POSLOVNI PREGLED BROJ 241

POSLOVNI PREGLED broj 241 22. - 28. prosinca 2001. SADRŽAJ: ? DO 2005. U IZGRADNJU NOVIH AUTOCESTA ULOŽIT ĆE SE 16,2 MILIJARDE KUNA 2 ? RAČAN ZADOVOLJAN POTPISANIM SPORAZUMOM SA SOCIJALNIM PARTNERIMA 2 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO NA KRAJU 2001. 2 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 3 ? U 2002. DALJNJA PRIVATIZACIJA HT-A 4 ? HŽ: OD 1. SIJEČNJA PUTNIČKI PRIJEVOZ SKUPLJI 10 POSTO 4 ? BRAJKOVIĆ: STRANI PARTNERI I RH SPRIJEČILI PREUZIMANJE ALUMINIJA 5 ? VTV POSTAJE BURZA 5 ? POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE HRVATSKE POŠTE 5 ? HRVATSKI SABOR U 2001. DONIO USTAVNE PROMJENE, REFORMSKE ZAKONE... 6 ? SOCIJALNA POLITIKA: PREGLED NAJVAŽNIJIH DOGAĐAJA U 2001. GODINI 6 ? HRVATSKI TURIZAM U 2001.-UJEDNAČAVANJE TURISTIČKOG PROMETA U SVIM REGIJAMA 7 ? POČETAK GODINE POČETAK PRIMJENE ENERGETSKIH ZAKONA 7 ? OD NOVE GODINE NA SNAGU STUPA NOVI ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU 8 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA DO 2005. U IZGRADNJU NOVIH AUTOCESTA ULOŽIT ĆE SE 16,2 MILIJARDE KUNA U izgradnju novih autocesta u Hrvatskoj u razdoblju 2001.-2004. uložit će se 15,3 milijarde kuna, a doda li se tome i 2005. u kojoj treba biti završena i autocesta Zagreb-Split taj se iznos penje na 16,2 milijarde kuna, istaknuo je u četvrtak direktor Hrvatskih Auto Cesta (HAC) Stanko Kovač na sjednici Vlade. Vlada je prihvatila izmjene i dopune plana građenja i održavanja auto-cesta do 2004., a s obzirom na Vladinu odluku o ubrzanoj izgradnji auto-ceste Zagreb- Split. Cestogradnja je bila središnja tema posljednje ovogodišnje sjednice Vlade, koja je ujedno bila i prva elektronska Vladina sjednica. Uz već spomenuti dokument Vlada je prihvatila i planove izgradnje i održavanja auto-cesta, te državnih cesta u 2002. Kovač je iznio i podatke da se u sanaciju auto-cesta u iduće četiri godine planira uložiti 1,1 milijarda kuna, a u tekuće i pojačano održavanje auto-cesta 1,2 milijarde kuna. Tako će se do 2004. u sanaciju, održavanje i izgradnju novih autocesta uložiti ukupno 17 milijardi kuna. Direktor HAC-a iznio je i pregled financiranja izgradnje i sanacije auto-cesta preračunato u eure jer će veliki dio sredstava trebati namaknuti kreditima. Za to bi u iduće četiri godine trebalo 2,86 milijardi eura. Od tog iznosa HAC će raspolagati sa 1,1 milijardu eura vlastitih prihoda (od cestarina i naknada na naftne derivate) dok će 1,75 milijardi eura trebati osigurati kreditima. Ministar javnih radova Radimir Čačić ističe da novi model financiranja cestogradnje osigurava stabilno i dugoročno financiranje. Prosječan trošak kapitala za već osigurane kredite je 24 posto, a kalkulacije su rađene s troškom od 42 posto. Razlika koja se time financijski otvara je oko 280 milijuna eura, izračunao je Čačić. Ističe da u trenutku kada država preuzima odgovornost za financiranje cestogradnje od tvrtki traži samo poštivanje rokova, cijena i kvalitetu. To omogućuje da poslove ove gradnje dobiju domaće tvrtke, a samo iznimno stranci, objasnio je. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posebno je istaknuo važnost cestovnog povezivanja Hrvatske s Europom, izgradnju i uređenje graničnih prijelaza, te preporučio da se napravi analiza opravdanosti uvođenja vinjeta kao oblika naplate cestarina, po uzoru na Austriju. Vlada je prihvatila i plan građenja i održavanja državnih cesta na što se u idućoj godini planira utrošiti ukupno 1,7 milijardi kuna. U iduće 4 godine Hrvatske Ceste u građenje i održavanje državnih cesta uložit će ukupno 7,5 milijardi kuna, kazao je direktor Hrvtskih Cesta Vladimir Bizjak. Upozorio je na problem dugogodišnjeg neulaganja u održavanje cesta iznoseći podatak da je tek 25 posto kolnika u dobrom stanju. Premijer Ivica Račan naglasio je da je Vlada poklonila veliku pažnju cestogradnji jer taj ambiciozni program omogućava upošljavanje domaće građevinske operative. Najavio je da će već početkom iduće godine Vladi biti podnijeto izviješće o do sada napravljenom u ostvarivanju Vladine odluke o ubrzanoj izgradnji auto-ceste Zagreb-Split. RAČAN ZADOVOLJAN POTPISANIM SPORAZUMOM SA SOCIJALNIM PARTNERIMA Premijer Ivica Račan ponovio je u četvrtak da je zadovoljan nedavno potpisanim Sporazumom sa socijalnim partnerima, te je najavio da će se i o mogućim promjenama radnog zakonodavstva razgovarati sa sindikatima i poslodavcima. Poštujući potpisani Sporazum Partnerstvo za razvoj i o mogućim promjenama radnog zakonodavstva razgovarat ćemo i dogovarati sa socijalnim partnerima, kazao je Račan na sjednici hrvatske Vlade. Tom je najavom premijer otklonio prigovore iz nekih komentara objavljenih posljednjih dana u medijima kojima se, kako je rekao, i prije nego što je Sporazum zaživio već želi da on padne u vodu. Račan je podsjetio da je najveći dio hrvatske javnosti pozdravio potpisivanje Sporazuma očekujući da "socijalni partneri pokažu dužnu povijesnu odgovornost za razvoj ove zemlje". 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKO GOSPODARSTVO NA KRAJU 2001. Stabilan makroekonomski okvir uz jačanje gospodarskih aktivnosti, ali i dalje vrlo izražen problem nezaposlenosti, osnovne su karakteristike hrvatskog gospodarstva na kraju 2001. u kojoj se na globalnom planu bilježe određeni pozitivni ekonomski trendovi, premda ta poboljšanja većina pojedinaca nije osjetila. U ovoj se godini očekuje ostvarivanje stope rasta oko ili veće od 4 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je polugodištu 2001. ostvario rast za 4,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a svi znaci upućuju da će stopa rasta BDP-a za treće tromjesečje ponovno biti na jednako visokoj razini. Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini (prema istom prošlogodišnjem mjesecu) iznosila svega 2,8 posto. Unatoč ostvarenom gospodarskom rastu registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj nije smanjena, no njen je trend porasta u ovoj godini značajno oslabio. Krajem studenoga na "burzu" je bilo prijavljeno 385,3 tisuće osoba, što je za 8,6 tisuća osoba ili 2,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Ove su godine (u prvih deset mjeseci) poslodavci prijavili potrebe za oko 177 tisuća zaposlenika, što je rezultiralo zapošljavanjem 142 tisuće osoba, a to je 32,3 posto više nego lani. To pokazuje da dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, ali još uvijek nedostatnog da bi se neutralizirao priliv novih nezaposlenih u evidenciju Zavoda za zapošljavanje - 229 tisuća ove godine (u deset mjeseci). Tako nezaposlenost i dalje ostaje problem broj jedan za Hrvatsku čiji su zaposleni, po podacima za prvih devet mjeseci ove godine, imali prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 3.518 kuna. Među povoljna se ovogodišnja ostvarenja ubraja rast industrijske proizvodnja - za 6 posto u prvih jedanaest mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, oživljavanje investicija, uspješna turistička sezone - sa 10 postotnim porastom turističkih dolazaka i rastom noćenja za 11 posto. U robnoj razmjeni s inozemstvom bilježi se, međutim, znatno sporiji rast izvoza od uvoza. U prvih deset mjeseci, po podacima statistike, ostvaren je izvoz u iznosu od 3,92 milijarde američkih dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 18,9 posto, na 7,6 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom iznosi visokih 3,69 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom je tek 51,5 posto. Likvidnost u privredi nešto je povoljnija nego lani, smanjenje nepodmirenih naloga pravnih osoba u prvih devet mjeseci iznosilo je 1,5 milijardi kuna prema prosincu lani. Iznos nepodmirenih dospjelih obveza u rujnu je iznosio 18,7 milijardi kuna, a prema evidenciji ZAP-a bilo je blokirano 32.919 pravnih osoba sa oko 100 tisuća zaposlenih. Visoka se likvidnost bilježi u hrvatskom bankovnom sektoru, u čijoj je aktivi udio stranih banaka već premašio 90 posto. Uz snažan rast deviznih depozita, potaknut zadnjih mjeseci zamjenom valuta zemalja eurozone u euro (procjenjuje se da ukupni devizni depoziti iznose već blizu 70 milijardi kuna, od čega su više od 85 posto depoziti stanovništva), ostvaruje se i rast plasmana banaka. Hrvatski inozemni dug u ovoj je godini premašio iznos od 11 milijardi američkih dolara, a po najnovijim je podacima središnje banke krajem listopada iznosio 11,2 milijardi USD, u čemu je udio duga države oko 45 posto. Dok predstavnici Vlade ističu da Hrvatska nije prezadužena zemlja te da je su stanju uredno servisirati dug prema inozemstvu, pojedini ekonomisti i analitičari upozoravaju na stupanj opterećenosti vanjskim dugom čiji je udio u BDP-u premašio 50 posto, a na njegovu ukupnu otplatu "odlazi" oko 29 posto vrijednosti izvoza robe i usluga. Pri tome je bitno pitanje da sredstva iz inozemstva, posebno ona iz privatizacije, nisu upotrebljavana za poticanje proizvodnje, već uglavnom za proračunske svrhe. Utoliko su značajnije najava iz Vlade da će se sredstva iz privatizacije (koja će se dobiti prodajom preostalog 'obiteljskog srebra') u 2002. godini koristiti isključivo za razvoj, što, dakako, tek treba vidjeti. 3. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 27. prosinca (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Pliva? 405? 410? 405? 1.030.762? ? Podravka? 150? 155? 150? 1.419.521? ? Zagrebačka banka 0? 1.810? 1.850? 1.825? 1.470.063? ? Arenaturist? 44? 44? 44? 2.998? ? Atlantska plovidba? 30? 48? 48? 26.694? ? Croatia osiguranje-R? 2.300? 2.600? 2.600? 533.080? ? Hotel Inter-Continental? 129,90? 130? 130? 38.724? ? Rabac ugost. i turizam? 72? 73? 72? 12.114? ? Istraturist? 70? 70? 70? 69.580? ? Jadran-turist? 48? 48? 48? 4.800? ? Karlovačka banka? 60? 60? 60? 15.000? ? Končar? 65? 65? 65? 11.635? ? Kraš? 170? 172,50? 171,10? 49.155? ? Lola Ribar? 100,74? 117,32? 117,32? 453.596? ? Privredna banka? 170? 171? 171? 450.526? ? Riječka banka? 194,50? 194,50? 194,50? 40.456? ? Riviera ? 135? 136? 135? 155.690? ? Sunčani Hvar? 46,90? 49,90? 47? 334.250? ? Zagrebačka banka? 1.130? 1.400? 1.130? 25.640? ? PIF Dom? 73,00? 75,00? 75,00? 152.221? ? PIF Slavonski? 40,00? 41,99? 41,99? 38.553? ? DAB-O-03CA*? 102,60? 103,05? 103,00? 7.311.475? ? DAB-O-05CA**? 105,50? 105,90? 105,90? 11.697.655? ? HZZO-O-047A***? 104,70? 105,00? 105,05? 4.212.527? ? RHMJ-O-49A****? 100,25? 100,25? 100,25? 3.437.195? ? RHMJ-O-08CA****? 99,00? 99,00? 99,00? 3.760.419? ? RHMF-A-A+? 40,00? 40,00? 40,00? 240.000? ? ? ? ? ? 36.994.340? ? *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale *** Prava ministarstva financija - cijena u % nominale + Prava ministarstva graditeljstva - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 27. prosinca (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? ACI Opatija? 470? 470? 470? 2.820? ? Anita? 1.650? 1.650? 1.650? 13.200? ? Dilj Vinkovci? 421? 421? 421? 15.577? ? Ericsson-Tesla? 186? 194,90? 190? 167.256? ? Hoteli Rabac? 72? 72? 72? 43.128? ? Istarska banka? 1.400? 1.400? 1.400? 2.800? ? Inkop? 37,50? 37,50? 37,50? 2.701.425? ? MIV Varaždin? 1.850? 1.850? 1.850? 40.700? ? Podravska banka-R? 150? 190? 190? 734.257? ? Razvitak? 40? 40? 40? 40.000? ? Tehnomont Pula? 94? 94? 94? 11.876.242? ? PPK Valpovo? 80? 80? 80? 9.920? ? ZIF Breza Invest? 51? 51? 51? 25.500? ? PIF Dom? 72,99? 75,60? 73,50? 821.716? ? PIF Expandia? 56,00? 57,90? 56,36? 884.934? ? PIF Pleter? 46,01? 48,03? 46,01? 260.904? ? PIF Slavonski? 40,00? 42,85? 42,50? 489.078? ? PIF Sunce? 33,00? 35,98? 33,50? 255.137? ? PIF Središnji nacionalni? 70,56? 74,00? 72,00? 1.204.833? ? PIF Velebit ? 62,50? 64,94? 64,94? 1.000.023? ? RHMF-A-A*? 39,00? 40,00? 40,00? 1.043.301? ? ? ? ? ? 21.450.757? ? *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet? Noćni promet? ? Datum? Potražnja u kunama? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? ? 21. XII? 17.000.000? 17.000.000? 2,68? 13.000.000? 4,27? ? 24. XII? 8.000.000? 8.000.000? 2,94? 2.500.000? 4,00? ? 27. XII? 3.000.000? 3.000.000? 2,00? 10.000.000? 6,00? ? Dnevni prosjek? 9.333.000? 9.333.000? 2,54? 8.500.000? 4,75? ? 4. TVRTKE U 2002. DALJNJA PRIVATIZACIJA HT-A Hrvatski telekom (HT) u idućoj godini očekuje daljnja privatizacija, odnosno, sedam posto dionica dodijelit će se hrvatskim braniteljima, 7 posto po povoljnim uvjetima prodat će se zaposlenima i ranije zaposlenima u HPT-u a do kraja godine predviđena je i prodaja dionica putem međunarodne javne ponude (IPO). Istaknuo je to u četvrtak predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić na blagdanskom druženju s novinarima. Najavio je također i restrukturiranje tvrtke na nekoliko poslovno profitnih centara; za Internet, mobilnu i fiksnu telefoniju itd. Poslovnu 2001. godinu Mudrinić je ocijenio uspješnom, obavljena je prodaja dodatnih 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu, čime je HT prešao u privatno vlasništvo te postao dio velike grupacije. Privatizacija HT-a, kazao je Mudrinić, omogućila je dolazak najnaprednijih komunikacijskih usluga u Hrvatsku. Dodao je, kako je uloga HT-a hrvatskim poduzetnicima i gospodarstvu pružiti najbolju uslugu što se tiče plasiranja informacija, o čemu ovisi efikasnost njihovog poslovanja, a od velikog je značaja i za ukupan gospodarski razvoj Hrvatske kao i njenu integraciju na europska tržišta. HŽ: OD 1. SIJEČNJA PUTNIČKI PRIJEVOZ SKUPLJI 10 POSTO Cijene prijevoznih karata u željezničkom putničkom prijevozu od 1. siječnja 2002. povećavaju se za 10 posto, izvijestile su u petak Hrvatske željeznice. Do toga povećanja, napominju iz HŽ-a, dolazi uz pristanak Ministarstva gospodarstva, a razlozi poskupljenja su višestruki - povećani su troškovi koji izravno utječu na obavljanje željezničkoga prometa, povećana je cijena elektroenergije, tekućih goriva i maziva, cijena održavanja prometnih sredstava i pričuvnih dijelova te ostalih usluga vezanih za održavanje prometnih sredstava. Troškovi tekućih goriva i maziva od siječnja do listopada 2001. povećali su se u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 12 posto. Tomu treba dodati i 4,5 posto porasta inflacije u tom razdoblju, prema ekonomskoj analizi Vlade RH, navode iz HŽ-a obrazlažući razloge poskupljenja putničkog prijevoza. Dodaju da će u svrhu smanjivanja troškova poslovanja, Hrvatske željeznice od 1. siječnja 2002. i svojim zaposlenicima ukinuti povlastice u prijevozu. Tako će za putovanja aktivnih zaposlenika, koji su do sada imali neograničeni broj povlaštenih vožnji, odobriti samo 10 povlaštenih vožnji na godinu i dvije besplatne, dok će za članove obitelji koji ostvaruju prava na povlastice po aktivnom zaposleniku odobriti samo pet povlaštenih vožnji na godinu. BRAJKOVIĆ: STRANI PARTNERI I RH SPRIJEČILI PREUZIMANJE ALUMINIJA Ugledni strani partneri ali i tajna diplomacija Republike Hrvatske, koja i sama ima 12-postotni udjel, spriječili su pokušaj nasilnog preuzimanja mostarskog giganta Aluminija od strane aktualne federalne vlasti Alijanse za promjene, izjavio je u četvrtak Mijo Brajković, generalni direktor Alumnija. Najprije je Vlada Federacije BiH sredinom godine osporila sudski utvrđeno vlasništvo tvrtke i imenovala novi Upravni odbor poduzeća ali i odbacila izvješće Reviozorskog tima OHR-a najavljujući i čak i blokadu računa Aluminija. "Pritisci na Aluminij amortizirani su od naših partnera, međunarodnih kompanija", izjavio je u Mostaru generalni direktor Brajković tijekom uobičajene prednovogodišnje konferencije za novinare. Dodao je, kako su njihovi ugledni partneri (Daimler Chrysler) "skrenuli pozornost bosansko- hercegovačkim dužnosnicima na Aluminij" tijekom njihova posjeta zapadnim vladama. Brajković je ustvrdio kako strani partneri čvrsto podupiru Aluminij i misli kako "ugled Aluminija nije pao" no da je ugled države BiH uzdrman zbog zakulisnih radnji u gospodarstvu. I Visoki predstavnik međunarodne administracije u BiH Wolfgang Petritsch više je puta ustvrdio kako je u Aluminiju sve obavljeno prema zakonu. Brajković je ustvrdio i kako je Republika Hrvatska tajno, diplomatski "urgirala za Aluminij" no da bi bilo prihvatljivije da je javno reagirala prije svega zbog uloženih 18 milijuna maraka i 12-postotnog udjela u toj tvrtki. Na osuvremenjavanju pogona u Aluminiju trenutačno je zaposleno 250 radnika iz Hrvatske. I u ovoj godini Aluminij je ostvario rekordnu proizvodnju od 95.600 tona metala aluminija i izvoz od preko 300 milijuna maraka. U iduće dvije godine u Aluminiju očekuju povećanje proizvodnje za 20 posto zbog dovršavanja cjelokupnog postupka osuvremenjavanja tvrtke. To nije zadnja stepenica za Aluminij, pa tako za iduću godinu najavljuju da će zajedno s Daimler Chryslerom i švicarskim Glencoreom ući u projekt nove elektrolize vrijedan 250 milijuna dolara. VTV POSTAJE BURZA Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) s novom godinom kreće u realizaciju velikog projekta - sa izmjenom djelatnosti iz uređenog javnog tržišta u burzu, objavljeno je sa VTV-a. Na izvanrednoj glavnoj skupštini VTV-a, koja je prema objavi u Narodnim novinama sazvana za 22. siječnja 2002., dioničarima će biti predložene izmjene i dopune Statuta Društva koja će poslovati pod nazivom Varaždinska burza, dioničko društvo. Varaždinsko tržište vrijednosnica razvijalo se zajedno sa hrvatskim tržištem kapitala dokazavši da je njegov sastavni i neodvojivi dio, ističu sa VTV-a najavljujući svoje prerastanje u burzu. 5. SINDIKATI POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE HRVATSKE POŠTE Uprava i sindikati Hrvatske pošte (HP) potpisali su u četvrtak u Banskim dvorima kolektivni ugovor za radnike HP-a. Ugovor su u nazočnosti Vladinih dužnosnika potpisali predsjednik Uprave HP-a Ivan Videka, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a Jadranko Vehar i predsjednica Sindikata HP-a Jadranka Dumbović. Zamjenik premijera Goran Granić rekao je da je Vlada obvezala uprave ostalih državnih tvrtki na što skorije potpisivanje kolektivnih ugovora. "Kolektivni su ugovori za Vladu temeljni akt uređenja odnosa sa sindikatima i inzistiramo da se oni što prije zaključe", istaknuo je. Zadovoljstvo potpisanim ugovorom izrazili su i predstavnici poštanskih sindikata i Uprave HP-a. Izrazili su žaljenje zbog prošlotjednog štrajka i najavili da će pojačanim naporima do kraja godine dostaviti zaostalu poštu. Sindikati su počeli opći štrajk 21. prosinca jer Vlada nije dala "zeleno svjetlo" za potpisivanje već parafiranog kolektivnog ugovora, tražeći da se prava iz njihova ugovora svedu na razinu Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe. Štrajk je prekinut 22. prosinca nakon što su sindikalci sa zamjenikom premijera Goranom Granićem usuglasili sporne odredbe ugovora. Vlada je prihvatila sindikalni zahtjev da se u plaću uračuna topli obrok od 540 kuna, pa će prosječna plaća radnika HP-a ostati na ovogodišnjoj razini od 4.200 kuna. Pravo na terenski dodatak ostvarivat će se za rad na poslu udaljenom 30, a ne kako je predlagala Vlada, 50 kilometara od prebivališta. Riješen je i spor oko trajanja godišnjeg odmora, koji će iznositi najmanje 18, a najviše 25 dana, dok će za neka radna mjesta biti 30 dana. Naknada za prijevoz radnika u prvoj zoni iznosit će 160 kuna, a za ostale 300 kuna. Za iduću godinu utvrđen je regres u iznosu od 1.588 kuna. Prema dosadašnjem ugovoru, radnici su ove godine trebali primiti regres od 5.000 kuna, no kako im je Uprava isplatila 1.000 kuna, razliku će sindikat nastojati utužiti na sudu. Također je dogovorena isplata božićnice od 600 kuna, a uz nju bi radnici trebali dobiti poklon-bon od 400 kuna. 6. POSEBAN PRILOG - NA KRAJU GODINE HRVATSKI SABOR U 2001. DONIO USTAVNE PROMJENE, REFORMSKE ZAKONE, RATIFICIRAO SSP... Hrvatski sabor, koji je ustavnim promjenama u ožujku postao jednodoman, tijekom ove godine donio je čak 202 zakonska akta, među kojima i niz reformskih zakona, a na zadnjoj je sjednici ratificirao i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je pet dana poslije potvrdio Europski parlament. Ustavnim promjenama u ožujku ukinut je Županijski dom, čime je Sabor postao jednodoman, a Zastupnički je dom preimenovan u Hrvatski sabor (dotada se parlament zvao Hrvatski državni sabor). Uoči lokalnih izbora izmijenjen je Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pa su izbori u svibnju provedeni po razmjernom, umjesto ranijega mješovitoga (razmjernog i većinskog) izbornog modela. Donesen je i Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi kojim je znatno smanjen broj vijećnika u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave i članova poglavarstava, a uređena je i kategorizacija gradova i općina po broju stanovnika. Tim je zakonom uređena i decentralizacija državne uprave. Uz državnu upravu od 1. srpnja decentraliziran je i dio nadležnosti i obveza države nad školstvom, zdravstvom i socijalnom skrbi. Posjet glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte, koja je u srpnju u Zagreb došla s dvije zapečaćene optužnice protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine, izazvao je potrese na ukupnoj političkoj sceni i čak četiri saborske rasprave - o suradnji i izmjenama Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, o raspisivanju referenduma na temelju 400.000 potpisa s peticije Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, te o povjerenju Vladi. Vladu su tada podržali zastupnici SDP- a, HSS-a, HNS-a, LS-a, IDS-a, veći dio zastupnika HSLS-a, te zastupnici nacionalnih manjina. Nepovjerenje Vladi izrazili su zastupnici oporbenog HDZ-a, HSP-a, HKDU-a, DC-a, te četiri zastupnika HSLS-a. Bilo je to prvo i jedino glasovanje o povjerenju Vladi Ivice Račana otkako je sastavljena u veljači 2000. Uz prijedlog odluke o raspisivanju referenduma odbačen je i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, kojima je Klub HDZ-a predlagao da se hrvatskim sudovima da mogućnost da procjenjuju ustavnost haaških optužnica i njihovu usklađenost s haaškim statutom, te da se na temelju njihove procjene odluči o izručenju hrvatskih građana Haagu. Umjesto toga, prihvaćeni su Zaključci o odnosima RH i Suda u Haagu, kojima se, uz ostalo, osuđuje obezvrijeđivanje Domovinskog rata i odbacuju neprihvatljive političke kvalifikacije i pokušaj revizije Domovinskog rata. Početak jesenskog zasjedanja obilježilo je donošenje paketa zakona kojima su na više područja uvedene socijalne restrikcije. Smanjena su tako prava rodilja, ratnih invalida i branitelja, a utvrđen je najviši prihod koji obitelj može ostvariti po različitim osnovama socijalnih prava. Sabor je donio i niz zakona na kojima će se temeljiti reforme zdravstvenoga i mirovinskog sustava, a fondovi zdravstvenoga i mirovinskog osiguranja od iduće će godine ući u državni proračun. U državnom proračunu za 2002., teškom gotovo 77 milijardi kuna (76,887 milijuna), naći će se i dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje te za regionalni razvoj. Odbijajući redom više od 400 zastupničkih amandmana, Vlada je proračun uspjela zadržati u planiranim okvirima. Kao kruna vanjskopolitičkih aktivnosti natpolovičnom je saborskom većinom ratificiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji (SSP), koji je nedugo zatim ratificirao i Europski parlament. O graničnom sporazumu sa Slovenijom, parafiranom još sredinom ljeta, Sabor nije raspravljao, a iz javne rasprave i nastupa čelnika pojedinih stranaka bilo je jasno da Sporazum u predloženom obliku neće dobiti potrebnu dvotrećinsku saborsku većinu. Iduća saborska zasjedanja pričekat će i ratifikacija potpisanog Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz luku Ploče i područje Neuma, koji je izazvao oštro protivljenje tijela Dubrovačko-neretvanske županije i stanovnika Ploča. Hrvatski sabor u 2001. na devet je sjednica zasjedao 93 dana i raspravio ukupno 424 točke. SOCIJALNA POLITIKA: PREGLED NAJVAŽNIJIH DOGAĐAJA U 2001. GODINI Na samom kraju godine Vlada, poslodavci i sindikati potpisali su socijalni sporazum pod nazivom "Partnerstvo za razvoj" kojim su definirani temeljni ciljevi gospodarsko-socijalnog razvoja Hrvatske u iduće tri godine. Sporazum je prihvatilo četiri od pet sindikalnih središnjica, dok ga nisu htjeli potpisati Nezavisni hrvatski sindikati, jer smatraju da je "previše uopćen". Time su završeni pregovori o socijalnom paktu koji su počeli još u veljači prošle godine. Sindikati, pogotovo javnih i državnih službi, lani ga nisu prihvatili zbog nezadovoljstva Vladinom politikom plaća. Sada je većina sindikata ipak prihvatila socijalni mir, nakon što je tijekom godine organiziran niz štrajkova, ponajviše u javnim i državnim poduzećima, zbog raskinutih kolektivnih ugovora i najavljenog restrukturiranja. Sindikati javnog i državnog sektora podigli su na tisuće pojedinačnih tužbi protiv države kako bi utjerali potraživanja zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora. Hrvatski sabor u veljači je usvojio izmjene Zakona o radu, kojima se radni tjedan skraćuje sa 42 na 40 sati, a naziv zaposlenik mijenja u radnik. Iz Vladinih krugova od ljeta su najavljivane nove izmjene Zakona o radu, kojima bi se osigurala veća fleksibilnost radnih odnosa. No, budući da se predviđalo skraćivanje otkaznih rokova i smanjenje otpremnina, sindikati su se tome žestoko usprotivili. Vlada je u travnju usvojila uredbe o koeficijentima u državnim i javnim službama, a u lipnju osnovicu za plaće u državnoj upravi i javnim službama od 4.232 kune, što je sedam posto manje nego dotad. Zbog pada plaća uzrokovanih uredbom i smanjenjem osnovice, u lipnju je na Jelačićevu trgu u Zagrebu prosvjedovalo nekoliko tisuća javnih službenika. Vlada i sindikati javnih i državnih službi počeli su u listopadu pregovore o Temeljnim kolektivnim ugovorima za javne i državne službe, koji su potpisani nakon dvomjesečnih pregovora. Ugovorima je zajamčena ista razina plaća u 2002. godini. U prosincu je otvoren Vladin Ured za socijalno partnerstvo, na čelu s Vitomirom Begovićem, koji je zadužen za vođenje i koordiniranje socijalnog dijaloga od lokalne do nacionalne razine. Početkom godine počeo se primjenjivati Zakon o povećanju mirovina radi usklađivanja mirovina s rastom plaća. Pravo na povećanje mirovine od 0,5 do 20 posto ostvarilo je oko 811.000 umirovljenika, ali stvarno povećanje osjetilo je njih oko 600.000. U ožujku su imenovani čelni ljudi Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja i Središnjeg registra osiguranika, čime su ubrzane pripreme za službeni početak mirovinske reforme od 1. siječnja 2002. godine. Uvođenjem drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja pokrenut će se gospodarski razvoj i osigurati veće mirovine u budućnosti, tvrdio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. U socijalnoj politici najavljena je decentralizacija sustava socijalne skrbi kojim će centri socijalne skrbi i domovi umirovljenika prijeći u nadležnost lokalne samouprave. Provedba pune decentralizacije očekuje se do 2003. godine. Vlada je u rujnu prihvatila paket socijalnih zakona kojim se ukida porodni dopust do treće godine života djeteta za blizance, treće i svako iduće dijete, te uvodi dobna granica i imovinski cenzus za ostvarivanje prava na dječji dohodak. Osim toga, smanjene su povlaštene mirovine i minimum za isplatu naknade plaća za vrijeme bolovanja.U okviru reforme zdravstva Hrvatski sabor u rujnu je prihvatio novi Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je određen osnovni paket zdravstvenih usluga. U 2002. osiguranici će plaćati 15, 25, 50, 75 i 80 posto cijene za pojedine zdravstvene usluge. Zakonom se uvodi i dodatno zdravstveno osiguranje kojim će osiguranici moći plaćati razliku troškova od osnovnog paketa definiranog zakonom. HRVATSKI TURIZAM U 2001.-UJEDNAČAVANJE TURISTIČKOG PROMETA U SVIM REGIJAMA Hrvatski turizam se po ovogodišnjim rezultatima približio uspješnoj predratnoj 1990. godini, a puna popunjenost kapaciteta bila je čak za 15 dana duža nego te godine. U odnosu pak na prošlu godinu zabilježena je 35-postotna veća potrošnja turista kao i ujednačavanje turističkog prometa u svim hrvatskim turističkim regijama zahvaljujući proširenju ponude. Te rezultate ministrica turizma Pave Župan Rusković drži jednima od važnijih ove godine, a koji uz gotovo 8 milijuna posjetitelja i 43 milijuna noćenja pokazuju da je hrvatski turizam na putu oporavka te da "ide u dobrom smjeru". Tome je svakako pridonijela, ističe Župan Rusković, i ovogodišnja primjena jedne od značajnijih odluka hrvatske Vlade vezanih za turizam u zadnjih nekoliko godina - odluka o nultoj stopi PDV-a za organizirane turističke dolaske iz inozemstva. Upravo je to bitno pridonijelo da veliki dio hotelsko-turističkih tvrtki koje su od ranije imale gubitke ili jako loš financijski rezultat, ove godine posluju pozitivno ili imaju puno bolji rezultat nego prošle godine. Pozitivni pomaci ove godine vidljivi su i u proširenju turističke ponude u gotovo svim regijama, od malih dućana, preko novosti u sportskoj, kulturnoj i ugostiteljskoj ponudi pa do otvaranja desetak malih obiteljskih hotela. Ono što je ove godine također važno, a kako napominje ministrica, je zanemariv broj reklamacija i pritužbi turista, a to govori da su se turistički djelatnici više trudili stvoriti pozitivan ugođaj boravka. Zadovoljstvo gostiju je značajnije kada se zna da se ove godine nije značajnije investiralo u turizam, a neće ni iduće godine jer Hrvatska naprosto nema te financijske snage. Pozitivnim ministrica turizma drži i činjenicu što sadašnja hrvatska Vlada prihvaća turizam kao stratešku djelatnost u koju bi bilo vrijedno uložiti, ali zbog situacije u hrvatskom gospodarstvu u turizam se sada ne može uložiti više jer bi se time iz proračuna moralo skinuti nekome drugome. S tim u vezi ministrica razumije da je iz državnog proračuna za 2002. za Ministarstvo turizma predviđeno 58,2 milijuna kuna, jednako kao i u ovoj godini, a za dodatnih 102 milijuna kuna iz Fonda za razvoj i zapošljavanje kaže da će biti namijenjeni za subvencije i potpore domaćim touroperatorima za organizirani turistički promet, za poticanje registracije privatnih iznajmljivača soba, apartmana i plovila kao obrtnika. Isto kao i ove godine, 45 od 58,2 milijuna kuna za Ministarstvo turizma iz proračuna namijenjeno je Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) za promidžbu, nastupe na sajmovima i za međunarodnu suradnju. O negativnim stranama hrvatskog turizma ministrica kaže da "ima puno toga", ali za ovu godinu izdvaja premalo ulaganja u propagandu i u subvencije tj. potpore tvrtkama koje nisu bile dovoljne za njihovo financijsko rasterećenje. Napominje da se ni u infrastrukturi, posebno prometnoj, nije napravilo puno, iako dodaje razumije da je to zato jer je riječ o velikim investicijama koje zahtijevaju određeno vrijeme. U idućoj godini ministrica turizma ne očekuje bitne promjene u hrvatskom turizmu, pogotovo ne u fizičkom prometu, čiji se rast prognozira na skromnih 5 posto i to prvenstveno zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. No, pozitivne promjene ministrica očekuje produljenjem sezone te u kvaliteti ponude čemu bi trebalo pridonijeti i kreditiranje hrvatskih hotelijera od strane londonske Standard Banke s oko 20 milijuna eura. Potpisivanje ugovora o tome očekuje se, kazala je, najkasnije do kraja siječnja iduće godine. Isto tako, naglašava ministrica, iduće godine bi i financijski efekt morao biti u prosjeku 20 posto bolji, jednim dijelom zbog porasta cijena hotelskog smještaja, ali i zbog povećane potrošnje. U tom slučaju, devizni priljev bi mogao biti najmanje 4,5 milijarde američkih dolara (ove godine je 3,6 milijarde). Podsjetila je i na nastavak procesa privatizacije te pregovore sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o privatizaciji hrvatskih strateških turističkih tvrtki koji bi polovicom siječnja 2002. trebali rezultirati i potpisivanjem ugovora. Time bi EBRD u narednih godinu dana imao obvezu da preuzete tvrtke privatizira i u Hrvatsku dovede poznata i priznata imena hotelskog businessa. POČETAK GODINE POČETAK PRIMJENE ENERGETSKIH ZAKONA Sa 1. siječnja predstojeće 2002. godine 16 velikih potrošača električne energije moći će sami izabrati svoga dobavljača električne energije, odnosno moći će birati da li će struju i nadalje kupovati od Hrvatske elektroprivrede (HEP) ili će je, ako im je to jeftinije, uvoziti. Jedna je to od novosti s kojom započinje iduća godina u kojoj stupa na snagu niz zakona, naročito iz gospodarske sfere. U konkretnom slučaju riječ je o paketu energetskih zakona - Zakonu o energiji, Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonu o tržištu električne energije, Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata te Zakonu o tržištu plina, koje je Sabor usvojio sredinom srpnja. Prvi konkretan korak u liberalizaciji energetskog tržišta je upravo mogućnost tzv. velikim potrošačima da sami izaberu svog dobavljača električne energije, ili plina. Iako je teško vjerovati da će netko od velikih potrošača odmah iskoristiti i mogućnost da ostvari status povlaštenog kupca, Hrvatska je elektroprivreda spremna za početak primjene te odredbe, ističu njeni čelnici. Naime, u slučaju da se netko od velikih potrošača, kao npr. sisačka Željezara, ili Dalmacijacement, odluči struju kupovati ne više od HEP-a nego je, zbog niže cijene, uvoziti, njemu je operater sustava ili energetski subjekt za distribuciju dužan omogućiti nepristrani pristup prijenosnoj mreži za što jasno treba platiti određenu naknadu. No, građanima, a čini se i dosadašnjim monopolistima u energetici, najvažnije će, izgleda, biti cijene. U Ini i HEP-u očekuju da se promjenama u tarifnim sustavima za plin i električnu energiju te cijene prilagode tržištu, što znači da građane u idućoj godini očekuju poskupljenja i prirodnog plina i struje. Svi problemi oko tih cijena i dugogodišnjeg neulaganja, posebice u plinski sustav, na vidjelo su izbili i ove zime, kada je zbog niskih temperatura zbog kojih je povećana potrošnja Hrvatskoj prijetio energetski kolaps. INA je zbog toga reducirala isporuku plina velikim potrošačima, a isključila ga velikim dužnicima, a HEP je rekordne potrošnje struje zadovoljavao povećanim uvozom električne energije i to u izrazito nepovoljnoj situaciji na svjetskom tržištu kada su cijene poskočile i više od 20-ak puta. Iz Ine već dugo kukaju kako zbog nemijenjanje cijene prirodnog plina na tom području ostvaruju samo gubitke i nemaju mogućnosti ulaganja u plinoopsrkbni sustav. S druge strane, iako je HEP imao velikih investicija posljednjih godina, među kojima se ove zime pokazao itekako važnim i 400 kilovoltni dalekovod s Mađarskom, posljednji su ih potresi na elektroenergetskom tržištu potaknuli da ponove kako nemaju mogućnosti brzo reagirati na promjene cijena na tržištu u okruženju. Stoga i INA i HEP veliku pažnju pridaju početku rada neovisnog regulatora na tržištu energenata - Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti u čijoj će nadležnosti biti i izuzetno važan dio vezan za tarifne sustave. Osim toga u nadležnosti je Vijeća i izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, definiranje uvjeta i troškova pristupa nekoj energetskoj mreži, korištenje mreže kako bi se izbjegla zlouporaba monopola vlasnika ili korisnika mreže i sl. A sa samim se imenovanjem članova Vijeća kasnilo i Vlada je 13. prosinca predložila, a dva dana kasnije, 15. prosinca Sabor i imenovao pet članova toga Vijeća. No, kasni se i u drugim područjima, kao npr. u izdvajanju neovisnog operatera sustava iz HEP-a, u donošenju podzakonskih propisa. Treba, naime, donijeti čak 40-ak podzakonskih akata. S početkom godine vjerojatno će biti donijeti tek prioritetni, a ostalo će, kao što je i uobičajeno u nas, biti rađeno u hodu. Stoga vjerojatno imaju pravo i oni koji kažu da će liberalizacija energetike na papiru početi 1. siječnja, a u praksi će se postupno uhodavati. OD NOVE GODINE NA SNAGU STUPA NOVI ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Od Nove godine na snagu stupa novi Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je definiran osnovni paket zdravstvenih usluga, po kojem će osiguranici plaćati 15, 25, 50, 75 i 80 posto cijene za pojedine zdravstvene usluge. Iako Zakon o zdravstvenom osiguranju stupa na snagu 1. siječnja, zbog usklađivanja podzakonskih akata njegova se primjena očekuje najranije od 1. ožujka, a najkasnije do 30. lipnja, najavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić. Djeca mlađa od 18 godina, osobe s 80-postotnim invaliditetom, ratni vojni invalidi, kronični psihički bolesnici, te osobe koje imaju primanja po članu domaćinstva ili osobno niža od imovinskog cenzusa, koji tek treba odrediti, neće biti obvezni plaćati participaciju za bilo koju zdravstvenu uslugu. Neće se plaćati ni preventivna i kurativna zaštita žena u vezi planiranja obitelji, praćenja trudnoće i poroda, zdravstvena zaštita povezana s HIV infekcijom, kao i zdravstvena zaštita u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Iz osnovnog zdravstvenog osiguranja osiguranicima će također biti u cijelosti pokriveno obvezno cijepljenje, imunoprofilaksa, kemo i radioterapija, zdravstvena zaštita povezana uz presađivanje organa, hitna medicinska i stomatološka pomoć, hitni medicinski prijevoz, kućne posjete za akutna stanja, kućno liječenje, patronažna zdravstvena skrb, te kurativna zdravstvena zaštita odraslih na razini primarne zdravstvene zaštite. Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate, specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, ortopedska i druga pomagala, te liječenje u inozemstvu osiguranici će plaćati 15 posto cijene. Za zdravstvenu njegu u kući, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući, te za troškove smještaja i prehrane u bolnici za vrijeme liječenja kroničnih bolesti plaćat će se 25 posto od vrijednosti usluge. Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, kao i troškove smještaja i prehrane u bolnici za vrijeme liječenja akutnih bolesti plaćat će se 30 posto cijene. Specijalističko-konzilijarna stomatološka zaštita u parodontologiji odraslih osoba plaćat će se 50 posto cijene, a stomatološka zdravstvena zaštita u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih 80 posto. Za neke lijekove pacijenti bi mogli plaćati od 25, 50 i 75 posto cijene, iako je prema posljednjoj listi lijekova predviđeno učešće u cijeni od 10, 25 i 50 posto. Novim Zakonom uvodi se i dodatno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koje će prema najavama iznositi od 50 do 70 kuna mjesečno i pokrivati razliku od osnovnog paketa zdravstvenih usluga. Građani koji ne žele plaćati dodatno zdravstveno osiguranje plaćat će razliku od osnovnog zdravstvenog paketa gotovinom. Novim Zakonom također se smanjuje naknada za bolovanje s dosadašnjih 80 na 70 posto neto plaće, te određuje kategorizacija trajanja bolovanja.