US-19.XII.NYT- FRIDEMAN O UKLANJANJU SADAMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 19. XII. 2001. Opet sasvim sami "Bilo tko u Washingtonu tko planira prebaciti rat protiv terorizma u Irak, nakon što Osama bin Laden bude uklonjen, ne treba računati na rusku pomoć, barem za sada. Kada se pita o pohodu na Bagdad ovdje se vrlo jasno čuje: 'Nyet'. U slučaju da ste to propustili, ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je u ponedjeljak Financial Timesu da bi slijedeći prioritet rata protiv terorizma trebalo biti 'blokiranje financiranja terorističkih djelatnosti. A za sada ja nemam nikakve potvrde, nikakve dokaze da Irak financira teroriste protiv kojih se borimo'. Putin nije sam na tom gledištu. Ako se pogleda jezgra koalicije SAD- a protiv Bin Ladena, ono što razne zemlje imaju zajedničkog je povrijeđenost terorističkim djelima u Americi i njihov vlastiti nacionalni interes u poražavanju Bin Ladena i talibana. Kada je riječ o Iraku, taj osjećaj povrijeđenosti nedostaje kod mnogih članica koalicije, i što je još važnije, njihov nacionalni interes protivan je protusaddamovskom križarskom pohodu. Turska, koja obavlja veliki posao prodajući krijumčarenu iračku naftu, zabrinuta je da bi rat u Iraku mogao dovesti do stvaranja kurdske mini-države koja bi se povezala s turskim Kurdima.(...) Jordan u kojemu su jako infiltrirani irački agenti i koji uvelike ovisi o trgovini s Irakom, boji se destabilizacije uslijed bilo kakvog rata oko Bagdada. Egipat nije željan vidjeti 'dobrog' čelnika u Iraku, koji bi u potpunosti reintegrirao Bagada u arapski sustav država i omogućio mu da ponovno uspostavi svoj prirodni rivalitet s Egiptom oko utjecaja u arapskom svijetu. Sirija ne bi nikada poduprla rat u Iraku koji bi, ako bi uspio, mogao dovesti do toga da Damask bude slijedeća meta. Mogao bih tako nastaviti dalje nabrajati. Rusi nikada nisu bili željni napasti Irak, no nakon što je Bushov tim doveo u neugodu Putina jednostrano se povlačeći iz sporazuma ABM, i on i Rusi općenito se čine manje skloni pomoći napadima SAD-a na Bagdad - osim ako se ne pojavi snimljeno Saddamovo priznanje.(...) Nemojte me krivo shvatiti. Nema tu ljubavi za Saddama. Ruse bi se u najboljem slučaju moglo dovesti do onoga što analitičar vanjskih poslova Aleksej Puškov naziva 'negativnom neutralnošću' spram bilo koje akcije SAD-a protiv Iraka. No krš bi morao biti unaprijed raščišćen. Irak ima dug od 8 milijardi Sovjetskom Savezu a za kojega Rusija želi da bude plaćen. Rusi žele jamstva da će Washington poduprijeti njihova gledišta da je dug napravio Irak a ne samo Saddam, u slučaju da se on ukloni a nova iračka vlada kaže da ona nije za to odgovorna. Rusi isto tako žele jamstva da, ako se u Bagdadu uspostavi nova prozapadna vlada, ruske naftne tvrtke neće biti isključene iz tamošnjeg unosnog istraživanja nalazišta nafte. S Bin Ladenom naši saveznici kažu: 'Pokaži mi dokaz'. Sa Saddamom će kazati: 'Pokaži mi dokaz i pokaži mi novac. Onda ćemo o tome razmisliti'. Bit: završeno je pecanje iz zdjele u ovom protuterorističkom ratu. Za razliku od talibana, Saddam ima pravi novac da isplati neprijatelje. Za razliku od Afganistana, njegova je zemlja strateški ključna za sve svoje susjede, do kojih se većina pribojava bilo kakve promjena statusa quo-a. I za razliku od bin Ladena, Saddam od sebe neće učiniti laku, očitu metu. To ne znači da Amerika ne može, ili ne treba, tražiti načine da ga ukloni s položaja, no to znači da bi trebali početi planirati kako da to učinimo sami", piše Thomas L. Friedman.