ZAGREB, 28. prosinca (Hina)- Povrat vukovarskoga kulturnog blaga iz novosadskih muzeja, iako nepotpun, mnogi drže jednim od najvažnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj u ovoj godini
ZAGREB, 28. prosinca (Hina)- Povrat vukovarskoga kulturnog blaga
iz novosadskih muzeja, iako nepotpun, mnogi drže jednim od
najvažnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj u ovoj godini #L#.
Primopredaja umjetnina od SRJ obavljena je 13. prosinca u Gradskom
muzeju u Vukovaru. Po podatcima Ministarstva kulture za srpske
okupacije iz Vukovara je 1991. nestalo oko 20 tisuća vukovarskih
umjetnina, a po zapisnicima hrvatskih i jugoslavenskih stručnih
skupina za pregled i identifikaciju vukovarskoga kulturnog blaga u
novosadskim spremištima nalazilo se 2246 umjetnina iz zbirke
"Bauer" i vukovarske Galerije umjetnina, 253 predmeta iz kulturno-
povijesne zbirke, bogata arheološka i numizmatička zbirka,
inventarne knjige i dijelovi stručne knjižnice. Vraćen je i dio
crkvene zbirke ukradene iz franjevačkog samostana i crkve sv.
Filipa i Jakova.
U jasenovačko Spomen-područje je, zahvaljujući muzeju Holokausta u
New Yorku, vraćen također dio dokumentacijske i muzejske građe koja
je opljačkana iz Jasenovca 1991.
Jasenovačka zbirka sadrži nekoliko tisuća pisanih dokumenata, osim
filmova, oko 2000 fotografija, sedamdesetak tonskih zapisa i
nekoliko tisuća predmeta. Stručnjaci Memorijalnog muzeja
holokausta utvrdili su da oko 2500 knjiga, 450 dokumenata i oko
tisuću fotografija registiranih u glavnom katalogu jasenovačkog
Muzeja nisu pronađeni a neki postoje kao kopije.
Hrvatska se 2001. uspješno predstavila velikom izložbom "Exat 51" i
posebno djelima Ivana Picelja u Lisabonu, izložba je imala velik
odjek u portugalskoj javnosti. Sva izložena djela su iz fundusa
Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Nastup Julija Knifera na 49. venecijanskom biennalu također je
velik likovni događaj. Autor je izložio svoje meandre u uglednoj
palači Querini koju je obnovio poznati talijanski arhitekt Carlo
Scarpa.
Hrvatska je nakon dvadesetak godina u Umjetničkom paviljonu
ugostila vodećeg slikara pop-arta Andyja Warhola. Na žalost, kad je
izložba trebala biti svečano otvorena, 11. rujna, dogodio se veliki
teroristički napad na SAD. Ta izložba bila je treća po posjećenosti
u sto godina djelovanja Umjetničkoga paviljona. Vidjelo ju je oko
43 tisuće posjetitelja u mjesec i pol dana.
U rujnu je u Gliptoteci HAZU-a otvorena izložba "Šibenska
katedrala-UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine". Izložba je
predstavila jedinstven hrvatski sakralni i kulturni spomenik i
remek-djelo Jurja Matejeva Dalmatinca. Katedrala je građena
stotinu godina, od 1431. do 1535., u tri stilski različita
razdoblja - kasnoj lombardskoj gotici, u gotičko-ranorenesansnom i
čistom renesansnom stilu.
Nakon 70 godina za splitsku Galeriju umjetnina nađen je smještaj u
negdašnjim prostorijama Muzeja revolucije, koje su nakon hrvatskog
osamostaljenja služile kao multimedijalni prostor. Postavljeno je
130 umjetničkih djela iz bogata fundusa od nekoliko tisuća
galerijskih umjetnina. Među izlošcima, od kojih je većina
desetljećima bila u podrumima Galerije u Lovretskoj ulici, nalaze
se i slike velikih hrvatskih slikara Vidovića, Medovića, Sedera i
inih.
Od važnih likovnih događaja treba istaknuti izložbu slika Mate
Celestina Medovića u Klovićevim dvorima u početku studenoga.
Izloženo je pedesetak djela toga velikoga plenerista, predstavnika
hrvatske moderne, od kojih je većina iz fundusa splitske Galerije
umjetnina.
U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu otvorena je i izložba "Stoljeće
hrvatskog plakata" u povodu 50. obljetnice djelovanja Kabineta
grafike HAZU-a. Izloženo je oko 170 plakata vodećih hrvatskih
autora.
Održan je i Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti u povodu
150. obljetnice hrvatske povijesti umjetnosti, društva što ga je
sredinom 19. stoljeća utemeljio Ivan Kukuljević Sakcinski, prvi
hrvatski povjesničar umjetnosti.
(Hina) ta mc