. Drugi je prioritet borba protiv
socijalne marginalizacije. I tu moramo imati europsku strategiju
koja se oslanja na radne programe pojedinih država i koja
primjenjuje čitav arsenal postojećih politika na polju odgoja,
zapošljavanja i izobrazbe.
- Ima li dosta dodirnih točaka među gospodom Blairom, Jospinom,
Schroederom i Guterresom da bi se u tome uspjelo?
= Mislim da ima, iako su polazišta različita. Za britansku i
španjolsku vladu osobito su važni problemi gospodarske reforme;
druge su vlade više zainteresirane za zapošljavanje i socijalna
pitanja. No sva bi se ta gledišta skladno mogla ujediniti u
zajednički pristup. Kao što je, općenito gledajući, moguća nova
sinteza socijalizma koja će tradicionalnim načelima
socijaldemokracije pridružiti nova postignuća liberalne misli
američke ljevice koja je usmjerena na novo shvaćanje pravde i
procvat građanina.
- Kako se treba razvijati suradnja između gospodarskih politika?
Francuska, primjerice, govori o 'gospodarskoj vladi', barem za
područje eura...
= Riječi mogu biti pogibeljne jer ih se različito tumači... Reći ću
samo da želi li Europa imati cjelovitu strategiju na gospodarskom i
socijalnom planu, to na neki način ide u pravcu gospodarske vlade.
No ako se slažemo oko zajedničke strategije i oko načina njezine
provedbe, onda ipak ne treba rabiti taj pojam ni izmišljati nove
sustave. Priprema smjernica gospodarske politike EU-a mora biti
otvorenija i povesti računa o socijalnim razlozima, udružujući
različita ministarska vijeća i socijalne partnere, čime bi se
dobila prava strategijska mogućnost.
- Na susretu 'naprednjaka' na vrhu u Firenci, podjele su se ticale
načina reorganizacije međunarodnih ustanova u svezi s
globalizacijom. Anglosaksonci su jako sumnjičavi, a i Vi se
zauzimate za provedbu te reorganizacije: je li moguć konsenzus?
= Za velike je reforme potrebno vrijeme. Glavna je zadaća
socijaldemokrata osigurati nadzor nad globalizacijom. U XIX.
stoljeću socijaldemokracija se na razini pojedine države borila da
danas u Europi imamo tržišna društva koja je moguće nadzirati i
građansko društvo. Na žalost, na općoj razini nema dovoljno jakih
ustanova koje bi bile stabilizatori. Na prvom mjestu je reforma
Ujedinjenih naroda; sklon sam uvođenju vijeća za gospodarsku
sigurnost što je prije nekoliko godina predložila Francuska. Očito
je da G7 i G8 nisu uspjeli kao čimbenici za usklađivanje općeg
gospodarstva. Također treba reformirati ustanove Bretton-Woodsa,
pri čemu treba rasvijetliti zadaće Svjetske banke i Monetarnog
fonda te promijeniti postupke za davanje zajmova. Treba uvesti
gospodarska i socijalna mjerila i ne ograničiti se na stroga
financijska mjerila koja u stanovitim okolnostima izazivaju
socijalne napetosti.
Također treba preispitati transparentnost financijskih tržišta i
izraditi za njih pravila ponašanja. Svjetska je vlada svakako
utopija, ali te su 'regulacijske' reforme potrebne. To istodobno
zahtijeva politički okoliš koji je bolje ustrojen, s jakim
međunarodnim ustanovama i područnim organizacijama koje surađuju.
Pregovori između Europe i Mercosura mogu biti primjer toga novog
međunarodnoga gospodarskog ustroja."