VOA 19. XII. EU U 2001.

GLAS AMERIKE - VOA 19. XII. 2001. Osvrt na 2001. - Europska unija. Pripremio Roger Wilkison. 2002. godina bit će po mnogo čemu revolucionarna za Europsku uniju. Uvođenje jedinstvene valute eura u opticaj imat će utjecaja na preko 300 milijuna stanovnika u 12 zemalja. To je ambiciozan i nepredvidiv korak, a kako javlja naš izvjestitelj Roger Wilkison, euro bi mogao biti i simbol i pokretač europske integracije. Prvoga siječnja stanovnici 12 zemalja Europske unije prestat će koristiti svoje dosadašnje valute ? marke, franke ili lire? Te će nacionalne valute biti zamijenjene novim euro novčanicama i blještavim euro kovanicama. Čelnici Europske unije se nadaju da će uspješan euro stvoriti originalni paneuropski identitet u samoj Europskoj uniji, ali i izvan nje. Čak i u Britaniji, Danskoj i Švedskoj koje ne sudjeluju u projektu s novom valutom. Peter Ludlow, predsjednik bruxelleskog istraživačkog instituta Eurocomment, drži da će euro predstavljati velik skok ka europskoj integraciji. = Ljudskim srcima nema ničeg bližeg od onoga što je u njihovim džepovima i lisnicama. Pretpostavljam da će uvođenje eura postati opipljiv pokazatelj u kojoj smo mjeri već ujedinjeni, kao što će biti katalizator budućih promjena. Europa se na neki način ujedinjuje već 50 godina, ali većina najvažnijih događaja kao što su zajedničke carine i stvaranje jedinstvenog tržišta je tehničko pitanje. No Jerome Sheridan koji je na čelu bruxelleskog Centra pri washingtonskom Sveučilištu American ističe da će se stanovnici Europe kao rezultat stavljanja u promet eura početi više identificirati s Europskom unijom na način kako to nisu ranije činili: = Euro je stvaran, fizički simbol Europske unije kojeg će ljudi početi svakodnevno nositi u svojim lisnicama. Upravo će ta činjenica imati vrlo dubok utjecaj na psihologiju Europljana i počet će se stvarati snažniji europski identitet. No 2002. godine treba doći do još jedne velike promjene unutar Europske unije. Europska unija počet će otvarati vrata za deset zemalja središnje, istočne i južne Europe. Proširenje Europske unije neće tek izmijeniti političku kartu Europe, već će razviti i raspravu o demokratskom ozračju europskih institucija. Europska unija pokrenut će jednogodišnju konvenciju na kojoj će sudjelovati stručnjaci za Ustav, predstavnici nacionalnih parlamenata, kao i Europskog parlamenta. Oni trebaju iznaći načina kako bi proširenje unije moglo biti što relevantnije po stanovnike te međudržavne organizacije. Gospodin Sheridan ističe da su europski čelnici do sada praktično ignorirali ideje kao što je transparentnost donošenja odluka u Europskoj uniji kojom dominiraju nacionalne vlade. = No, sada se više razgovor o tim temama neće moći izbjeći - kaže gospodin Sheridan. Ali najvažniji zadatak pred kojim će se naći konvencija bit će kako organizirati što bolju podjelu vlasti između europskih institucija u Bruxellesu i zemalja-članica? Peter Ludlow iz Eurocommenta naglašava da će većina članova u konvenciji, uključujući i one iz zemalja-kandidata za učlanjenje, istovremeno biti i zastupnici u nacionalnim skupštinama, tako da će imati više sluha za svoje birače nego državni čelnici. Iako Europska unija tijekom priprema za širenje izgleda odlučna reformirati svoje institucije kako bi one postale učinkovitije i više demokratične, njoj često stoje na putu nacionalni interesi pojedinih zemalja. Takav je slučaj sa stvaranjem vojnih snaga za brze intervencije, zamišljene da djeluju kao humanitarne ili mirovne misije tamo gdje NATO savez ne želi biti uključen u potpunosti. Iako je na nedavnom summitu Europske unije objavljeno da su te snage operativne, još je dalek put do stvaranja uvjeta za njihovu praktičnu primjenu. Gospodin Sheridan sa Sveučilišta American kaže da teškoću sada predstavlja Grčka koja blokira projekt koji je prihvatila Turska, stari grčki politički rival, projekt koji Europskoj uniji jamči pristup potencijalima NATO saveza: = Činjenica je da sve tako dugo dok Grčka koči Europsku uniju da stekne pristup potencijalima i sposobnosti vojnog planiranja koji NATO savez posjeduje, Europska unija neće moći ostvariti bilo kakvu vojnu operaciju. Europska unija koja je najveći svjetski donator ima i problem s pretvaranjem svojih financijskih davanja u politički utjecaj, osobito na Srednjem istoku gdje Izrael na Europsku uniju gleda kao na proarapsku organizaciju. Optimisti unutar Europske unije kažu da je razvijanje političkog utjecaja, kao i razvoj zajedničke vanjske i obrambene politike, dug projekt koji se može tek postupno ostvarivati. Pesimisti ističu da Europska unija nikada neće dostići taj cilj zbog Britanije, Francuske i Njemačke ? velike trojke - koji će uvijek u prvi plan stavljati vlastite nacionalne interese na račun Europske unije. (VOA)