POSLOVNI PREGLED BROJ 240

POSLOVNI PREGLED broj 240 15. - 21. prosinca 2001. SADRŽAJ: ? VLADA DONIJELA SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" 2 ? VLADA O PRIJEDLOGU IZMJENA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI 2 ? OD OŽUJKA IDUĆE GODINE SKUPLJE CESTARINE 2 ? ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE 3 ? 2001. USPJEŠNA, NERIJEŠENI NEZAPOSLENOST I BIROKRACIJA 3 ? HFP U 2002. I ZA PROMICANJE ULAGANJA? 3 ? PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JEDANAEST MJESECI 6 POSTO 3 ? LEGSI INDEKS - HRVATSKA ZA PROSINAC NAPREDOVALA ZA JEDNO MJESTO 4 ? USPJEŠNA GODINA ZA HNB 4 ? PRETHODNE SUGLASNOSTI UNICREDITU I ALLIANZU, TE BANK AUSTRIJE 4 ? SREDSTVA U DRUGOM STUPU MIROVINSKOG OSIGURANJA NA RAČUN HNB-A 5 ? RIJEČKA BANKA OSTVARIT ĆE DOBIT VEĆU OD 170 MILIJUNA KUNA 5 ? USPJEŠNO POSLOVANJE RZB GRUPE U 2001. 5 ? DOBIT PARTNER BANKE U 2001. BIT ĆE OKO 7 MILIJUNA KUNA 5 ? DABA POVLAČI ZAHTJEV ZA ODOBRENJE ZA RAD MIROVINSKOG DRUŠTVA 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? INA DOGODINE POKREĆE INVESTICIJSKI CIKLUS OD 350 MILIJUNA DOLARA 7 ? INA ĆE OVU GODINU ZAVRŠITI S DOBITI OD OKO STO MILIJUNA DOLARA 8 ? PLIVA SE ŠIRI U ITALIJU I FRANCUSKU S AMIBICIJOM I NA AMERIKU 8 ? PODRAVKA IDUĆE GODINE PLANIRA RAST PRODAJE DEVET POSTO 8 ? PODRAVKA POTPISALA UGOVOR S TVRTKOM ADRIA 8 ? ZAPOSLENICIMA AGROKORA DESET POSTO VEĆE PLAĆE U 2002. GODINI 9 ? TDR NAJAVLJUJE NOVE INVESTICIJE 9 ? MUDRINIĆ: HT ĆE OVE GODINE OSTVARITI 7,5 MILIJARDI KN PRIHODA 9 ? KONČAR ISPORUČIO MAKEDONSKIM ŽELJEZNICAMA 9 ? KONCERN KONČAR: PRODAJA OD 1,37 MILIJARDI KUNA U 2001. 9 ? ERICSSON NIKOLA TESLA POTPISAO UGOVORE ZA UKRAJINU 10 ? SKUPŠTINA JANAF-A: PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O POSLOVANJU UPRAVE 10 ? VARTEKS U POGON U LUDBREGU INVESTIRAO 6,4 MILIJUNA KUNA 1' ? GAVRILOVIĆ ZAINTERESIRAN ZA KUPNJU DIONE 10 ? PLAVA LAGUNA VLASNIK UKUPNO 89,4 POSTO DIONICA HOTELA CROATIA 10 ? SPLITSKI "BRODOMERKUR"OSTVARIO NAJBOLJE REZULTATE U PROTEKLIH 10 GODINA 10 ? NOVI PREDSJEDNIK NO "ĐURE ĐAKOVIĆ" 11 ? ZBOG NEDOSTATKA PLINA SVE VEĆI GUBICI U PROIZVODNJI GNOJIVA 11 ? TRGOVAČKA DRUŠTVA ZAGREBA: OD 21 DIREKTORA OSAM NOVIH 11 ? ZAVRŠEN STEČAJ "TISKA" 11 ? EUROPSKA KOMISIJA USVOJILA TROGODIŠNJI PLAN POMOĆI HRVATSKOJ 12 ? HRVATSKO-SLOVENSKI SPORAZUM O LIBERALIZACIJI UVOZA POLJOP. PROIZVODA 12 ? POTPISAN SPORAZUM O KRŠKOM 12 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA DONIJELA SPORAZUM "PARTNERSTVO ZA RAZVOJ" Hrvatska Vlada usvojila je u četvrtak Sporazum "Partnerstvo za razvoj" koji bi u subotu trebali potpisati predstavnici socijalnih partnera Vlade, Sindikata i poslodavaca, a moći će mu pristupiti i druge organizacije, udruge i političke stranke. Grandiozna zadaća razvoja zemlje, koja je Vladin prioritet u iduće dvije godine, po rječima premijera Ivice Račana, zahtijeva najviši nacionalni konsenzus, te se može izjaednačiti sa zadaćom iz Domovinskog rata, kad se vodila borba za neovisnost Hrvatske. Upravo zbog potrebe za najširim konsenzusom, premijer je pozvao da se "Partnerstvu za razvoj" priključe i malobrojni preostali sindikati, političke stranke, znanstvene i obrazovne institucije, udruge građana, gospodarske i druge komore. Vlada je spremna drugi dio mandata uložiti u tom smjeru, poručio je Račan. Taj socijalni sporazum, na kojemu se radilo gotovo dvije godine, izuzetno je važan za reforme i razvoj države, istaknuto je na Vladinoj sjednici. Među ciljevima na kojima će raditi socijalni partneri u iduće dvije godine, navode se restrukturiranje gospodarstva, rast zaposlenosti, porezno rasterećenje, reforma obrazovanja i znanosti, dovršetak zdravstvene i mirovinske reforme itd. Potpisivanje Sporazuma nije svečani čin, svi partneri obvezuju se na preuzimanje velikih obveza za provođenje reformi i pripremu Hrvatske za Europsku uniju, istaknuo je premijerov zamjenik Goran Granić. Partnerstvo za razvoj kruna je dosadašnjega rada Vlade, ocijenio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Ističe kako je riječ o iznimno značajnom dokumentu, koji će omogućiti da u iduće dvije godine sve veći broj građana osjeti sve dobro što je radila Račanova Vlada. Govoreći o ovogodišnjim pozitivnim pomacima u gospodarstvu, Fižulić je, među ostalim, naveo da postoje i teškoće u dijelu gospodarstva. Ova je godina bila rekordna za turizam, trgovinu, brodogradnju, rekao je dodajući da je gotovo udvostručena štednja građana u bankama. Sindikalni potpisnici Socijalnog sporazuma "Partnerstvo za razvoj", imaju 90 posto sindikalnoga članstva, rečeno je na sjednici Vlade. Sindikalnu stranu predstavljaju SSSH, Matica hrvatskih sindikata javnih službi, Nezavisni hrvatski sindikati, HUS i Udruga radničkih sindikata. VLADA O PRIJEDLOGU IZMJENA ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI Hrvatska Vlada u četvrtak je utvrdila prijedlog izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi, te akcijski plan za provedbu povrata imovine do kraja iduće godine, a za njihovo provođenje je potrebno od 600 milijuna do milijardu kuna. Akcijski plan za provedbu povrata imovine do kraja iduće godine je konkretizacija, financijska, organizacijska i vremenska Vladine odluke da se najkasnije do kraja 2002. vlasnicima koji su izbjegli iz Hrvatske vrati njihova imovina. Vlada tako, ističe premijer Ivica Račan, s toga jako važnog zadatka, skida sve moguće prepreke, političke, birokratske i slične. Time se, dodaje njegov zamjenik, Goran Granić očituje politička volja da se taj problem riješi u kratkom roku. Po Čačićevim podacima, oko 21.000 objekata bila je, s nekom osnovom ili bez nje, korištena od strane ljudi koji nisu vlasnici. Nakon kompletne revizije tako se koristi još 9500 objekata, a u ovom trenutku podnijeto je oko 3500 zahtjeva za povrat, rekao je Čačić. Ističe, da je za alternativni trajni smještaj potrebno osigurati pet tisuća stambenih jedinica, to je iznos od 600 milijuna kuna, a Vlada je u proračunu osigurala 120 milijuna, kazao je. Stoga će se taj problem rješavati i dugoročnim subvencioniranim kreditima, o čemu se već načelno razgovaralo s Razvojnom bankom Vijeća Europe, a dio će se pokušati riješiti donacijama, pri čemu se za siječanj najavljuje poseban sastanak s veleposlanicima. OD OŽUJKA IDUĆE GODINE SKUPLJE CESTARINE Od 1. ožujka iduće godine za prosječno 18,69 posto povećati će se cestarine na autocestama Zagreb - Lipovac, Zagreb - Macelj, Zagreb - Goričan i za Krčki most, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada. Odlukom o višim cestarinama, koju je Vlada donijela bez rasprave, u cijelosti se zatvara financijska konstrukcija i model financiranja izgradnje autocesta preko trgovačkog društva Hrvatske autoceste. Na auto cesti Zagreb - Županja za prvu skupinu vozila, dakle za osobne automobe, cestarina se, s uključenim PDV-om, povećava za 35,42 posto i iznosit će 74 kune. Vozači osobnih automobila na auto cesti Zagreb - Goričan plaćat će isti iznos cestarine kao do sada, a više će se plaćati za treću i četvrtu kategoriju vozila (kamioni, tegljači, autobusi isl.) - za 25 posto, odnosno za 33,34 posto. Za prelazak osobnih vozila preko Krčkog mosta u idućoj će se godini plaćati 50 posto više, dakle 15 kuna umjesto sadašnjih 10 kuna, s tim da će otočani i dalje biti izuzeti od plaćanja mostarine. Promjena cestarina tumači se potrebom njihova ujednačavanja, pa bi sada cestarina po kilometaru bila u prosjeku 33 lipe. Sa 1. siječnja iduće godine na cestarine će se naplaćivati i PDV. S novim cestarinama i obračunatim porezom na dodanu vrijednost prihod Hrvatskih autocesta u idućoj godini procjenjuje se na 435 milijuna kuna. U tome bi neto prihod Hrvatskih autocesta bio 357 milijuna kuna, što predstavlja povećanje neto prihoda s osnova porasta cestarina za 6,6 posto. ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Hrvatska Vlada je u četvrtak na zatvorenoj sjednici odlučila hrvatskim brodarskim tvrtkama, članicama Udruge Mare Nostrum, odobriti državna jamstva u visini ukupnog iznosa od 40 milijuna američkih dolara, a radi premošćenja aktualnih teškoća u poslovanju izazvanih krizom svjetskog pomorskog brodarstva, priopćeno je iz Vlade. Mr. sc. Niko Raič je na osobni zahtjev razriješen dužnosti pomoćnika ministra financija, a Stanko Vidić razriješen je dužnosti glavnog inspektora Financijske policije, koja se ukida. Luka Živanović imenovan je na dužnost tajnika Ministarstva turizma. 2001. USPJEŠNA, NERIJEŠENI NEZAPOSLENOST I BIROKRACIJA Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u utorak da je 2001. bila uspješna, ali kako, nažalost, svi pojedinačno ne mogu osjetiti rezultate pozitivnog ekonomskog trenda. Pritom, kazao je, nisu riješena dva glavna problema - nezaposlenost i neefikasnost javne administracije i birokracije, odnosno funkcioniranja pravne države, što pokazuje da se reforme sporo provode. Imamo relativno visok gospodarski rast, koji će se nastaviti i u idućoj godini, nisku inflaciju koja će na godišnjoj razini, prosinac ove u odnosu na prosinac lani biti 2,2 posto, stabilan tečaj, visoke međunarodne pričuve od 6,9 milijardi dolara te u padu sve deficite. Sve to daje stabilan makroekonomski okvir, koji utječu na porast hrvatskoga rejtinga, ocijenio je ministar financija na današnjem prebožićnom susretu s novinarima. Dodao je da se ovogodišnji proračun privodi uspješno kraju te se dobro 'zatvaraju' prihodi s rashodima. U idućoj godini se upravo očekuju snažni potezi na području zapošljavanja, odnosno razvitka, poduzetništva i razbijanja administrativnih barikada, rekao je Crkvenac. Smatra da o stanju u gospodarstvu govori i podatak da su 1999. ukupni gubici gospodarstva bili 4,3 milijarde kuna veći od dobitaka, a da je godinu kasnije taj trend obrnut jer je ukupno ostvareno 2,1 milijardu kuna više dobitaka od gubitaka. Ukupna štednja građana je premašila 74 milijarde kuna, povećava se dnevno, a već sada je 2 milijarde kuna dnevno na razini bankarskog sektora slobodno za posudbe, istaknuo je Crkvenac. Osvrćući se na sve veće zanimanje stranog kapitala za ulazak u hrvatsko gospodarstvo, ministar financija je naglasio kako je nakon banaka, osiguranja, trgovine i turizma, logičan slijed ulaganja u proizvodnju. Najavio je pritom dolazak Daimler Chryslera s projektom koji je značajan za širu regiju i rekao da je presudno što u Hrvatskoj dobivaju istu kvalitetu proizvoda kao i u Austriji i Njemačkoj, s jeftinijom radnom snagom. Pomoćnik ministra Jozo Bajić je istaknuo da 150.000 fizičkih i pravnih osoba državi duguje po raznim osnovama 23 milijarde kuna. Po podacima zadnjeg dana prošle godine, od ukupno 71.043 tvrtke, insolventno je bilo njih 46 posto, odnosno 32.737, a od njih je čak 95 posto s nijednim ili do pet zaposlenih. Nikakvih oprosta duga nema, osim za dužnike s područja posebne državne skrbi i one koji su imali smještajne kapacitete imobilizirane. Zakon o naplati državnih potraživanja prihvatio je Sabor u petak, a već je stiglo 180 prijedloga pravnih osoba za rješenje duga na neki od predviđenih načina. I zagrebački su taksisti, od 3700 njih 900 je dužnika, dali konkretne prijedloga kao i isto toliko ugostitelja. Ministar financija je rekao kako je Vladi predložio razrješenje svoje dvojice pomoćnika - Nike Raiča, koji odlazi na visokopozicionirano mjesto u jednu banku, te Branka Štulića koji odlazi za člana Komisije za vrijednosne papire. Crkvenac je zaključno ponovio svoju preporuku napose trgovcima i turističkim tvrtkama da od Nove godine cijene osim u kunama ističu i u eurima. HFP U 2002. I ZA PROMICANJE ULAGANJA? Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) temeljem Prijedloga zakona o transformaciji kojeg je sam pripremio trebao bi od iduće godine preuzeti i poslove promicanja ulaganja s tim bi mu se i ime promijenilo u Hrvatski fond za promicanje ulaganja i razvitak. Najavio je to u utorak na susretu s poslovnim partnerima i novinarima predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković. HFP je, rekao je, i sada mjesto na kojem potencijalni investitor može dobiti sve informacije o ulaganjima. Na raspolaganju su mu stručnjaci, promidžbeni materijal i informacije o tome kako, što i na koji način kupiti a pripremljeni su i javnosti predstavljeni poseban investicijski vodič te brošura-pravni okvir za ulaganja. Uz to Fond je pripremio i katalog ulaganja odnosno pregled svih tvrtki koje su uključene u privatizacijski proces, rekao je Vojković. HFP ulazi u iduću godinu sa tisuću tvrtki u portfelju od kojih u 130 ima većinsko vlasništvo. No, tu je i 500-ak paketa dionica u pojedinim tvrtkama ostavljenih za denacionalizaciju koji zapravo obezvrjeđuju ulog odnosno dionice Fonda jer je Fond dioničar a nema pravo raspolaganja. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI PORAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JEDANAEST MJESECI 6 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u studenom ove godine veća za 4,6 posto u usporedbi sa studenim prošle godine, a u jedanaest mjeseci ove godine veća je za 6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, objavio je Državni zavod za statistiku. Nešto više od prosjeka, odnosno za 6,6 posto u jedanaest je mjeseci ove u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasla industrijska proizvodnja u prerađivačkoj industriji (čiji je udio u strukturi industrijske proizvodnje viši od 80 posto). Unutar prerađivačke indsustrije najveći doprinos rastu ostvaruje proizvodnja ostalih prometnih sredstava (uključuje brodogradnju) koja je u jedanaest mjeseci ove godine porasla za 36,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te proizvodnja hrane i pića koja ima značajan udio u strukturi (21,42 posto) i kod koje porast iznosi 5,7 posto u jedanaest mjeseci. S druge strane negativne učinke na ukupnu proizvodnju u jedanaestmjesečnom razdoblju imaju pad od čak 38,3 posto u proizvodnji radiotelevizijskih aparata i komunikacijske opreme (iako u studenom u odnosu na isti mjesec lani bilježi rast od 2,6 posto), te zbog značajnog udjela u strukturi (8,1 posto) pad proizvodnje od 5,6 posto u kemijskoj industriji. LEGSI INDEKS - HRVATSKA ZA PROSINAC NAPREDOVALA ZA JEDNO MJESTO LEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za prosinac ima vrijednost 65, čime je Hrvatska među deset promatranih zemalja zauzela peto mjesto, što je napredak za jedno mjesto u odnosu na studeni. Mjerenje LEGSI indeksa stabilnosti provodi američka konzultantska tvrtka "Euroasia Group" u suradnji s Lehman Brothers investicijskom bankom. Indeks mjeri političku stabilnost zemalja u tranziciji i drugih zemalja iz svih dijelova svijeta. Prema podatcima koje je na svojoj Internet stranici objavila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), LEGSI indeks za Hrvatsku za prosinac je 65, što je povećanje od dva boda u odnosu na studeni. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE USPJEŠNA GODINA ZA HNB Održana niska inflacija, stabilnost tečaja, likvidan financijski sustav, obavljene odgovarajuće promjene u pravnoj regulativi i instrumentima monetarne politike, odlike su uspješne poslovne 2001. za Hrvatsku narodnu banku, a time su pripremljene i dobre osnove za iduće godine, izjavio je u četvrtak guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na susretu s novinarima. Zadnje dane ove godine karakterizira i snažan rast štednje u poslovnim bankama, što je najviše posljedica zamjene valuta zemalja Europske monetarne unije za euro. Neke procjene govore da će dvije trećine donesene štednje iz "čarapa" ostati u depozitnoj sferi banaka, a kao zanimljivost izdvaja se podatak da je, u odnosu na normalan prosjek, udvostručen otkup deviza od fizičkih osoba, na gotovo dvadeset milijuna dolara dnevno. Savjet NHB-a jučer je dao suglasnost za stjecanje cjelokupnog dijela dionica koje daju pravo glasa u Zagrebačkoj banci (ZABA), Konzorciju Unicredito i Allianz. Time je završeno duže razdoblje oko slučaja ZABA, gdje se stvarala povišena psihoza, a od samoga početka do kraja slučaj je dobivao dimenzije koje objektivno nema, ističu u HNB-u, dodajući da cjelokupni posao oko preuzimanja Splitske banke od Bank Austria iz Beča, te ZABE od Unicredita i Allinza treba biti gotov najkasnije do sredine veljače 2002. a može se očekivati i prije. Uz zahtjev za preuzimanje ZABE, Unicredito je istodobno suglasan da će se u slučaju eventualnog povezivanja talijanskih bankovnih grupa Unicredito i Intesa BCI (koja je većinski vlasnik Privredne banke Zagreb) postupiti sukladno zahtjevu ili naredbi koju bi izdala Hrvatska narodna banka. Naime, to moguće društvo bilo bi spremno prodati dionice jedne od dviju hrvatskih banaka. U HNB-u se doznaje i da je HVB banka, koja je zapravo matica Bank Austrije koja je kupila Splitsku banku, spremna nakon obavljena duediligencea (procjene vrijednosti) dati obvezujuću ponudu i za Croatia banku. Što se pak, tiče Hrvatske poštanske banke, HNB podržava prijedloge dokapitalizacije te banke, što bi trebalo biti učinjeno u prvom tromjesečju iduće godine. Podsjećaju i da je u dodatku Pismu namjere MMF izričito tražio da se Hrvatska poštanska banka privatizira ili likvidira, što je hrvatska strana izričito odbila potpisati, pa je Odbor direktora MMF-a prihvatio pismo namjere bez tog rigoroznoga stava. Ne dođe li do dokapitalizacije tu banku će HNB tretirati kao i ostale banke, a sukladno adekvatnosti kapitala i donositi odluke kao i u svim drugim slučajevima. PRETHODNE SUGLASNOSTI UNICREDITU I ALLIANZU, TE BANK AUSTRI Savjet Hrvatske narodne banke (HNB), u srijedu je usvojio je projekciju monetarne politike i financijski plan središnje banke za 2002. te dao prethodnu suglasnost UniCreditu Italiano SpA iz Milana i Allianzu AG iz Muenchena za stjecanje ukupno do 100 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Zagrebačke banke d.d. Zagreb, te Bank Austria AG iz Beča za stjecanje 100 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Splitske banke d.d. Split. HNB je priopćio da, po raspoloživim podacima, temeljni kapital Zagrebačke banke iznosi 289 milijuna DEM i podijeljen je na 2.884.928 dionica. Od 2,714.000 dionica, koliko je 17. rujna 2001. godine bilo uvršteno na burzu, oko 63,5 posto bilo je u obliku GDR-a (Global Depositary Reccipts) deponiranih u Londonu kod Bankers Trust Company. UniCredito Italiano dosad je imao GDR-e u vrijednosti 9,994 posto vrijednosti ukupnih dionica s pravom glasa, a Allianz u vrijednosti 9,972 posto dionica s pravom glasa. Prema dobivenoj suglasnosti UniCredito bi mogao steći do 90 posto, a Allianz do 20 posto od ukupnog broja dionica s pravom glasa. UniCredito Italiano i Allianz prvi put su 29. svibnja 2001. zatražili od HNB-a prethodnu suglasnost za preuzimanje do 90 posto dionica s pravom glasa u Zagrebačkoj banci, no 5. lipnja 2001. taj zahtjev je povučen da bi se ponovo razmotrila i razriješila neka pitanja vezana za namjeravanu transakciju. Novi zahtjev uslijedio je 30. listopada 2001. i prema njemu UniCredito bi, nakon realizacije ponude, raspolagao s približno 85 posto, a Allianz s približno 15 posto dionica Zagrebačke banke s pravom glasa. Oba člana konzorcija za preuzimanje Zagrebačke banke imaju visoke ocjene kod priznatih svjetskih agencija za ocjenu kreditnog rejtinga - UniCredito dugoročni rejting Aa3 i A+, a Allianz AA+. I UniCredito i Allianz ubrajaju se u najveće europske tvrtke u svojim djelatnostima. No, pri procjenjivanju utjecaja namjeravanog preuzimanja na bankovni sustav Republike Hrvatske, te na ostvarivanje ciljeva i zadataka Hrvatske narodne banke, osim kvalitete preuzimatelja morale su biti razmotrene još neke okolnosti. Ponajprije udjel Zagrebačke banke na tržištu, koja je gotovo u cijelosti vlasnik i Varaždinske banke i Prve stambene štedionice, a zajedno s Allianzom vlasnik je osiguravajućeg društva Allianz d.d. Zagreb i osniva zajedničko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te činjenica da UniCredito već posjeduje većinski vlasnički udjel u Splitskoj banci, trećoj po veličini na hrvatskom tržištu. U takvim okolnostima Hrvatska narodna banka i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenile su da bi ova transakcija mogla imati negativan utjecaj na konkurenciju na hrvatskom financijskom tržištu, ako bi i Zagrebačka i Splitska banka bile u većinskom vlasništvu jedne bankovne grupe. U provedenom postupku, nadležne stručne službe Hrvatske narodne banke ocijenile su da nema više zapreka za ostvarenje namjeravanog preuzimanja Zagrebačke banke, s obzirom da je u međuvremenu dogovorena prodaja Splitske banke d.d. Split, u kojoj UniCredito ima 62,6 posto dionica, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 25 posto udjela, a ostalo drže sama banka i mali dioničari. Savjet HNB-a složio se s takvom ocjenom te donio spomenutu odluku. Pred Savjetom HNB-a našao se i zahtjev Bank Austria AG iz Beča, kojim se traži prethodna suglasnost za stjecanje do 100 posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini Splitske banke d.d. Split. Bank Austria, koja pripada HypoVereinsbank Muenchen, prisutna je u Hrvatskoj već pet godina, kao većinski dioničar Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Zagreb, a zatim i kao dioničar Wuestenrot stambene štedionice d.d. Zagreb. Dugoročni kreditni rejting HVB Muenchen kod vodećih agencija je A+, Aa3 i A+. Bank Austria uspješna je financijska institucija sa strategijom širenja poslovanja u zemljama srednje Europe. Stoga i u ovom slučaju nije bilo zapreka za prethodnu suglasnost Savjeta HNB-a za realizaciju dogovorene vlasničke promjene. Varaždinska banka d.d. Varaždin dobila je suglasnost za stjecanje 100 posto dionica s pravom glasa u skupštini Hrvatske štedionice d.d. Varaždin (u kojoj je i sada ta banka najveći dioničar), a Varaždinska štedionica Kovanica d.d. Varaždin za pripajanje VID štedionice d.d. Zagreb. Odobrenje za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa po tim računima dobile su Brodsko-posavska banka d.d. Slavonski Brod, Credo banka d.d. Split, Dubrovačka banka d.d. Dubrovnik, Karlovačka banka d.d. Karlovac i Kreditna banka Zagreb d.d. Zagreb. Savjet HNB-a suglasan je, također da Petar Radaković ponovno bude imenovan za predsjednika, a Tomislav Vuić i Borislav Centner za članove uprave Erste & Steiermaerkische banke d.d. Zagreb. SREDSTVA U DRUGOM STUPU MIROVINSKOG OSIGURANJA UPLAĆIVAT ĆE SE NA RAČUN HNB-A Sredstva koja će se početkom iduće godine početi izdvajati za drugi stup mirovinskog osiguranja prvih će se nekoliko mjeseci umjesto na osobne račune osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima uplaćivati na privremeni račun u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Pet posto bruto plaće, koji će se izdvajati za obveznu individualnu kapitaliziranu štednju, u prvo će se vrijeme uplaćivati na privremeni račun Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) u HNB-u, doznaje se u Hageni. Na privremeni račun u HNB-u trebala su se uplaćivati samo sredstva osiguranika mlađih od 40 godina koji do početka 2002. ne izaberu obvezni mirovinski fond, i to dok ne odaberu jedan od fondova. RIJEČKA BANKA OSTVARIT ĆE DOBIT VEĆU OD 170 MILIJUNA KUNA Riječka banka poslovnu će 2001. godinu završiti s dobiti većom od 170 milijuna kuna, a planovi poslovanja u svim segmentima značajno su premašeni, izjavio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Banke Ivan Štokić. Potencijal banke krajem studenog premašio je deset milijardi kuna, a i po veličini bilance Riječka je banka, ističe, zauzela treće mjesto na hrvatskom bankarskom tržištu. Depoziti poslovnih klijenata povećani su u ovoj godini 67 posto, a stanovništva 42 posto. Istodobno je, naglašava Štokić, smanjena rizičnost plasmana i povećan stupanj naplate potraživanja. Efikasnost poslovanja Riječke banke očituje se i kroz pokazatelje prinosa na aktivu od 2,01 posto i prinosa na kapital od 18,87 posto, te kroz činjenicu da je aktiva po zaposlenom premašila iznos od deset milijuna kuna, ustvrdio je Štokić. USPJEŠNO POSLOVANJE RZB GRUPE U 2001. Austrijska bankovna grupacija Raiffeisen Zentralbank Oesterreich (RZB) ostvarit će u ovoj godini 22-postotni porast dobiti prije oporezivanja, koja bi trebala dosegnuti 218 milijuna eura. Prema preliminarnim podacima, koje je RZB objavila na konferenciji za novinare u Beču, očekuje se rast ukupne bilance Grupe za 20 posto, na 43,7 milijardi eura. Za razliku od drugih većih financijskih kuća u svijetu, istaknuto je tom prilikom, RZB je u ovoj godini povećala i broj zasposlenika, i to za 76 posta, na ukupno 14.100. Najveći dio povećanja broja zasposlenih odnosi se na širenje Banke na istočnu Europu, budući je najveći dio, odnosno 3.700 novih zaposlenika Banci pridruženo nakon akvizicija rumunjske Bance Agricole te Hrvatske poštanske banke BiH. I u ovoj je godini nastavljen trend širenja RZB Grupacije na zemlje srednje i istočne Europe, pa je osim akvizicija spomenutih banaka, RZB nedavno otvorila i svoju podružnicu u Jugoslaviji. Također, kupnjom 10- postotnog udjela u kazahstanskoj Bank TuranAlem austrijska je bankarska grupacija proširila i svoju pristunost na tržištu Dalekog Istoka, gdje je otvorena i njihova podružnica u Pekingu i Seoulu. U Hrvatskoj RZB djeluje kroz svoju banku-kćer Raiffeisenbank Austria dd Zagreb. DOBIT PARTNER BANKE U 2001. BIT ĆE OKO 7 MILIJUNA KUNA Partner banka poslovnu će 2001. završiti s oko 7 milijuna kuna dobiti, s 8-postotnim povratom na kapital, uz porast bilance za više od 27 posto te stopostotni rast štednje, na više od 90 milijuna kuna, istaknula je u srijedu predsjednica Uprave Banke Marija Šola na susretu s novinarima. Ističući kako je u jedanaest mjeseci ove godine kreditni portfelj Partner banke povećan za 66,2 milijuna kuna, što je porast od 37 posto od početka godine, Šola je napomenula da su na dobre poslovne rezultate utjecale i gotovo dvostruko manje rezervacije za gubitke zbog neurednih dužnika. Od planova u idućoj godini, predsjednica Uprave Banke izdvaja vođenje domaćeg platnog prometa, izdavanje kartice Ciruss/Maestro, koja je trenutačno u test fazi te snažnije praćenje poslovanja malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva. DABA POVLAČI ZAHTJEV ZA ODOBRENJE ZA RAD MIROVINSKOG DRUŠTVA Dalmatinska banka objavila je u četvrtak da povlači zahtjev za odobrenje za rad svojeg društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Zlatna vrata, čiji je osnivač. Osnovni je razlog, pojasnili su u Banci, planirano spajanje banaka iz grupacije - Dalmatinske, Istarske i Sisačke, kao i moguća akvizicija drugih banaka. Banka je svjesna, dodali su, kako raspolaže ograničenim ljudskim resursima na odgovornim razinama menagementa, čija glavna zadaća sada postaje uspješna provedba spajanja i integracije banaka. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 20. prosinca (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Pliva? 415? 423? 415? 2.395.816? ? Podravka? 150? 161? 152? 2.356.377? ? Viktor Lenac? 100? 105? 100? 74.200? ? Zagrebačka banka 0? 1.715? 1.850? 1.844,50? 9.430.333? ? Arenaturist? 44,10? 44,10? 44,10? 2.998? ? Atlas? 20? 20? 20? 5.842? ? Atlantska plovidba? 40? 40? 40? 5.440? ? Badel 1862? 50? 50? 50? 3.550? ? Croatia osiguranje-R? 2.200? 2.200? 2.200? 110.000? ? Elka? 48? 48? 48? 15.408? ? Hotel Inter-Continental? 100? 120? 100? 26.840? ? Rabac ugost. i turizam? 71? 72? 72? 103.705? ? Istraturist? 65,10? 69? 65,10? 68.181? ? Jadran-turist? 40? 40,05? 40,05? 12.087? ? Jadranski naftovod? 2.500? 2.800? 2.500? 46.400? ? Karlovačka pivovara? 475? 500? 500? 166.327? ? Končar? 60? 65? 61? 152.756? ? Kraš? 166? 179? 173? 666.711? ? Privredna banka? 170? 175? 170? 1.856.323? ? Plava laguna? 550? 576? 525? 230.119? ? Riječka banka? 194,50? 200? 194,50? 447.776? ? Riviera? 133? 136? 135,10? 637.570? ? Slavonska banka? 655? 657? 657? 3.934? ? Splitska banka? 250? 275? 275? 166.000? ? Sunčani Hvar? 47? 48,40? 47? 913.347? ? Varteks? 31,10? 33? 33? 23.376? ? Zagrebačka banka C? 1.130? 1.131? 1.130? 7.914? ? PIF Dom? 73,01? 77,00? 76,00? 104.121? ? PIF Expandia? 57,00? 60,00? 59,00? 62.514? ? PIF Pleter? 50,00? 51,00? 51,00? 21.038? ? PIF Sunce? 39,17? 39,99? 39,17? 10.635? ? PIF Središnji nacionalni? 72,00? 77,00? 73,00? 56.359? ? DAB-O-03CA*? 103,50? 103,50? 103,50? 4.578.269? ? RHMF-O-08CA**? 98,00? 99,20? 98,00? 7.604.924? ? RHMF-A-A***? 40,00? 40,00? 40,00? 121.762? ? RHMJ-A-A****? 40,00? 40,00? 40,00? 74.599? ? ? ? ? ? 32.566.565? ? *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003.godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale *** Prava ministarstva financija - cijena u % nominale **** Prava ministarstva graditeljstva - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14. do 20. prosinca (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Anita? 1.650? 1.650? 1.650? 115.500? ? Croatia osiguranje-R? 2.100? 2.100? 2.100? 42.000? ? Cvječarstvo Ri.? 95? 95? 95? 20.615? ? Dilj Vinkovci? 401? 401? 401? 58.947? ? Elektropromet? 32,10? 32,10? 32,10? 5.778? ? Ericsson-Tesla? 183? 200? 190? 1.500.435? ? Hoteli Rabac? 70? 71,10? 71,10? 20.922? ? Jadranski naftovod? 2.600? 2.600? 2.600? 33.800? ? Kepol? 107? 170? 107? 13.060.527? ? HUP Korana? 30? 30? 30? 1.488.960? ? Laguna? 180? 180? 180? 86.580? ? MIV Varaždin? 1.850? 1.850? 1.850? 11.100? ? Plava laguna? 550? 550? 550? 550? ? Podravska banka-P? 205? 205? 205? 20.910? ? PPK Valpovo? 80? 80? 80? 4.720? ? ZIF Breza Invest? 50? 50? 50? 3.900? ? PIF Dom? 73,50? 77,99? 75,50? 4.195.669? ? PIF Expandia? 57,00? 60,50? 57,67? 2.165.683? ? PIF Pleter? 48,02? 52,00? 48,03? 1.268.000? ? PIF Slavonski? 41,00? 45,00? 42,00? 1.746.725? ? PIF Sunce? 33,51? 39,99? 33,51? 987.536? ? PIF Središnji nacionalni? 70,16? 77,00? 74,00? 2.933.935? ? PIF Velebit ? 61,00? 65,00? 65,00? 2.151.319? ? RHMF-A-A*? 39,99? 43,00? 39,99? 3.815.835? ? RHMJ-A-A**? 39,01? 43,00? 39,01? 1.194.807? ? ? ? ? ? 36.944.275? ? *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet? Noćni promet? ? Datum? Potražnja u kunama? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? Promet u kunama? Prosječna kamata (%)? ? 14. XII? 150.000.000? 112.500.000? 2,24? 65.500.000? 1,71? ? 17. XII? 120.000.000? 91.000.000? 2,52? 39.400.000? 4,34? ? 18. XII? 60.000.000? 10.000.000? 2,00? 87.800.000? 2,54? ? 19. XII? 100.000.000? 81.000.000? 1,48? 111.000.000? 1,73? ? 20. XII? 54.000.000? 34.500.000? 2,04? 98.500.000? 1,97? ? Dnevni prosjek? 96.800.000? 65.800.000? 2,05? 80.440.000? 2,45? ? 5. TVRTKE INA DOGODINE POKREĆE INVESTICIJSKI CIKLUS OD 350 MILIJUNA DOLARA INA-Industrija nafte planira u 2002. godini pokrenuti veliki investicijski ciklus ukupne vrijednosti oko 350 milijuna američkih dolara, rekao je u razgovoru za Hinu Nikica Grubišić, direktor Ininog sektora strateškog razvoja, istraživanja i investicija. Manji dio tog iznosa ulaganja su prenijeta iz ove godine, dok bi oko 180 milijuna dolara trebalo otpasti na ulaganja u Naftaplinu, odnosno istraživanja nafte i plina u zemlji i inozemstvu te kupovinu već otkrivenih rezervi, jer jedan od Ininih strateških ciljeva je zadržavanje zaliha ugljikovodika, istaknuo je Grubišić.Oko 120 milijuna američkih dolara iznosile bi investicije Ine u preradu nafte, odnosno modernizaciju rafinerija u Rijeci i Sisku, čime bi Ina svoje rafinerije prilagodila novim europskim standardima u proizvodnji naftnih derivata koji će vrijediti od 2005. godine. Oko 25 milijuna dolara iz tog višegodišnjeg investicijskog ciklusa koji Ina namjerava pokrenuti dogodine, odnosilo bi se na područje trgovine, odnosno izgradnju novih, ali i modernizaciju starih Ininih benzinskih crpki. Od ukupno oko 600 benzinskih crpki u Hrvatskoj, u vlasništvu Ine je njih 400, a mnoge od njih su, prema Grubišićevim riječima, na boljim lokacijama od njihovih konkurenata, te tako bilježe i značajni promet. No također postoji i velik broj Ininih crpki koje je nužno modernizirati i obnoviti, a neke čak i izmjestiti sa trenutačnih lokacija. Ina tijekom ove godine nije izgradila ni jednu novu benzinsku crpku, no u narednim godinama, kako je napomenuo Grubišić, planira se svake godine pokrenuti izgradnja, odnosno rekonstrukcija između 15 i 20 benzinskih crpki. Ina već ima definiranih 30 novih lokacija za izgradnju benzinskih crpki diljem Hrvatske, a Grubišić je rekao kako će se pritom naglasak staviti na izgradnju Ininih objekata na ulazno-izlaznim pravcima i prometnicama koje vode prema graničnim prijelazima, uz osnovni kriterij ekonomsku isplativost tih objekata. Tako Ina namjerava izgraditi benzinsku crpku na autocesti Bregana-Zagreb, potom kod Lipovca na izlazu iz Hrvatske prema SR Jugoslaviji, te na jugu Hrvatske u Kuparima na izlaznom pravcu prema Crnoj Gori. Osim toga, Ina namjerava na Zagrebačkoj obilaznici, na potezu od Ivanje Reke do Lučkog, sagraditi veliki prateći-uslužni objekt kao primjerice postojeći sličan objekt u Lučkom, a namjerava izgraditi i benzinsku crpku na autocesti između Jastrebarskog i Karlovca, te još dvije benzinske crpke na autocesti između Karlovca i Rijeke. Grubišić je najavio i izgradnju Inine benzinske crpke na autocesti Zagreb-Goričan, najvjerojatnije na lokaciji oko Novog Marofa, potom dovršetak Ininog objekta u Slavonskom Brodu, te izgradnju nekoliko novih objekata u Zagrebu, te najmanje jedan u Rijeci. INA ĆE OVU GODINU ZAVRŠITI S DOBITI OD OKO STO MILIJUNA DOLARA Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević izjavio je u utorak da će INA ovu poslovnu godinu završiti s dobiti od oko sto milijuna dolara. Ovu poslovnu godinu završit ćemo kako je planirano, s dobiti od oko sto milijuna dolara, kazao je Dragičević na tradicionalnoj božićno-novogodišnjoj konferenciji za novinare. Predsjednik Uprave najavio je da će u daljnjem restrukturiranju Ine (nakon izdvajanja Crosca još 1997. i transporta prirodnog plina od početka ove godine) u posebna društva biti izdvojeni tehnički servisi, ukapljeni naftni plin, a potom i Maziva Zagreb. Istaknuo je da su u dvjema Ininim rafinerijama, u Rijeci i Sisku, postignute uštede od 80 do 100 milijuna dolara. Postignuto je to i poboljšanim randmanom rafinerija, u kojima je udio bijelih derivata sa 59 posto u 1999. u ovoj godini narastao na 68 posto, kazao je. Dragičević je iznio i podatak da, prema procjenama stranih konzultanata, vrijednost Ine trenutno iznosi od 1,2 do 1,8 milijardi dolara. Vrijednost kompanije povećana je zbog promjene političkog okruženja i smanjenja rizika, tehnoloških poboljšanja i ušteda, te djelomično zbog liberalizacije tržišta i tržišnog formiranja cijena naftnih derivata, objasnio je. Vlada, a Dragičević se nada da će to biti riješeno i kroz primjenu novih energetskih zakona i regulatorno tijelo, treba riješiti pitanje cijena plina. Dragičević je također kazao kako je Vlada donijela i odluku o privatizaciji Ine i vjerojatnoj prodaji 25 posto plus jedne dionice strateškom partneru. PLIVA SE ŠIRI U ITALIJU I FRANCUSKU S AMIBICIJOM I NA AMERIKU Farmaceutska tvrtka Pliva, nakon ulaska na španjolsko tržište do kraja ove godine, u prvim mjesecima 2002. ulazi i u Italiju, a planira proširenje prodaje i na Francusku, rekao je u srijedu predsjednik Uprave Plive Željko Čović na susretu s novinarima. Dodao je da je tvrtki ambicija Amerika i biti hrvatska multinacionalna kompanija, hrvatska Nokia. Osvrćući se na poslovnu 2001. Čović je kazao da je to godina u kojoj se svaki kvartal nešto dogodilo što je utjecalo na poslovanje. Gospodarski oporavak i stabilizacija ključni su za naredno razdoblje, rekao je prvi čovjek Plive naglasivši kako se nada da je vatrogasnim mjerama kraj te da se sada Vlada treba okrenuti rješavanju strateških i suštinskih problema. PODRAVKA IDUĆE GODINE PLANIRA RAST PRODAJE DEVET POSTO Koprivnička prehrambena industrija Podravka planira iduće godine ukupan rast prodaje od devet posto u odnosu na ovu godinu, što je u suglasju s već najavljenim planovima rasta tvrtke, objavljeno je u srijedu iz Podravke. Nadzorni odbor Podravke prihvatio plan poslovanja tvrtke za 2002. godinu, koji je predložila Uprava. Taj plan predviđa i spomenuti rast prodaje od devet posto. Na inozemnim tržištima na kojima Podravka posluje, a to su primarno zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe, plan predviđa godišnji rast od deset posto u odnosu na tekuću godinu. Istodobno, na domaćem tržištu plan poslovanja predviđa rast prodaje od osam posto, pojašnjavaju iz Podravke. PODRAVKA POTPISALA UGOVOR S TVRTKOM ADRIA Poni trgovina d.o.o. iz sastava prehrambene industrije Podravka potpisala je u četvrtak u Koprivnici ugovor sa tvrtkom za ulov, preradu i promet ribom Adria iz Zadra, kojim Podravka od 1. siječnja 2002. godine postaje ekskluzivni distributer asortimana proizvođača ribljih konzervi Adria za Hrvatsku. Spomenutim ugovorom asortiman ribljih konzervi Adrie biti će distribuiran Podravkinom distributivnom mrežom. Za Podravku značaj ugovora o distribuciji proizvoda Adrie je ne samo u uvođenju asortimana ribljih konzervi i uvođenju branda Eva u asortiman Podravke, već i u širenju ponude prema kupcima i potrošačima, istaknuli su u toj koprivničkoj tvrtki. S predstavnicima Adrie radit će se na jačanju image-a Eva proizvoda, ulaganjima u tržišni marketing i medijalnu propagandu. Proizvodi tvornice Adria nisu konkurencija Podravkinim proizvodima već se izvrsno uklapaju u njen proizvodni asortiman, istaknuli su u Podravki. ZAPOSLENICIMA AGROKORA DESET POSTO VEĆE PLAĆE U 2002. GODINI Oko 8.000 zaposlenika Koncerna Agrokor iduće će godine dobivati plaću sa 10 posto većom osnovicom, proizlazi iz Tarifnog dijela Kolektivnog ugovora kojeg su u ponedjeljak potpisali predstavnici koncerna Agrokor, Sindikata trgovine te Sindikata PPDIV-a. Tarifni dio Kolektivnog ugovora, s povećanjem osnovice za isplatu plaća za 10 posto u 2002., u sjedištu Agrokora potpisali su predsjednik koncerna Ivica Todorić, predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević te predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip Pavić. Agrokor Koncern najveća je privatna kompanija u Hrvatskoj koja zapošljava oko 8.000 ljudi. Procjene govore da se s deset postotnim povećanjem osnovica plaća u cijelom koncernu penje na 2.000 kuna, dok će prosječna plaća u koncernu biti oko 4.000 kuna. To će u npr. u članici Koncerna - Konzumu, najvećem domaćem maloprodajnom lancu u Hrvatskoj, donijeti rast osnovice plaće s dosadašnjih 1.260 na 1.391,50 kuna, istaknula je nakon potpisivanja predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević. Konzum je tijekom godine krenuo u jačanje svoje maloprodaje što znači i očuvanje radnih mjesta u trgovini, kazala je Knežević. Koncern Agrokor ima svoju viziju i strateški pravac razvoja, a ova je godina bila jedna od najuspješnijih od početka poslovanja, kazao je Todorić. Rast ukupnih prihoda za više od 34 posto, dobiti za 16 posto, investiranje 100 milijuna njemačkih maraka te upošljavanje 1.200 novih ljudi obilježili su ovu godinu, rekao je Todorić. TDR NAJAVLJUJE NOVE INVESTICIJE Koncern Tvornice duhana Rovinj (TDR) u ovoj je poslovnoj godini proširio svoje poslovanje - uz cigaretni biznis, koncern je započeo i poslovne aktivnosti u turističkoj djelatnosti. Kupnjom tvrtki Jadranturist i Anita Vrsar, TDR je stekao pet posto smještajnih turističkih kapaciteta u Hrvatskoj. Rekao je u srijedu član uprave TDR-a Plinio Cuccurin na godišnjem susretu poslovodstva koncerna s novinarima, dodajući kako se u drugoj polovici iduće godine može očekivati značajan investicijski zamah u TDR-u. Cuccurin je također spomenuo i njihovu investiciju u tvornicu cigareta u Novom Sadu, a nije isključio i mogućnost greenfield investicija ili pak preuzimanja nekih tvrtki, ne precizirajući o kojim se tvrtkama, odnosno djelatnostima radi. Posebno je istaknuo kako će TDR naredne godine nastaviti aktivnosti na suzbijanju crnog tržišta cigareta u Hrvatskoj, koje osim štete državnim prihodima, između ostalog, ugrožava i ugled TDR-a. Cuccurin je u ime koncerna izrazio podršku hrvatskoj Vladi na uključivanju Hrvatske u svjetske i europske trgovinske tokove, napominjući kako nova tržišta TDR-u predstavljaju izazov, dodajući kako se koncern istodobno priprema za konkurenciju na domaćem tržištu. MUDRINIĆ: HT ĆE OVE GODINE OSTVARITI 7,5 MILIJARDI KN PRIHODA Hrvatski telekom (HT) će ove godine ostvariti 7,5 milijardi kuna prihoda od čega gotovo milijardu kuna neto dobiti - kazao je u utorak na blagdanskoj proslavi HT-a predsjednik Uprave Ivica Mudrinić. Mudrinić je podsjetio na dosadašnje rezultate u dvogodišnjem postojanju HT-a kao samostalne tvrtke te dodao kako ta tvrtka danas broji 2,7 milijuna korisnika svih telefonskih mreža (fiksnih, mobilnih i Interneta). Istaknuo je da HT u vlastiti razvoj planira investirati milijarde kuna godišnje. HT će sada, kada je završena druga faza privatizacije u kojem je Deutsche Telekom postao većinskim vlasnikom HT, dobiti priliku za veći kvantitativni skok, te veći razvoj usluga - naglasio je predsjednik Uprave. Hrvatski telekom će svoj razvoj ubuduće temeljiti na integraciji komunikacijskih rješenja koji će povezivati sve usluge koje HT nudi. KONČAR ISPORUČIO MAKEDONSKIM ŽELJEZNICAMA U Končar-Električnim lokomotivama, tvrtki iz sastava koncerna Končar u srijedu je izvršena primopredaja tri tristorizirane 4- osovinske lokomotive Makedonskim željeznicama, a istodobno Hrvatskim su željeznicama (HŽ) isporučene i prve tri, od ukupno ugovorenih 12 moderniziranih i tristoriziranih električnih lokomotiva. Končar je ugovor vrijedan 3,6 milijuna eura s Makedonskim željeznicama potpisao potkraj svibnja i sve ugovorene poslove obavio u roku od šest mjeseci. Ugovor, pak, sa HŽ-om o modernizaciji 12 električnih lokomotiva, vrijedan 9,5 milijuna eura, Končar je sklopio potkraj travnja. Isporukom tri tristorizirane lokomotive realiziran je dio ugovora u vrijednosti od 2,4 milijuna eura. KONCERN KONČAR: PRODAJA OD 1,37 MILIJARDI KUNA U 2001. Društva Koncerna Končar u ovoj će godini ostvariti prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 1,37 milijardi kuna, što je 11,4 posto više nego lani, istaknuo je u srijedu predsjednik Uprave koncerna Darinko Bago na konferenciji za novinare. Najavio je kako se u 2002. godini planira daljnji rast prodaje za 7,6 posto u odnosu na ovu godinu. Končar će ovu poslovnu godinu završiti sa dobiti od 4,1 milijuna kuna, dok se za 2002. godinu očekuje dobit od pet milijuna kuna, kazao je Bago. Od ukupnog iznosa prodaje, 629,8 milijuna kuna, odnosno 46 posto ove će se godine ostvariti na inozemnom tržištu, a izvoz je porastao za 18 posto. Od ukupnog izvoza u zemlje Europe izvezeno je 76 posto, a preostalih 24 posto u afričke zemlje, Sjevernu Ameriku te zemlje Bliskog istoka. Na domaćem se tržištu do kraja ove godine predviđa prodaja proizvoda i usluga u visini od 736,7 milijuna kuna, što je šest posto više od ostvarenja u prošloj godini. Od ukupne prodaje na domaćem tržištu 40 posto odnosi se na HEP, na trgovačke kuće 26 posto, na kupce s područja industrije i brodogradnje 16 posto te na državnu upravu, ZET, HŽ, INA, Hrvatske ceste i kupce s područja graditeljstva 18 posto u ukupnoj domaćoj prodaji. Ukupno stanje ugovorenih poslova na kraju ove godine iznosit će 603 milijuna kuna, kazao je Bago, što je za 194 milijuna kuna ili 47 posto više nego na kraju prošle godine. U idućoj se godini pvećanje, kazao je, očekuje i u izvozu i na domaćem tržištu. Također, u sljedećoj godini Končar planira povećati učešće na informatičkom i telekomunikacijskom tržištu u djelu plasmana osobnih i poslovnih računala te mobilnih i fiksnih komunikacija. Planovi za narednu godinu uključuju i ugovaranje revitalizacije postojeće opreme za HE Moste u Sloveniji, ugovaranje revitalizacije i modernizacije električne i hidromehaničke opreme za HE Perućica u Crnoj Gori, ugovaranje proizvodnje tramvaja za ZET te rekonstrukcije trafostanice Ernestinovo i Žerjavinec. ERICSSON NIKOLA TESLA POTPISAO UGOVORE ZA UKRAJINU Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK) potpisala je dva ugovora s ukrajinskim operatorom Ukrtelecom-om o isporuci transmisijske opreme te opreme za nadzor postojeće mreže, u vrijednosti od 23,3 milijuna njemačkih maraka, objavili su u četvrtak iz te kompanije. Ovim ugovorima ETK i dalje učvršćuje svoju dobru poziciju na transmisijskom tržištu Ukrajine kojeg pokriva sa 80 posto. Ugovori su kvalitetni s tehničke i komercijalne strane, a budući je Ukrtelecom pouzdani partner, ETK je uspjela osigurati financiranje projekta preko konzorcija banaka. Ovim poslovnim potezom ukrajinski je kupac potvrdio da Ericsson Nikolu Teslu smatra pouzdanim poslovnim partnerom, istaknuli su u toj kompaniji. SKUPŠTINA JANAF-A: PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O POSLOVANJU UPRAVE Redovna Glavna skupština dioničara Jadranskog naftovoda (JANAF) prihvatila je u srijedu izvješće Uprave o poslovanju toga društva za 2000. godinu, a zbog proceduralne greške, o ostalim će se točkama dnevnog reda, uključivo i o odluci o smanjenju temeljnoga kapitala, raspravljati na idućoj sjednici Glavne skupštine. Skupština će, kako se doznaje, biti sazvana naknadno. Predsjednica Uprave Vesna Trnokop Tanta izvijestila je dioničare i o poslovanju u dosadašnjem dijelu godine, u kojoj su vidljivi pozitivni pomaci u svim segmentima. Tako je u devet mjeseci prevezeno 32 posto više nafte nego u istom razdoblju lani, uz istodobno povećanje prihoda za 14 posto. Izdvojila je da su svi krediti domaćim bankama, oko 14 milijuna njemačkih maraka, vraćeni prije redovitog ugovorenog roka. Temeljem tih podataka, i dobrim rezultatima za listopad i studeni, Uprava JANAF-a predviđa da će gubitak poslovanja, koji je u prošloj godini iznosio 130 milijuna kuna, u ovoj godini biti višestruko manji. Iz Uprave JANAF-a se doznaje da ostaju pri odluci o smanjenju temeljnog kapitala Društva na 2 milijarde i pet milijuna kuna, sa 2,8 milijarde kuna, zbog pokrića gubitaka nastalih do 1999. kao i u 2000. Nova vrijednost dionice bit će 2700 kuna, umjesto dosadašnjih 1000 DEM. Ujedno se napominje kako je procjena tržišne vrijednosti JANAF-a u tijeku, te da ju čini privatizacijski savjetnik ABN AMRO - Zagrebačka banka, kojeg je angažirala hrvatska Vlada. Po mišljenju Uprave, buduću komercijalnu vrijednost JANAF-a odredit će budući prihodi odnosno njegova poslovna sposobnost da ostvaruje dobit. VARTEKS U POGON U LUDBREGU INVESTIRAO 6,4 MILIJUNA KUNA Varaždinska tekstilna industrija Varteks u modernizaciju svoga pogona u Ludbregu investirala je 6,4 milijuna kuna, objavili su iz te tvrtke. Proizvodnja se sada odvija u znatno poboljšanim tehnološkim uvjetima, a sama modernizacija pogona obuhvatila je rekonstrukciju instalacija u procesima krojenja i šivanja, nabavljen je strojni park za modernizaciju procesa krojenja, šivanja i dorade, a nabavljena su i potrebna sredstva za tehnološki transport u procesu šivaonice i dorade. Varteksov pogon u Ludbregu specijaliziran je za izradu ženske odjeće tako da se najveći dio asortimana ženske robne marke Edora proizvodi upravo u tom pogonu. Trenutačno je u njemu zaposleno 320 djelatnika. GAVRILOVIĆ ZAINTERESIRAN ZA KUPNJU DIONE Tvrtka Gavrilović zainteresirana je za kupnju Dione u stečaju d.d. Zagreb, kao i za preuzimanje svih njenih zaposlenika u radni odnos. Izraženo je to u pismu namjere Đure Gavrilovića, vlasnika istoimene tvrtke, koje je uputio Vladi RH, Trgovačkom sudu Zagreb, stečajnom upravitelju Dione i predsjednici odbora vjerovnika. Navedenu namjeru Gavrilović bi, kako se navodi, realizirao preko trvtke kćeri, odnosno Gavrilović Trgovine koja se bavi isključivo djelatnošću trgovine na malo, a koja u svom sastavu već ima 41 maloprodajni objekt. Kako je pojašnjeno u pismu namjere, tip i karakter Gavrilovićevih maloprodajnih objekata (samoposluge, supermarketi, klasične prodavaonice) odgovaraju istim objektima u Dioni. Također je istaknuto, kako je tvrtka Gavrilović u travnju ove godine kupila i Dalma maloprodaju d.d. u stečaju, gdje je potom obnovljeno poslovanje te su zaposleni njeni radnici. Inače, za kupnju Dione do sada je interes iskazao i koncern Agrokor, dok spekulacije o svom interesu za Dionu slovenski Mercator nije službeno potvrdio. PLAVA LAGUNA VLASNIK UKUPNO 89,4 POSTO DIONICA HOTELA CROATIA Porečka Plava laguna prošlog je tjedna povećala svoj udio u hotelsko-turističkoj tvrtki "Hoteli Croatia" iz Cavtata za 27,01 posto te sada raspolaže sa ukupno 89,4 posto dionica cavtatske hotelske kuže, a na sutrašnjoj se skupštini dioničara Hotela Croatia očekuje imenovanje novih članova i predsjednika Nadzornog odbora. Turističko poduzeće Plava laguna iz Poreča postala je vlasnikom 62,39 posto cavtatskog "Hotela Croatia" odlukom hrvatske Vlade koncem rujna ove godine, ponudivši 105 milijuna kuna i obvezu ulaganja 10 milijuna maraka tijekom iduće dvije godine. Nakon toga je porečko poduzeće oglasilo javnu ponudu za otkup dionica te otkupilo još 291.423 dionice (odnosno 27,01 posto temeljne glavnice). Vlasnicima dionica, nominalne vrijednosti 200 kuna, isplaćeno je 156 kuna po dionici. SPLITSKI "BRODOMERKUR"OSTVARIO NAJBOLJE REZULTATE U PROTEKLIH 10 GODINA Predsjednik Uprave splitskoga "Brodomerkura" Sando Ivanišević istaknuo je u utorak da je ta tvrtka ove godine ostvarila najbolje poslovne rezultate u proteklih deset godina. Ostvarenim prometom od milijardu i 300 milijuna kuna, koji će do konca godine biti povećan za više od 100 milijuna kuna, premašena je 2000., najuspješnija poslovna godina te trgovinske tvrtke u posljednjem desetljeću, kazao je na tradicionalnom susretu s novinarima predsjednik Uprave "Brodomerkura" Sando Ivanišević. Poboljšana ekonomičnost poslovanja, brži rast prihoda od rashoda, te očekivano povećanje dobiti za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, samo su neki od pokazatelja uspješnosti nove uprave, naglasio je predsjednik Ivanišević. Tijekom 2001. u "Brodomerkuru" je zaposleno 23, uglavnom visokoobrazovanih, djelatnika. Investicijski ciklus od ovogodišnjih 15 milijuna kuna, u 2002. bit će povećan na 25 milijuna, istaknuo je Ivanišević, najavivši intenzivniji razvoj maloprodajne mreže. Izgradnja dvaju trgovačkih centara - u Dujmovači i u Šibeniku, specijalistička edukacija zaposlenika, te stvaranje podloge za razvoj e- bussinessa, neki su od razvojnih prioriteta "Brodomerkura" u sljedećoj godini. NOVI PREDSJEDNIK NO "ĐURE ĐAKOVIĆ" Za novog je predsjednika Nadzornog odbora "Đure Đakovića" izabran je Goran Krmpotić, član Odbora iz Hrvatskog fonda za privatizaciju, većinskog vlasnika "Đure Đakovića". U kratkoj izjavi za novinare Krmpotić, savjetnik u Ministarstvu gospodarstva, kazao je kako sada predstoji imenovanje nove uprave jer je staroj istekao mandat, a zatim i provedba programa restrukturiranja koji će predložiti nova uprava. Rok za prijave na natječaj za predsjednika uprave "Đuro Đaković" holdinga istječe 27. prosinca, a imenovanje novog očekuje se do kraja siječnja 2002. ZBOG NEDOSTATKA PLINA SVE VEĆI GUBICI U PROIZVODNJI GNOJIVA S početnih pet milijuna kuna dnevni gubitak kutinske Petrokemije sada je već dosegao sedam milijuna, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave te tvrtke Boris Mesarić na tradicionalnom godišnjem susretu s novinarima odgovarajući na pitanja o nastavku proizvodnje mineralnih gnojiva koja je prekinuta zbog poremećaja u isporuci plinom. Bez normalne isporuke plina mogu se poništiti svi korisni napori za uspješno poslovanje Petrokemije. Akcijom Vlade, te unutarnjim uštedama nakon programa restrukturiranja, Petrokemija je postala uredni platiša INI, izjavio je predsjednik Uprave Boris Mesarić. Sada sve ovisi o najnužnijoj sirovinskoj osnovi - plinu. Uz potporu Vlade potrebna su zajednička ulaganja INE, HEP-a i Petrokemije te bi se djelovanjem interdisciplinarnog stručnog tima, kako je rečeno, došlo do novih pravaca dobave plina i većeg broja skladišta tog energenta, jer postojeća koje se maksimalno koriste nisu dovoljna. Po riječima člana Uprave Nedjeljka Klopčeka "i pod cijenu uvoza Petrokemija će poljoprivredi osigurati 380.000 tona gnojiva za proljetnu sjetvu." Petrokemija je sve više zanimljiva domaćem, a osobito i širem regionalnom tržištu, rekao je član Uprave Tomislav Selektović. Kako je ocijenio i zbog toga što je kadrovski osposobljena za vrlo složene zahvate kakav je bio nedavni remont ključnog postrojenja za proizvodnju amonijaka. Na čuđenje francuskog proizvođača opreme taj je posao obavljen prije roka, izjavio je Selektović. TRGOVAČKA DRUŠTVA ZAGREBA: OD 21 DIREKTORA OSAM NOVIH Skupština trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba u ponedjeljak je imenovala 21 direktora u gradskim trgovačkim društvima s tim da je 13 dosadašnjih zadržalo svoje čelne pozicije, dok su u preostalih osam trgovačkih društava imenovani novi. Tako će novi direktor AGM-a biti Janislav Šaban (dosadašnji direktor tvrtke "Bild"), direktor "Autobusnog kolodvora Zagreb" Vjekoslav Karara koji dolazi iz tvrtke "Doming trade", a direktor "Gradskih groblja" Darko Borovina, koji je dosad radio u Ministarstvu unutarnjih poslova. Novi direktor trgovačkog društva "Jarun" je Aleksa Kocijan koji je radio kao direktor KK "Cibona", a trgovačkog društva "Vladimir Nazor" Ivan Garac, dosadašnji zaposlenik u "Hrvatskoj lutriji". Novi direktor "Zagrebfilma" je Damir Demonja iz Instituta za povijest umjetnosti, "Zagrebačkog velesajma" Davorin Spevec, dosadašnji komercijalni direktor u "Pastoru TVA", a direktor "Zrinjevca" postao je Igor Toljan, dosadašnji direktor Uređenja zelenih površina u istom trgovačkom društvu. Direktori koji će i u slijedećem mandatu ostati na čelu gradskih poduzeća su: Joso Bičanić i nadalje ostaje direktor "Čistoće", Ivan Vulas ostaje direktorom "Gradske plinare", Stjepan Črnjak i dalje će biti direktor Gradskog stabeno-komunalnog gospodarstva (GSKG), Slobodan Ljubičić "Robnih terminala Zagreb, Dragutin Žiljak "Sljeme-Medvednice", Filip Borac "Tržnica i veletržnice", "Tehnološkog parka" Marijan Ožanić i "Vodoopskrbe i odvodnje" Jadranko Robić. Dosadašnjeg direktora Ivana Kolarića imat će i ubuduće "Zagrebačke ceste", Mate Kraljević bit će i dalje direktor "Zagrebparkinga", ZET-a Julijus Pevalek, ZGOS-a Zdravko Vac, a Zoološkog vrta Mladen Anić. ZAVRŠEN STEČAJ "TISKA" Prihvaćanjem stečajnog plana, u četvrtak je na ročištu vjerovnika završen stečajni postupak tvrtke "Tisak", pokrenut u veljači prošle godine. Jednoglasnim prihvaćanjem stečajnog plana, koji je izradila stečajna uprava "Tiska", ta tvrtka prelazi u vlasništvo 34 vjerovnika, među kojima će najveće vlasničke udjele imati Europapress holding, Večernji list i Tvornica duhana Rovinj. Ostatak vlasničkog udjela pripast će radnicima, manjim dobavljačima i državi, čija će se potraživanja također pretvoriti u vlasnički udio. Osim pretvaranja dugovanja u vlasničke udjele, koncept izlaska iz stečaja predviđa i dogovore s poslovnim bankama koje će postojeće "Tiskove" kredite reprogramirati pretvarajući ih u dugoročna dugovanja od deset godina, dok će se manjim vjerovnicima koji su potraživali do pet milijuna kuna dugovi isplatiti. Predsjednica stečajnog vijeća Vesna Buljan izvijestila je kako je usvojen plan izlaska iz stečaja sastavljen sredinom studenoga, da bi ga nekoliko dana kasnije, 23. studenoga, prihvatio i Odbor vjerovnika. Tada je i zakazano današnje ročište na kojem se o planu izlaska iz stečaja raspravljalo i glasovalo. Ističući kako "Tisak" do stečaja nije došao zbog grešaka u vlastitom poslovanju, već zbog nekontroliranog odljeva novca, stečajni upravitelj Branko Gretić kazao je kako će "Tisak" iz stečaja izaći s temeljnim kapitalom od 50 milijuna njemačkih maraka, što je za oko 10 milijuna maraka više nego u vrijeme pokretanja stečaja. Dodao je i da se tijekom stečaja pokazalo da je "Tisak" ozbiljna tvrtka koja može dobro poslovati na tržištu. To je, kako je rekao, dokazano stalnim porastom dnevnog prometa, koji je danas dostigao oko osam milijuna kuna, te činjenicom da za vrijeme stečaja nije bilo otpuštanja zaposlenih. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA EUROPSKA KOMISIJA USVOJILA TROGODIŠNJI PLAN POMOĆI HRVATSKOJ Europska komisija usvojila je u utorak plan pomoći Hrvatskoj za razdoblje od sljedeće tri godine u iznosu od 191 milijun eura koji će biti usmjereni u pet područja, priopćila je u srijedu Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj. "Europska komisija usvojila je 18. prosinca petogodišnju strategiju financijske pomoći Hrvatskoj. Istovremeno, najavila je da će kroz sljedeće tri godine, od 2002- 2004. Hrvatskoj biti usmjeren 191 milijun eura za financiranje te strategije", kaže se u priopćenju Delegacije Europske komisije. Prioriteti navedeni u strategiji, pojašnjava se u priopćenju, "su demokratska stabilizacija, ekonomski i socijalni razvoj, pravosuđe i unutarnji poslovi, reforma javnog sektora, te zaštita okoliša i prirodnih resursa. To su ključni ciljevi Procesa stabilizacije i pridruživanja, kamena temeljca politike EU prema zapadnom Balkanu", kaže se u priopćenju. Radi se o pomoći u okviru programa CARDS - Pomoći zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju jugoistočne Europe. U okviru tog programa EU je za zemlje regije namijenila 4.65 milijuna eura do 2006. godine. HRVATSKO-SLOVENSKI SPORAZUM O LIBERALIZACIJI UVOZA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Predstavnici gospodarskih izaslanstava Hrvatske i Slovenije potpisali su u utorak u Opatiji sporazum o liberalizaciji uvoza poljoprivrednih proizvoda. Tim sporazumom, potpisanim u sklopu 4. sjednice Zajedničkog odbora za provedbu ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, uvodi se nulta carinska stopa u trgovinskoj razmjeni ovih dviju zemalja za mandarine, svježu ribu i gotove juhe. Izaslanstva Hrvatske i Slovenije, predvođena zamjenicom ministra gospodarstva RH Majom Brinar i slovenskom državnom tajnicom Renatom Vitez, dogovorila su i izmjene ugovora vezanih uz pravila o podrijetlu robe te zajednički nastup na tržištima trećih zemalja. Slovenska državna tajnica Renata Vitez u izjavi za novinstvo nakon sjednice izrazila je zadovoljstvo suradnjom s hrvatskim Ministarstvom gospodarstva te ocijenila da Hrvatskoj više nije potrebna posebna potpora Slovenije za ulazak u CEFTA, jer da Hrvatskoj punu potporu pružaju sve članice te organizacije. POTPISAN SPORAZUM O KRŠKOM Ministar gospodarstva Goranko Fižulić i slovenski ministar okoliša i prostora Janez Kopač potpisali su u srijedu u nuklearci u Krškom ugovor o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz taj energetski objekt, a svečanom potpisivanju ugovora bili su nazočni i premijeri dviju država Ivica Račan i Janez Drnovšek koji su tom prigodom održali i konferenciju za novinare. Kako je novinarima izjavio premijer Račan, činom potpisivanja Sporazuma o nuklearci rješeno je jedno od otvorenih pitanja između dviju država i to na obostranu korist. Po Račanovim riječima, njegovo je zadovoljstvo izraženo i zbog toga jer se je Hrvatska potpisivanjem toga dokumenta vratila "u suvlasnički odnos i aktivno upravljanje nuklearkom". Osim toga, hrvatski premijer istaknuo je da Hrvatska uvozi struju te da ponovno uključivanje hrvatskog dijela iz Krškog u hrvatski energetski sustav znači otprilike petinu njezinih potreba za električnom energijom. Premijer je također istaknuo da je nuklearka Krško najveća hrvatska investicija u inozemstvu u vrijednosti oko 600 milijuna dolara. 7. SINDIKATI ZAVRŠIO ŠTRAJK U INA-I U sisačkoj i riječkoj rafineriji te Sektoru tehničkih servisa INA-e u utorak je održan štrajk. Po sindikalnim procjenama, u štrajku je sudjelovalo 6.000 od 14.000 radnika INA-e. Štrajkašima su se od 12 do 13 sati priključili radnici u ostalim INA-inim postrojenjima, trgovini i benzinskim crpkama. Neke benzinske crpke u potpunosti su obustavile rad, a na nekima je bio usporen, izjavila je Hini predsjednica Sindikata zaposlenika INA-e i društava (INAŠ) Maja Rilović. Iako je u rafinerijama tijekom štrajka bila obustavljena otprema naftnih derivata i doprema sirovina, problema s opskrbom nije bilo, dodala je Rilović. Štrajk upozorenja organizirala su tri INA-ina sindikata koja traže hitno potpisivanje kolektivnog ugovora i protive se predviđenom načinu restrukturiranja INA-e. Sindikat energetike, kemije i nemetala, Sindikat INA-e i naftnog gospodarstva i INAŠ nezadovoljni su jer još uvijek nije potpisan novi kolektivni ugovor, iako je stari otkazan krajem prošle godine. Također se protive predviđenom načinu restrukturiranja INA-e, po kojem bi oko 2.700 radnika prešlo u novoosnovane tvrtke, jer smatraju da te tvrtke imaju male izglede za opstanak na tržištu. SINDIKALNI PROSVJED PRED ZGRADOM UPRAVE HEP-A U organizaciji Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES) u utorak je pred zgradom Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) stotinjak sindikalnih povjerenika mirno prosvjedovalo zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora i predloženog modela restrukturiranja HEP-a. Sindikalci zahtijevaju potpisivanje kolektivnog ugovora najkasnije do 20. siječnja, isplatu božićnice u iznosu od 1.500 kuna i konsenzus socijalnih partnera oko provedbe procesa restrukturiranja. Oni zahtijevaju raspravu o preustroju HEP-a u novi poslovni sustav, zaustavljanje popunjavanja novih poduzeća s postojećim radnicima bez utvrđene socijalne klauzule te sudjelovanje predstavnika radnika u Nadzornim odborima HEP-a i novoosnovanih tvrtki. Ako Uprava ne ispuni te zahtjeve do 20. siječnja, HES će organizirati opći štrajk u HEP-u, kojem će se vjerojatno priključiti sindikati INA-e, Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma, upozorio je predsjednik HES-a Dubravko Čorak. ŠTRAJK U HRVATSKIM POŠTAMA Sindikati Hrvatskih pošta (HP) od ponoći u petak stupili su u opći štrajk, zahtijevajući od poslodavca potpisivanje kolektivnog ugovora koji je usuglašen u rujnu. Tijekom štrajka koji će, kako su najavili njegovi organizatori, trajati do ispunjenja zahtjeva, radit će najmanje 10 posto radnika, što uključuje poslove čuvarske službe, dežurnih poštanskih ureda i hitne dostave brzojava. Republički sindikat radnika HPT-a i Hrvatski sindikat pošte prvo su najavili štrajk za 19. prosinca, a zatim ga odgodili do 21. prosinca, jer je Uprava HP-a tijekom postupka mirenja pokazala dobru volju da se spor oko nepotpisivanja kolektivnog ugovora riješi "mirnim putem". Nezadovoljni očitovanjem Vlade, koja traži da se prava iz kolektivnog ugovora svedu na razinu prava iz Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, sindikalci su odlučili krenuti u štrajk. 8. UDRUGE GOSPODARSTVENICI NEZADOVOLJNI TEČAJNOM POLITIKOM Hrvatsko gospodarstvo u bitno je povoljnijoj poziciji nego prije godini u pol dana, no jedno od glavnih nezadovoljstva gospodarstvenike je kriva tečajna politika koju vodi država, a koja usporava rast gospodarstva i izvoza, kazao u četvrtak na Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) njezin predsjednik Nadan Vidošević. Sklapanjem niza ugovora o slobodnoj trgovini otvara se šansa domaćem gospodarstvu na duži rok, a hrvatske tvrtke na izvoznim tržištima moraju tražiti izlaz te prije svega povećati svoju konkurentnost žele li opstati, dodao je Vidošević. Direktorica Sektora za makroekonomske analize Jasno Belošević- Matić na skupštini je iznijela ovogodišnje makroekonomske pokazatelje. Kazala je kako HGK procjenjuje da će se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine kretati na razini od 3,5 posto. Podaci za treći kvartal bit će objavljeni tek krajem godine, a nakon rasta BDP-a u prvoj polovici godine (4,5 posto), procjenjujemo da će se taj rast usporiti, kazala je. Na usporavanje rasta BDP, po njezinim riječima, ponajprije će utjecati očekivan pad osobne i državne potrošnje u drugoj polovici godine, kao i očekivano usporavanje rasta svjetske ekonomije. HGK je provela i anketu poslovnih očekivanja na uzorku od 1200 poduzeća, a ta će anketa bit prilog ekonomskom istraživanju Europske komore. Istraživanje pokazuje kako svi ekonomski indikatori upućuju na znatnijI porast, s izuzetkom zaposlenosti, za čije se dublje probleme, očito, ipak ne očekuje rješenje u kratkom roku. Poduzetnici očekuju da će rast njihovih prihod biti induciran povećanom domaćom potražnjom, a veliki broji ih očekuje i rast izvoza, kao posljedica proširenja tržišta. Sredinom siječnja, rečeno je, HGK će otvoriti svoje predstavništvo u Beogradu, a za poslovnice u Subotici i Kotoru se traži adekvatan prostor. 9. POSEBAN PRILOG IZVOZ JE KLJUČNA RIJEČ, A POTREBNA I DUGOROČNA DEVALVACIJA Izvoz je ključna riječ u narednoj i narednim godinama, za njegovo poticanje potreban je program, ulaganje, znanje i vrijeme, postupna dugoročnija ciljana devalvacija tečaja kune, neke su od glavnih poruka Žarka Primorca s u srijedu održanog predstavljanja posebnog broja Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja 2002. "Izvoziti ili stagnirati" ujedno je i naslov ovogodišnje tradicionalna ankete u kojoj je sudjelovalo 38 uglednih poslovnih ljudi iz najznačajnijih sektora hrvatske privreda, a predstavljena je u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Žarko Primorac, jedan od komentatora analize, ističe da 65 posto anketiranih izlaz iz sadašnje situacije vidi u izvozu. I sam dijeli to mišljenje, napominjući da današnje stanje nije ni malo ohrabrujuće - izvoz stagnira već čitavo desetljeće i kreće se od 4,2 do 4,5 milijardi dolara što je realno manje nego 1990., Hrvatska primjerice izvozi 1.000 dolara po stanovniku, a Slovenija 4.000 dolara, opada izvoz tehnološki zahtjevnijih proizvoda i slično. Stanje, kaže Primorac, nije beznadno, ali se mora znati što i kako dalje. Ništa se ne postiže preko noći, potrebni su programi, ulaganja, znanje i vrijeme. Država nije sve, ali ona mora imati strategiju, razrađene poticajne mjere za izvoz, kao npr. regres kamata, kreditiranje pripreme proizvodnje za izvoz, i sl. Kao drugi značajan moment Primorac navodi tečaj kune i njegovu precjenjenost. No, ističe da nagla devalvacija ne bi bila dobro rješenje, jer bi uzdrmala stabilnost i ne bi značajnije povećala izvoz već tek iskoristila njegove postojeće rezerve (10 do 15 posto). Primorac se stoga zalaže za politiku dugoročnije ciljane devalvacije, koja bi uključivala projekciju restrukturiranje monetarne politike. Smješta to u vremensku dimenziju od sedam, osam do deset godina. Primorac je kao problem izvozne politike naveo i nedostatak izvoznih proizvoda za što naša poduzeća, izuzev nekih izuzetaka nemaju kritičnu masu znanja i sredstava. Za stvaranje izvoznih industrijskih proizvoda potrebno je potaknuti strana ulaganja u industriju, potrebna su dugoročna ulaganja u istraživanje i razvoj koja moraju iznositi najmanje 1,5 posto BDP-a, kaže. Posebnu ulogu u poticanju izvoza daje i uslužnom sektoru - turizam, promet, špedicija, luke, i sl. Potencijal za razvoj usluga postoje, nedostaje program i odlučnost, te znanje, napominje.