GS: HRVATSKO GOSPODARSTVO NA KRAJU 2001.

Piše: Davorka Stanešić ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Stabilan makroekonomski okvir uz jačanje gospodarskih aktivnosti, ali i dalje vrlo izražen problem nezaposlenosti, osnovne su karakteristike hrvatskog gospodarstva na kraju 2001. u kojoj se na globalnom planu bilježe određeni pozitivni ekonomski trendovi, premda ta poboljšanja većina pojedinaca nije osjetila. #L# U ovoj se godini očekuje ostvarivanje stope rasta oko ili veće od 4 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je polugodištu 2001. ostvario rast za 4,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a svi znaci upućuju da će stopa rasta BDP-a za treće tromjesečje ponovno biti na jednako visokoj razini. Istodobno, stopa inflacije je niža od očekivane. Mjerena cijenama na malo, stopa inflacije u studenome je na godišnjoj razini (prema istom prošlogodišnjem mjesecu) iznosila svega 2,8 posto. Unatoč ostvarenom gospodarskom rastu registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj nije smanjena, no njen je trend porasta u ovoj godini značajno oslabio. Krajem studenoga na "burzu" je bilo prijavljeno 385,3 tisuće osoba, što je za 8,6 tisuća osoba ili 2,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Ove su godine (u prvih deset mjeseci) poslodavci prijavili potrebe za oko 177 tisuća zaposlenika, što je rezultiralo zapošljavanjem 142 tisuće osoba, a to je 32,3 posto više nego lani. To pokazuje da dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, ali još uvijek nedostatnog da bi se neutralizirao priliv novih nezaposlenih u evidenciju Zavoda za zapošljavanje - 229 tisuća ove godine (u deset mjeseci). Tako nezaposlenost i dalje ostaje problem broj jedan za Hrvatsku čiji su zaposleni, po podacima za prvih devet mjeseci ove godine, imali prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 3.518 kuna. Među povoljna se ovogodišnja ostvarenja ubraja rast industrijske proizvodnja - za 6 posto u prvih jedanaest mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, oživljavanje investicija, uspješna turistička sezone - sa 10 postotnim porastom turističkih dolazaka i rastom noćenja za 11 posto. U robnoj razmjeni s inozemstvom bilježi se, međutim, znatno sporiji rast izvoza od uvoza. U prvih deset mjeseci, po podacima statistike, ostvaren je izvoz u iznosu od 3,92 milijarde američkih dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 18,9 posto, na 7,6 milijardi dolara. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom iznosi visokih 3,69 milijardi USD, a pokrivenost uvoza izvozom je tek 51,5 posto. Likvidnost u privredi nešto je povoljnija nego lani, smanjenje nepodmirenih naloga pravnih osoba u prvih devet mjeseci iznosilo je 1,5 milijardi kuna prema prosincu lani. Iznos nepodmirenih dospjelih obveza u rujnu je iznosio 18,7 milijardi kuna, a prema evidenciji ZAP-a bilo je blokirano 32.919 pravnih osoba sa oko 100 tisuća zaposlenih. Visoka se likvidnost bilježi u hrvatskom bankovnom sektoru, u čijoj je aktivi udio stranih banaka već premašio 90 posto. Uz snažan rast deviznih depozita, potaknut zadnjih mjeseci zamjenom valuta zemalja eurozone u euro (procjenjuje se da ukupni devizni depoziti iznose već blizu 70 milijardi kuna, od čega su više od 85 posto depoziti stanovništva), ostvaruje se i rast plasmana banaka. Hrvatski inozemni dug u ovoj je godini premašio iznos od 11 milijardi američkih dolara, a po najnovijim je podacima središnje banke krajem listopada iznosio 11,2 milijardi USD, u čemu je udio duga države oko 45 posto. Dok predstavnici Vlade ističu da Hrvatska nije prezadužena zemlja te da je su stanju uredno servisirati dug prema inozemstvu, pojedini ekonomisti i analitičari upozoravaju na stupanj opterećenosti vanjskim dugom čiji je udio u BDP-u premašio 50 posto, a na njegovu ukupnu otplatu "odlazi" oko 29 posto vrijednosti izvoza robe i usluga. Pri tome je bitno pitanje da sredstva iz inozemstva, posebno ona iz privatizacije, nisu upotrebljavana za poticanje proizvodnje, već uglavnom za proračunske svrhe. Utoliko su značajnije najava iz Vlade da će se sredstva iz privatizacije (koja će se dobiti prodajom preostalog 'obiteljskog srebra') u 2002. godini koristiti isključivo za razvoj, što, dakako, tek treba vidjeti. (Hina) ds