SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 3. siječnja (Hina) SARAJEVO - Na gotovo svim biračkim mjestima otvorenim na teritoriju Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je zabilježen još veći priliv birača nego prvog dana glasovanja u inozemstvu, a prema informacijama iz hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, poduzimaju se napori kako bi se maksimalno ubrzao protok birača. Birači iz Sarajevske županije i desetak općina iz središnje Bosne te sa područja Zenice u ponedjeljak su čekali na glasovanje i dva do tri sata iako je poduzeto sve da zastoja bude što manje. U Sarajevu tako u jednom satu uspijeva glasovati oko 150 osoba. Hinin izvor u hrvatskom veleposlanstvu ocijenio je kako se, unatoč velikim redovima i ukoliko se priliv birača u poslijepodnevnim satima ne pojača dodatno, može očekivati da će svi koji to žele uspjeti glasovati do 19 sati kada bi se glasačka mjesta trebala zatvoriti. BEOGRAD - Na biračkim mjestima u SRJ državljani Republike Hrvatske danas glasuju na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, a odziv je veći nego jučer, prvog dana glasovanja u inozemstvu. Ispred zgrade hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, do podneva je glasovalo više od 200 osoba. Tijekom jučerašnjeg dana glasovalo je ukupno 160 hrvatskih državljana. Na poziv djelatnika veleposlanstva pripadnici MUP-a Srbije održavaju red, tako da se glasovanje obavlja bez problema. Prema informacijama iz konzulata u Subotici i Kotoru, tamo je također zabilježen veći broj glasača nego jučer. Biračka mjesta bit će zatvorena večeras u 19 sati. RIM - Više stotina hrvatskih državljana je glasovalo danas i jučer u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu te u konzularnim predstavništvima u Trstu i Milanu. Za hrvatske državljane koji žive i rade u Italiji nije bilo problema prilikom glasovanja, dok je nekih poteškoća bilo za one koji su u Italiju došli na doček 2000. godine i nisu imali posebnu potvrdu za glasovanje u inozemstvu. Inače, u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu je glasovalo i mnogo hrvatskih svećenika i časnih sestara kao i poznate hrvatske osobe među kojima nogometaš Alen Bokšić te prof. Predrag Matvejević. GROZNI - Čečeni su izjavili da su u ponedjeljak istisnuli ruske snage s četiri lokacije u blizini Groznog dok se u glavnom čečenskom gradu nastavljaju žestoke borbe u kojima su Rusi od 1. siječnja izgubili između 50 i stotinu ljudi. Čečeni su zauzeli Alkan-Jurt, Alkan-Kalu, Kulari i Krasnopartizanski, desetak kilomatara od Groznog, rekao je visoki čečenski dužnosnik Movladi Udugov. "Četiri su lokacije pod kontrolom Čečena, ali borbe se nastavljaju na rubu Alkan Jurta i Kularija", rekao je Udugov. MOSKVA - Najmanje tisuću ruskih vojnika je poginulo od početka sukoba u Čečeniji, izjavila je u ponedjeljak predstavnica Unije odbora majki vojnika Valentina Melnikova. Unija drži da je broj ranjenih u redovima ruske vojske (jedinice ministarstava obrane i unutrašnjih poslova zajedno) iznosi oko 3.000, dodala je glavna tajnica udruženja u interviewu na moskovskom radiju Eho. Te cifre su veće od službenih podataka dvaju ministarstava: ministarstvo obrane priznaje 465 mrtvih do 27. prosinca, a ministarstvo unutrašnjih poslova 129 mrtvih do 17. prosinca. RIM - Borisa Jeljcina su na odstupanje predsjedničke dužnosti nagovorili njegova kći Tatjana Djačenko, liječnici i bliski suradnici, ali on nije htio otići, izjavio je u ponedeljak bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov. Gorbačov je u interviewu za talijanski dnevnik "La Stampa" rekao da je privremeni obnašatelj dužnosti ruskog predsjednika premijer Vladimir Putin neupitno Jeljcinov čovjek i da se ništa neće promijeniti u Kremlju tijekom njegove vladavine. Poslovni magnat Boris Berezovski kojeg podupire Jeljcinova kći Tatjana Djačenko i čelnik kremaljske administracije Aleksander Vološin bili su ključne figure u uvjeravanju Jeljcina da odstupi s položaja predsjednika. MOSKVA - Vršitelj dužnosti ruskog predsjednika Vladimir Putin uredbom je u ponedjeljak smijenio s dužnosti u Kremlju Tatjanu Djačenko, kćer bivšeg predsjednika Borisa Jeljcina, javila je agencija Interfax. Tatjana Djačenko bila je Jeljcinova savjetnica za odnose s javnošću. Vladimir Putin je također smijenio glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrija Jakuškina, koji je dobio novu dužnost u predsjedničkom uredu. MOSKVA - Predsjednički izbori u Rusiji mogli bi se održati prije 26. ožujka, datuma koji je predložilo izborno povjerenstvo, rekao je u ponedjeljak predsjednik ruskog ustavnog suda Marat Baglai, javila je agencija Interfax. "Predsjednički izbori bi se mogli održati za tri mjeseca ili bilo kada prije tog datuma", jer Ustav nije jasan po tom pitanju, rekao je Baglai nakon što se u Kremlju susreo s privremenim predsjednikom Vladimirom Putinom. BEJRUT - Dvije osobe poginule su, a sedam ih je ozlijeđeno u ponedjeljak u napadu protutenkovskim granatama na rusko veleposlanstvo u Bejrutu kojeg je izveo jedan Palestinac u znak prosvjeda protiv ruske akcije u Čečeniji želeći "umrijeti za Grozni". U jakoj pucnjavi nakon napada poginulo je dvoje ljudi - sam napadač, inače Palestinac rođen u Libanonu i jedan policajac, a ozlijeđena su i sedmorica pripadnika snaga reda, od čega dvojica ozbiljno, priopćila je libanonska policija. Libanonska državna televizija objavila je da je 30-godišnji Ahmad Abu Harub želio "umrijeti kao mučenik za Grozni" i Čečeniju, što je naveo u pismu u kojem objašnjava razloge svoga čina. LONDON - Britanski vojnici na Kosovu morali su posuđivati oružje od drugih NATO-ovih vojnika, a njihove su komunikacije bile tako nesigurne da su Srbi čuli sve što govore, stoji u izvješću britanske vojske o kojem se doznalo u ponedjeljak. U izvješću koji je dobio Radio BBC, tvrdi se da bi loša oprema i komunikacije posve onemogućili kopnenu operaciju na Kosovu da su Srbi pružili imalo žešći otpor. Međutim, britansko ministarstvo obrane odbacuje te tvrdnje i kaže da je NATO bio "dobro pripremljen" za pokretanje kopnene operacije poslije 11 tjedana zračnih udara, te da je bio posve uvjeren u uspjeh takve operacije. Izvještaj su napisali pukovnik Paul Gibson, zapovjednik 1. bataljuna britanske padobranske pukovnije i njegov nadređeni brigadir Adrian Freer, zapovjednik 5. padobranske brigade. LUXEMBOURG - Europska će komisija u utorak pred Europskim sudom pravde pokrenuti pravni postupak protiv Francuske u slučaju vezanim za izvoz britanske govedine, izjavio je glasnogovornik Komisije. Komisija je htjela sazvati Europski sud pravde u ponedjeljak ali je zbog složenosti dokumenata potrebno dobiti "jamstvo pravne službe" čime se objašnjava odgoda za jedan dan, dodao je glasnogovornik. Istodobno je u ponedjeljak Europski sud pravde objavio da je Francuska uložila zahtjev još prošli tjedan tražeći od suda da odbaci odluku Europske komisije da se dopusti izvoz britasnke govedine. LONDON - Velika Britanija je navodnom nacističkom ratnom zločincu Konradu Kalejsu uručila nalog za deportaciju, objavilo je u ponedjeljak britansko ministarstvo unutrašnjih poslova. Prema izvorima iz britanskog ministarstva unutrašnjih poslova, Konrad Kalejs (86), rođen u Latviji, bit će izručen Australiji budući da je australski državljanin. Kalejs je u nedjelju bio najavio da namjerava otići iz Velike Britanije i pridružiti se svojoj supruzi u Australiji, tvrdeći da je to jedina zemlja u kojoj nije izložen progonima. Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema optužio je Kalejsa, koji trenutačno živi u domu umirovljenika u Rugbyju pod imenom Viktor Kalnins, da je bio jedan od odgovornih osoba policijske jedinice koja je pomagala snagama Trećeg Reicha tijekom Drugog svjetskog rata u Latviji, poznate pod imenom "komando Arajs". Ta je jedinica odgovorna za smrt oko 30.000 Židova, Roma i komunista. JERUZALEM - Ugled vrlo popularnog izraelskog predsjednika Ezera Weizmana opasno je u ponedjeljak ugrožen nakon što je tisak otkrio da on bio uključen u sumnjivu aferu transfera novca. Pravni savjetnik izraelske vlade Eliakim Rubinstein naredio je svojim suradnicima da sakupe informacije i dokumente u vezi tog slučaja, objavio je u ponedjeljak glasnogovornik ministarstva pravosuđa. "Rubinstein nije naredio pokretanje istrage protiv Weizmana. On je od njega jednostavno zatražio da pruži podatke i dokumente koji se odnose na transfer tog novca", kazao je Ido Baum. "Ako nas Weizmanovi odgovori zadovolje, sve će biti u redu. U protivnome predstoji nam teška zadaća istrage protiv predsjednika", dodao je. KAIRO - Dvadeset kopta ubijeno je u sukobima između kopta i muslimana u selu al-Koše u Gornjem Egiptu, doznaje se u ponedjeljak od policijskih izvora u Kairu. Ti međuvjerski sukobi koji su izbili u petak, najžešći su sukobi u Egiptu u posljednjih dvadeset godina između muslimana i kopta (egipatskih kršćana). Ministarstvo unutrašnjih poslova je utvrdilo da je u sukobima ubijeno 20 ljudi, ne precizirajući vjersku pripadnost žrtava. Prema ministarstvu unutrašnjih poslova 33 osobe su ranjene u sukobima i 33 dućana su zapaljena u al Košeu u području Sohaga, 500 km južno od Kaira. NEW DELHI - Indijski premijer Atal Behari Vajpayee zatražio je od međunarodne zajednice u ponedjeljak da Pakistan bude proglašen "terorističkom državom", optužujući Islamabad da je odgovoran za nedavnu otmicu indijskog putničkog zrakoplova. Sve informacije koje je skupila Indija potvrđuju da je otmica dio terorističke kampanje koju podržava Pakistan, rekao je Vajpayee. "Aktivna uloga Pakistana u sijanju terorizma u Indiji sada je preočita da bi ju međunarodna zajednica ignorirala", rekao je. "Indija upućuje poziv svim narodima svijeta kako bi proglasili Pakistan terorističkom državom i naša će vlada sustavno raditi da bi postigla taj cilj", dodao je Vajpayee. MUZAFFARABAD - Indija je otvorila u ponedjeljak vatru iz minobacača na dio Kašmira pod upravom Pakistana i pritom su poginule najmanje tri osobe, a sedam je ozlijeđeno, izjavili su pakistanski dužnosnici. Dužnosnici u Muzaffarabadu, glavnom gradu pakistanskog dijela spornog Kašmira, izjavili su da je pogođena džamija u selu Chanian u napadu preko Linije kontrole, koju nadzire UN, te da taj napad nije bio ničim izazvan. Prema njihovim riječima, troje ljudi u Chanianu, koji se nalazi 90 kilometara jugozapadno od Muzaffarabada, poginuli su u jednom od desetak ili više minobacačkih napada koje je izvršila Indija u ponedjeljak. ANKARA - Turski predsjednik Sulejman Demirel rekao je danas kako bi trebalo čekati na odluku europskog suda za ljudska prava prije nego što se izvrši smrtna presuda nad čelnikom zabranjene marksističke, kurdske, radničke stranke (PKK) Abdulahom Ocelanom. U intreviewu koji je dao turskoj neovisnoj TV postaji NTV, on je ukazao na činjenicu da turski parlament u posljednjih 15 godina nije potvrdio niti jednu smrtnu presudu. Demirel je, istodobno, upozorio da bi izvršenje smrtne kazne nad Ocelalanom pokidalo turske mostove s EU. Dodao je kako se zemlja mora pridržavati usvojenih standarda 15-torice, budući da je stavljena na njihovu kandidatsku listu. SIR DINNIYE (Libanon)- Četiri libanonska vojnika ubijena su u sukobu sa skupinom islamskih fundamentalista u sjevernom Libanonu, doznaje se od libanonskih vojnih izvora. Od početka sukoba s pripadnicima te skupine u petak navodno je ubijeno ukupno devet vojnika. Prema vojnim izvorima, vojska je od početka sukoba zarobila 45 pobunjenika, a pronađena su i tijela četvorice ubijenih pobunjenika. (Hina) sv