NJ 18.XII.-DPA-KRITIKE O RATNOM IZVJEŠĆIVANJU

NJEMAČKA DPA 18. XII. 2001. Mediji i 11. rujan: znanstvenici kritički prema izvješćivanju "'Rat protiv Amerike' mogao se 11. rujna uživo pratiti na CNN-u. Novine su izišle u posebnim izdanjima: teroristički napadi u SAD-u 'ukopali su se u mozak globusa' kao nijedan medijski događaj ranije, kaže Martin Loeffelholz s Tehničkog sveučilišta Ilmenau. Medijski profesor uvjeren je da su teroristi vremenskim odmakom napada uračunali i 'medijski učinak'. Ugledni stručnjaci poput Loeffelholza dovode u pitanje jesu li mediji u pogledu sukoba u stvarnom vremenu strahovitom glađu za informacijama koja je iz njega proizišla, ispunili svoju odgovornost. Govori o 'Information-Overkillu' s 'vrlo histeričnim izvještavanjem' o 11. rujnu i njegovim posljedicama. 'Ono što smo često doživljavali, bile su nikakve vijesti.' Emisije su s navodnim stručnjacima i nagađanjima samo bile prijeporne i pojačavale su 'dezorijentaciju općinstva'. Medijski znanstvenik Thomas Schuster u stručnom je časopisu 'Message' došao do rezultata da su 'uzorci dramatiziranja medija proizveli jednostavan kliše slike neprijatelja'. Michael Haller, profesor novinarstva na sveučilištu u Leipzigu govori o 'emotainmentu', mješavini emocija i zabave u izvještavanju ne samo žutog medijskog područja. Pojmovima poput 'glavni terorist' ili 'huljske države' stvaralo se 'raspoloženje'. Koliko je raspoloženje bilo osjetljivo, iskusio je i voditelj 'Dnevnih tema' Ulrich Wickert: nakon što je u jednom časopisu za Osamu bin Ladena i američkog predsjednika Georgea W. Busha rekao da imaju 'iste strukture razmišljanja', početkom listopada dobio je zahtjev da podnese ostavku. ARD je naposljetku prihvatio njegovu ispriku. Kritičari dopuštaju da su 'kvalitetni listovi' sa svojim mogućnostima dubljih analiza bolje izvještavali nego elektronski mediji. Loeffelholz, koji je izdao knjigu o 'Ratu kao medijskom događaju', osobito je kritičan prema izvještavanju o ratu u Afganistanu. Predstavnici medija koji su u regiju odašiljani često bez ikakve pripreme, očito su podlegli strategiji vojske u odnosima s javnošću, iskušanoj još u Zaljevskomu ratu. 'Vojni informacijski menadžment strahovito se profesionalizirao', kaže Loeffelholz. Loeffelholz zbog toga traži 'profesionalizaciju' novinara po pitanjima sigurnosne politike. Michael Haller predlaže da se velikim medijskim koncernima omogući unajmljivanje izvidničkih satelita da ne bi ovisili samo o informacijama vojske. A oba se znanstvenika nadaju da će poslije rata mediji ponovno obraditi sukob. I od 11. rujna u američkim medijima koji su domoljubno izvještavali, postoje znaci otvaranja. Manje je optimističan medijski znanstvenik Schuster. Slično kako su kod izvještavanja o svjetskoj burzovnoj krizi u gospodarskim medijima pogrješna tumačenja i 'lude prognoze' sustavno zbunjivale javnost, Schuster u izvještavanju o terorizmu nalazi 'strukturalne uzroke' promašaja: 'Vidno polje komercijaliziranog medijskog sustava sve se više sužava, oštrina njegova vida znatno popušta i ostavlja prostor lažnim slikama'", piše Thomas Maier.