ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) uputila je danas apel akademijama i institucijama s kojima surađuje u svijetu da preko svojih vlada, financijskih i humanitarnih institucija, zaklada te
tehnologijom i stručnjacima pomognu Hrvatskoj u razminiranju.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti (HAZU) uputila je danas apel akademijama i
institucijama s kojima surađuje u svijetu da preko svojih vlada,
financijskih i humanitarnih institucija, zaklada te tehnologijom i
stručnjacima pomognu Hrvatskoj u razminiranju. #L#
Apel je upućen nakon današnje sjednice znanstvenog Vijeća za mir i
prava čovjeka HAZU-a, pod predsjedanjem akademika Davorina
Rudolfa.
Zagađenost minama u Hrvatskoj je težak humanitarni problem, ali i
kočnica razvoju i povratku iseljenih i prognanih, rečeno je na
sjednici Vijeća. Najvećim je problemom označen nedostatak novca za
razminiravanje za što je po procjenama do 2010. potrebno više od 9,5
milijardi kuna.
Upoznavši akademike s problemom mina zaostalih nakon Domovinskog
rata, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiravanje Damir Goršeta
rekao je da je na oko 4000 četvornih kilometara sumnjive površine
oko milijun mina. Samo za 250 tisuća mina znamo gdje su dok za ostale
nemamo podatke jer su postavljene bez vojne logike i nasumce, a
mnogo je i opasnih tzv. "mina iznenađenja".
Naveo je da je od 1991. do danas u minskim nesrećama smrtno stradalo
419 osoba. Među njima su i 44 pirotehničara. Teško su ozlijeđene
1056, a lakše 302 osobe.
Naveo je da je od 1997. sumnjiva površina smanjena sa 13 tisuća
četvornih kilometara na sadašnjih četiri tisuće, a da se smatra da
je doista minirano oko 500 četvornih kilometara.
Na upit nazočnih akademika o pomoći iz SRJ što se tiče dokumentacije
o postavljenim minama Goršeta je rekao da je dostavljeno oko 200
zapisnika o minskim poljima te da se očekuju još neki.
Pohvalio je suradnju s nevladinim organizacijama posebice s
povratničkim udrugama rekavši da se u proces razminiravnja
uključuju i izbjegli Srbi koji se vraćaju u Hrvatsku, oni isti koji
su postavljali minska polja.
Inače, na današnjoj sjednici Vijeća za mir i ljudska prava HAZU-a
bilo je riječi i o položaju manjina u Hrvatskoj s posebnim osvrtom
na prava talijanke manjine.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina Furio Radin pozdravio je odnos vlasti prema manjinama, a
kao minus joj je naveo nedonošnje Ustavnog zakona o manjinama.
Zauzeo se za odnos hrvatske vlasti prema talijanskoj i drugim
manjinama koji se neće bazirati na reciprocitetu.
(Hina) aš sšh