ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Vlada još nije donijela odluku o podizanju tužbe protiv američke farmaceutske tvrtke "Baxter" zbog nanošenja znatne štete hrvatskom zdravstvu, ali razmatra i tu mogućnost, izjavio je ministar zdravstva
Andro Vlahušić.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Vlada još nije donijela odluku o
podizanju tužbe protiv američke farmaceutske tvrtke "Baxter" zbog
nanošenja znatne štete hrvatskom zdravstvu, ali razmatra i tu
mogućnost, izjavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić.#L#
Španjolska Vlada nedavno je objavila da će od "Baxtera" tražiti do
280 milijuna američkih dolara odštete za smrt 11 španjolskih
pacijenata na dijalizi.
"Hrvatska Vlada razmotrit će španjolski model tužbe, koji su
njihovi razlozi i obrazloženja, pa ako bude elemenata postupit će
na sličan način", najavio je Vlahušić u razgovoru za Hinu.
Vlada će imenovati neovisnog pravnog savjetnika za pomoć
obiteljima 23 umrla pacijenta na dijalizi, dok će njihovi
odvjetnici samostalno odlučiti o eventualnoj nagodbi s "Baxterom",
rekao je Vlahušić.
Zbog mogućih tužbi protiv "Baxtera", čiji su filteri uzrokovali
smrt pacijenata, u Hrvatskoj se pojavio veliki broj inozemnih
odvjetnika, a Vladin pravni savjetnik pomoći će obiteljima "da ne
lutaju" već da angažiraju ozbiljne odvjetnike.
Postoje problemi u kontroli medicinskih proizvoda na hrvatskom
tržištu, zbog čega je nedavno obustavljena proizvodnja dijetetskog
proizvoda "Megamina" u Osijeku.
Taj će se slučaj riješiti u skladu sa zakonima i u interesu građana,
kako se ne bi ponovili slični zdravstveni problemi kao s
"Baxterom", obećao je Vlahušić.
"Hrvatska je siromašna zemlja koja ima skoro isti broj zdravstvenih
usluga i listu lijekova kao i zemlje s pet puta većim BDP-om po
stanovniku, pa ako želi pružiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu mora
biti izuzetno racionalna i staviti naglasak na prevenciju
zdravlja", istaknuo je Vlahušić.
Hrvatska sa 400 američkih dolara BDP-a po stanovniku može imati
bolju zdravstvenu zaštitu, ali mora racionalizirati potrošnju
lijekova i promijeniti odnos prema lijekovima kao robi koja ima
svoju cijenu.
"Zdravstvo nije besplatno i o tome se mora promijeniti način
razmišljanja", naglašava ministar zdravstva.
Bolnice također moraju početi zarađivati racionalnijim
korištenjem vremena, provođenjem operacija poslijepodne, kao i
pružanjem usluga subotom.
"Plaćanjem bolnica po terapijskom postupku, a ne više prema
limitima ugovorenim s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje,
pokazat će se koliko koja bolnica radi, a bolnice će biti motivirane
raditi što više operativnih zahvata, kako bi za njih bile i
plaćene".
Koristi od takvog načina plaćanja imat će i pacijenti koji će manje
čekati na zahvate, ističe Vlahušić.
Reformom zdravstva predviđeno je smanjenje broja kreveta u
bolnicama, zbog čega su prosvjedovali neki odjeli poput
infektologije, dermovenerologije, urologije i ortopedije.
"Stoga je dogovoreno da će odjeli s manje od 10 kreveta u većim
zdravstvenim centrima zadržati svoj identitet, ali će morati
dokazati svoju opravdanost. Ako ne dokažu opravdanost brojem
pacijenata, ti će se odjeli pretvoriti u odsjeke u okviru većih
odjela", naglašava Vlahušić.
Zakon o zdravstvenom osiguranju koji predviđa participiranje
građana u plaćanju zdravstvenih usluga počet će se primjenjivati
najranije 1. ožujka, a najkasnije 30. lipnja iduće godine.
"Imovinski cenzus za oslobađanje od plaćanja dijela zdravstvenih
usluga još nije određen, no zna se da neće biti jedinstven za sve
građane, već diferenciran kako bi odgovarao socijalnoj slici
Hrvatske", kazao je Vlahušić.
(Hina) mp md