ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Astrološka priča iz IV. stoljeća čini se dobrom podlogom za potvrdu biblijske priče o zvijezdi repatici, budući da astronom Michael Molnar u časopisu "New Scientist" tvrdi kako je pronašao gdje se
betlehemska zvijezda prvi put spominje izvan Biblije.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Astrološka priča iz IV. stoljeća čini
se dobrom podlogom za potvrdu biblijske priče o zvijezdi repatici,
budući da astronom Michael Molnar u časopisu "New Scientist" tvrdi
kako je pronašao gdje se betlehemska zvijezda prvi put spominje
izvan Biblije.#L#
Riječ je o rukopisu iz IV. stoljeća, za koji se smatra da ga je
napisao rimski astrolog Firmicus Maternus. U njemu se govori o
astrološkom događaju, pomrčini Jupitera satelitom u zviježđu Ovnu,
koji je svojedobno navijestio rođenje Sina Božjega.
Molnar je već prije pretpostavljao da istovjećenje Supernove ili
nekog kometa s betlehemskom zvijezdom nije astronomski događaj,
nego, naprotiv, astrološki - tj. da je riječ o posebnoj
konstelaciji koja se relativno rijetko događa.
Pretpostavio je, naime, da je pomrčina Jupitera 20. ožujka i 17.
travnja u 6. godini po našem računanju vremena nebeski fenomen koji
odgovara biblijskoj priči o Božiću, ali do sada nije za to pronašao
nijedan dokaz.
(Hina) jb mc