FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VLAHUŠIĆ: MINISTARSTVO ZDRAVSTVA STIMULIRAT ĆE DOPUNSKI RAD LIJEČNIKA

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Ministarstvo zdravstva stimulirat će dopunski rad liječnika koji će privatno moći obavljati preglede u bolnicama uz plaćanje određenog postotka bolnicama za korištenje opreme, najavio je danas ministar zdravstva Andro Vlahušić.
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Ministarstvo zdravstva stimulirat će dopunski rad liječnika koji će privatno moći obavljati preglede u bolnicama uz plaćanje određenog postotka bolnicama za korištenje opreme, najavio je danas ministar zdravstva Andro Vlahušić.#L# Stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja 2002. godine liječnici koji osim u bolnicama rade i privatno morat će se odlučiti za jedno ili drugo. Vlahušić je na današnjoj osnivačkoj skupštini Sekcije bolnica članica Udruge poslodavaca u zdravstvu rekao da će cijenu dopunskog rada liječnika odrediti Hrvatska liječnička komora, dok će o omjeru plaćanja liječnika i bolnice odlučiti Upravno vijeće bolnice. Dopunski rad omogućit će bolju iskorištenost bolničke opreme. "Tražit ću smjenu ravnatelja KBC-a Rebro, ako novi CT uređaj ne bude radio barem šest do sedam sati dnevno", upozorio je Vlahušić. Hrvatska nema jasno uređen bolnički sustav i kasni 10 godina u njegovoj rekonstrukciji, ocijenio je Vlahušić. Poslovanje bolnica najčešće ovisi o sposobnosti ravnatelja da poveća cijenu, a smanji broj zdravstvenih usluga, pa dok bolnice u svijetu pružaju brzu dijagnostiku i terapiju, u Hrvatskoj pacijenti dugo leže u bolnici kako bi fakture bile veće. Pacijenti iz primarne zdravstvene zaštite često završavaju u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok se opće i kliničke bolnice izjednačavaju, a odjeli u županijskim bolnicama često su bolje opremljeni od klinika, kazao je Vlahušić istaknuvši da su cijene usluga u kliničkim bolnicama 15 posto veće od cijena u općim bolnicama. Uvođenjem modela plaćanja bolnica po terapijskom postupku stimulirat će se brza usluga, a budući da neke bolnice neće moći nuditi sve usluge, dio će se kupovati kod privatnih ustanova. Kategorizacijom bolnica smanjit će se broj kreveta s 3,9 na 3,6 kreveta na 1.000 stanovnika, dok će odjeli koji ne opravdaju svoje postojanje postati odsjeci većih odjela, najavio je ministar zdravstva. Naglasio je i potrebu sistematizacije radnih mjesta, kojom će se ostvariti da na jedan krevet dođe 1,7 do 1,9 zaposlenika u županijskim bolnicama i 2,2 do 2,4 zaposlenika u kliničkim bolnicama. Nema dovoljno liječnika u bolnicama, plan upisa na Medicinski fakultet i specijalizacije nije definiran, a prosječna dob liječnika s licencom je 51,4 godine, upozorio je Vlahušić. Limiti bolnica za slijedeću godinu bit će određeni na temelju plaća zaposlenika, koje ne ovise o rezultatima poslovanja, dok će bolnice same morati voditi brigu o neopravdanim dežurstvima i materijalnim troškovima. Bolnice će samostalno provoditi natječaje za nabavu opreme, a Ministarstvo zdravstva obavljat će kontrolu i odrediti razinu opreme. Ako ministarstvo uoči nepravilnosti tražit će smjenu ravnatelja bolnice, rekao je Vlahušić. Naglasio je da su plaće zajamčene Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe, a osigurano je 384 milijuna kuna iz proračuna za investicijsko održavanje za slijedeću godinu. Najavio je i održavanje sastanaka s ravnateljima kliničkih i općih bolnica koji će jedanput mjesečno morati prezentirati rezultate rada u proteklom razdoblju, broj zaposlenih, broj bolovanja, iskorištenost opreme, liste čekanja i drugo. Dodao je da je prosjek bolovanja u bolnicama sedam posto što je 3,4 posto više od hrvatskog prosjeka bolovanja. Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Vjekoslav Nanković istaknuo je da su od siječnja do rujna potraživanja bolnica iznosila 1,1 milijardu kuna, a nepodmirene obveze prema dobavljačima 1,4 milijarde kuna, te da odluka o sanaciji 24 bolnice nije provedena. (Hina) mp md

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙