ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Zadnjih dana ove godine bilježi se snažan rast deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama - samo građani dnevno donesu oko 40 milijuna DEM, očito izvlačeći znatne iznose deviza iz "čarapa" pred
predstojeću zamjenu valuta zemlja eurozone u euro.
ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Zadnjih dana ove godine bilježi se
snažan rast deviznih depozita u hrvatskim poslovnim bankama - samo
građani dnevno donesu oko 40 milijuna DEM, očito izvlačeći znatne
iznose deviza iz "čarapa" pred predstojeću zamjenu valuta zemlja
eurozone u euro. #L#
Procjenjuje se da ukupni devizni depoziti (fizičkih i pravnih
osoba) u bankama trenutno iznose oko 67 milijardi kuna, što je za 20
milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Od ukupnih deviznih
depozita 85 posto su depoziti stanovništva.
Dnevni priliv deviza u banke, više nego dvostruko veći od
uobičajenog za razdoblje prosinca, najviše je posljedica uvođenja
eura, budući je polaganje deviza u banke najjednostavniji način
konverzije u euro bez bilo kakvih troškova. Istodobno, neke
procjene govore da će dvije trećine pristigle štednje iz "čarapa" i
ostati u depozitnoj sferi banaka.
Najveći utjecaj na kretanje deviznih depozita u poslovnim bankama
tradicionalno imaju devizni depoziti stanovništva koji
kontinuirano rastu već drugu godinu, što je, po ocjenama bankara,
odraz povratka povjerenja u domaći bankovni sustav.
Po podacima Hrvatske narodne banke ukupni su devizni depoziti u
prvih deset mjeseci ove godine realno porasli za 30 posto, dok je
realni rast u cijeloj 2000. godini iznosio 26 posto.
Devizni su depoziti i glavni pokretač rasta ukupnih likvidnih
sredstva u bankarskom sustavu, a njihov je rast u trećem
tromjesečju ubrzan, pri čemu treba imati u vidu utjecaj dobre
turističke sezone.
U hrvatskom se bankovnom sustavu bilježi i daljnji rast plasmana
banaka, započet krajem prošle godine. Krajem listopada, po
podacima HNB-a, plasmani banaka ostalim sektorima iznosili su
nominalno 72,9 milijardi kuna, što je godišnji rast od 24,5 posto.
Pritom je ukupni iznos kredita odobrenih stanovništvu iznosio
krajem listopada 29,5 milijardi kuna, uz godišnji rast od 34,1
posto, dok su krediti poduzećima iznosili 37,4 milijarde kuna, uz
godišnji porast od 19,4 posto.
Za razliku od rasta kredita stanovništvu koji postojano bilježi
visoke stope, kod sektora poduzeća u ovoj je godini intenziviran
porast kredita, nakon pada i stagnacije u 1999. i 2000, što pak
govori o porastu gospodarskih aktivnosti.
(Hina) ds jn