AU 28.XII.-DIE PRESSE-REFORME EU-A

AUSTRIJA DIE PRESSE 28. XII. 1999. Jabuka razdora reforme EU: zemlje ustraju na svojoj suverenosti "Prije ljeta tadašnji je predsjedajući EU-a, Njemačka, razaslao upitnik svim zemljama članicama, s molbom da unesu područja u kojima u buduće žele imati pravo veta. 'Molimo samo najnužnije', glasio je hitan zahtjev. Kad su se upitnici vratili, izazvali su malo iznenađenje: kad bi se sve teme zbrojile, bilo bi ih više nego sada. Ta anegdota samo je navještaj onoga što pregovarače očekuje u institucionalnoj reformi koja počinje u veljači u okviru konferencija vlada, a treba biti dovršena krajem 2000. Reforma slovi kao apsolutna pretpostavka za prijam novih članica. Države EU-a suglasile su se na vrhu u Helsinkiju o 'minimalnoj inačici'. Raspravljaju o veličini povjerenstva, o razdiobi glasova u vijeću i o širenju odluka koje se donose kvalificiranom većinom. Istodobno su ostala otvorena jedna vrata kroz koja bi tijekom pregovora mogle ući i druge teme. No za velike zalogaje kao što je dvodioba ugovora EU-a na ustavni i operativni dio, vrijeme još nije sazrjelo. Iako bi države poput Austrije i zemalja Beneluxa rado iskoristile priliku za širu reformu EU-a, u idućih dvanaest mjeseci neće nedostajati eksplozivnog materijala. Jer u nacionalnim se stajalištima od zadnjeg zaleta na amsterdamskom vrhu malo toga promijenilo. Naznake za to nadilaze epizodu s upitnikom. Velike zemlje članice Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Španjolska i Italija ipak su spremne odreći se svoga drugoga povjerenika EU-a. Kao protuuslugu žele novu težinu odnosa glasova u vijeću, i to u svoju korist. Budući da će sljedeći krug širenja, s iznimkom Poljske, u EU donijeti male države, velike se članice boje Guliverove sudbine. Za sada su doista loše postavljene. Austrija s osam milijuna stanovnika ima četiri glasa, Njemačka s 90 milijuna građana naprotiv samo deset glasova. Ukupni broj je 87, za prihvaćanje prijedloga povjerenstva s kvalificiranom većinom potrebna su 62 glasa. Neko je vrijeme hodnicima EU-a kružila zamisao o 'dvostrukoj većini'. Taj sustav ne bi uzeo u obzir samo glasove država, nego i veličinu stanovništva. No to je Francuska odbila. Naime, Francuza je bitno manje nego Nijemaca. Sada se igraju s pomisli o 'superkvalificiranoj većini' s višim pragom. A tu je još i širenje većinskih odluka. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook nedavno je nabrojio o čemu će London i dalje jednoglasno glasovati: granični nadzor, obrana, porez, socijalno osiguranje, vlastita sredstva i izmjene ugovora. I austrijske 'svete krave' još uvijek su na livadi: izbor energenata, upravljanje zemljištem, propisi o korištenju zemlje i zemljišta, voda i obrana. Zbog toga je razumljivo zašto neke zemlje članice nastoje forsirati fleksibilniju suradnju unutar EU-a. Time u svakom slučaju daju naslutiti da su u borbi protiv prava veta ionako u izgubljenom položaju i da ni jedna zemlja članica ne želi predati još više svoje suverenosti" - piše Doris Kraus.