ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Ministarstvo zdravstva stimulirat će dopunski rad liječnika koji će privatno moći obavljati preglede u bolnicama uz plaćanje određenog postotka bolnicama za korištenje opreme, najavio je danas ministar
zdravstva Andro Vlahušić.
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Ministarstvo zdravstva stimulirat će
dopunski rad liječnika koji će privatno moći obavljati preglede u
bolnicama uz plaćanje određenog postotka bolnicama za korištenje
opreme, najavio je danas ministar zdravstva Andro Vlahušić.#L#
Stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja 2002.
godine liječnici koji osim u bolnicama rade i privatno morat će se
odlučiti za jedno ili drugo.
Vlahušić je na današnjoj osnivačkoj skupštini Sekcije bolnica
članica Udruge poslodavaca u zdravstvu rekao da će cijenu dopunskog
rada liječnika odrediti Hrvatska liječnička komora, dok će o omjeru
plaćanja liječnika i bolnice odlučiti Upravno vijeće bolnice.
Dopunski rad omogućit će bolju iskorištenost bolničke opreme.
"Tražit ću smjenu ravnatelja KBC-a Rebro, ako novi CT uređaj ne bude
radio barem šest do sedam sati dnevno", upozorio je Vlahušić.
Hrvatska nema jasno uređen bolnički sustav i kasni 10 godina u
njegovoj rekonstrukciji, ocijenio je Vlahušić.
Poslovanje bolnica najčešće ovisi o sposobnosti ravnatelja da
poveća cijenu, a smanji broj zdravstvenih usluga, pa dok bolnice u
svijetu pružaju brzu dijagnostiku i terapiju, u Hrvatskoj
pacijenti dugo leže u bolnici kako bi fakture bile veće.
Pacijenti iz primarne zdravstvene zaštite često završavaju u
tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok se opće i kliničke bolnice
izjednačavaju, a odjeli u županijskim bolnicama često su bolje
opremljeni od klinika, kazao je Vlahušić istaknuvši da su cijene
usluga u kliničkim bolnicama 15 posto veće od cijena u općim
bolnicama.
Uvođenjem modela plaćanja bolnica po terapijskom postupku
stimulirat će se brza usluga, a budući da neke bolnice neće moći
nuditi sve usluge, dio će se kupovati kod privatnih ustanova.
Kategorizacijom bolnica smanjit će se broj kreveta s 3,9 na 3,6
kreveta na 1.000 stanovnika, dok će odjeli koji ne opravdaju svoje
postojanje postati odsjeci većih odjela, najavio je ministar
zdravstva.
Naglasio je i potrebu sistematizacije radnih mjesta, kojom će se
ostvariti da na jedan krevet dođe 1,7 do 1,9 zaposlenika u
županijskim bolnicama i 2,2 do 2,4 zaposlenika u kliničkim
bolnicama.
Nema dovoljno liječnika u bolnicama, plan upisa na Medicinski
fakultet i specijalizacije nije definiran, a prosječna dob
liječnika s licencom je 51,4 godine, upozorio je Vlahušić.
Limiti bolnica za slijedeću godinu bit će određeni na temelju plaća
zaposlenika, koje ne ovise o rezultatima poslovanja, dok će bolnice
same morati voditi brigu o neopravdanim dežurstvima i materijalnim
troškovima.
Bolnice će samostalno provoditi natječaje za nabavu opreme, a
Ministarstvo zdravstva obavljat će kontrolu i odrediti razinu
opreme. Ako ministarstvo uoči nepravilnosti tražit će smjenu
ravnatelja bolnice, rekao je Vlahušić.
Naglasio je da su plaće zajamčene Temeljnim kolektivnim ugovorom za
javne službe, a osigurano je 384 milijuna kuna iz proračuna za
investicijsko održavanje za slijedeću godinu.
Najavio je i održavanje sastanaka s ravnateljima kliničkih i općih
bolnica koji će jedanput mjesečno morati prezentirati rezultate
rada u proteklom razdoblju, broj zaposlenih, broj bolovanja,
iskorištenost opreme, liste čekanja i drugo. Dodao je da je prosjek
bolovanja u bolnicama sedam posto što je 3,4 posto više od hrvatskog
prosjeka bolovanja.
Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Vjekoslav Nanković
istaknuo je da su od siječnja do rujna potraživanja bolnica
iznosila 1,1 milijardu kuna, a nepodmirene obveze prema
dobavljačima 1,4 milijarde kuna, te da odluka o sanaciji 24 bolnice
nije provedena.
(Hina) mp md