GS:HRVATSKI TURIZAM U 2001.-UJEDNAČAVANJE TURISTIČKOG PROMETA U SVIM REGIJAMA

Piše: Tatjana Miščančuk ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - Hrvatski turizam se po ovogodišnjim rezultatima približio uspješnoj predratnoj 1990. godini, a puna popunjenost kapaciteta bila je čak za 15 dana duža nego te godine. U odnosu pak na prošlu godinu zabilježena je 35-postotna veća potrošnja turista kao i ujednačavanje turističkog prometa u svim hrvatskim turističkim regijama zahvaljujući proširenju ponude.#L# Te rezultate ministrica turizma Pave Župan Rusković drži jednima od važnijih ove godine, a koji uz gotovo 8 milijuna posjetitelja i 43 milijuna noćenja pokazuju da je hrvatski turizam na putu oporavka te da "ide u dobrom smjeru". Tome je svakako pridonijela, ističe Župan Rusković, i ovogodišnja primjena jedne od značajnijih odluka hrvatske Vlade vezanih za turizam u zadnjih nekoliko godina - odluka o nultoj stopi PDV-a za organizirane turističke dolaske iz inozemstva. Upravo je to bitno pridonijelo da veliki dio hotelsko-turističkih tvrtki koje su od ranije imale gubitke ili jako loš financijski rezultat, ove godine posluju pozitivno ili imaju puno bolji rezultat nego prošle godine. Pozitivni pomaci ove godine vidljivi su i u proširenju turističke ponude u gotovo svim regijama, od malih dućana, preko novosti u sportskoj, kulturnoj i ugostiteljskoj ponudi pa do otvaranja desetak malih obiteljskih hotela. Ono što je ove godine također važno, a kako napominje ministrica, je zanemariv broj reklamacija i pritužbi turista, a to govori da su se turistički djelatnici više trudili stvoriti pozitivan ugođaj boravka. Zadovoljstvo gostiju je značajnije kada se zna da se ove godine nije značajnije investiralo u turizam, a neće ni iduće godine jer Hrvatska naprosto nema te financijske snage. Pozitivnim ministrica turizma drži i činjenicu što sadašnja hrvatska Vlada prihvaća turizam kao stratešku djelatnost u koju bi bilo vrijedno uložiti, ali zbog situacije u hrvatskom gospodarstvu u turizam se sada ne može uložiti više jer bi se time iz proračuna moralo skinuti nekome drugome. S tim u vezi ministrica razumije da je iz državnog proračuna za 2002. za Ministarstvo turizma predviđeno 58,2 milijuna kuna, jednako kao i u ovoj godini, a za dodatnih 102 milijuna kuna iz Fonda za razvoj i zapošljavanje kaže da će biti namijenjeni za subvencije i potpore domaćim touroperatorima za organizirani turistički promet, za poticanje registracije privatnih iznajmljivača soba, apartmana i plovila kao obrtnika. Isto kao i ove godine, 45 od 58,2 milijuna kuna za Ministarstvo turizma iz proračuna namijenjeno je Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) za promidžbu, nastupe na sajmovima i za međunarodnu suradnju. O negativnim stranama hrvatskog turizma ministrica kaže da "ima puno toga", ali za ovu godinu izdvaja premalo ulaganja u propagandu i u subvencije tj. potpore tvrtkama koje nisu bile dovoljne za njihovo financijsko rasterećenje. Napominje da se ni u infrastrukturi, posebno prometnoj, nije napravilo puno, iako dodaje razumije da je to zato jer je riječ o velikim investicijama koje zahtijevaju određeno vrijeme. U idućoj godini ministrica turizma ne očekuje bitne promjene u hrvatskom turizmu, pogotovo ne u fizičkom prometu, čiji se rast prognozira na skromnih 5 posto i to prvenstveno zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. No, pozitivne promjene ministrica očekuje produljenjem sezone te u kvaliteti ponude čemu bi trebalo pridonijeti i kreditiranje hrvatskih hotelijera od strane londonske Standard Banke s oko 20 milijuna eura. Potpisivanje ugovora o tome očekuje se, kazala je, najkasnije do kraja siječnja iduće godine. Isto tako, naglašava ministrica, iduće godine bi i financijski efekt morao biti u prosjeku 20 posto bolji, jednim dijelom zbog porasta cijena hotelskog smještaja, ali i zbog povećane potrošnje. U tom slučaju, devizni priljev bi mogao biti najmanje 4,5 milijarde američkih dolara (ove godine je 3,6 milijarde). Podsjetila je i na nastavak procesa privatizacije te pregovore sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o privatizaciji hrvatskih strateških turističkih tvrtki koji bi polovicom siječnja 2002. trebali rezultirati i potpisivanjem ugovora. Time bi EBRD u narednih godinu dana imao obvezu da preuzete tvrtke privatizira i u Hrvatsku dovede poznata i priznata imena hotelskog businessa. (Hina) tam ds