KH: PREDSTAVLJEN PRETISAK "ČASOSLOVA FARNESE"

ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Pretisak "Časoslova Farnese" s minijaturama jednog od najvećih majstora visoke renesanse Julija Klovića predstavljen je danas u Preporodnoj dvorani HAZU-a.#L# Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti napravila je pretisak toga čuvenog djela, čiji se original nalazi u Pierpont Morgan Libraryju u New Yorku. Uz HAZU, suizdavač je austrijska izdavačka kuća Akademische Druck und Verlagsanstalt (ADEVA) koja je do sada objavila više od stotinjak vrhunskih pretisaka. Predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan istaknuo je da Akademija tim pretiskom obnavlja uspomenu na vrhunskoga majstora minijature Julija Klovića koji se proslavio svojim djelom izvan vlastite domovine. Glavni urednik izdanja akademik Miroslav Begović rekao je da se tiskanjem Časoslova, kao jedne od vrhunskih dragocjenosti naše i svjetske povijesti umjetnosti, HAZU nastojala dostojno odužiti majstoru Kloviću u povodu proslave 500. obljetnice njegova rođenja (1498.-1988.). "Časoslov Farnese" molitvena je knjiga koju je za svoga mecenu rimskoga kardinala Farnesea Klović oslikavao punih devet godina - od 1537. do 1546. Kodeks je iluminiran s 28 nasuprotno postavljenih minijatura koje prikazuju događaje iz Starog i Novog zavjeta te nizom izuzetno bogatih marginalija. Begović navodi kako se među najljepšim kompozicijama tih minijaturnih vrhunskih ostvarenja ističu Babilonska kula, Bitka Samsona i Filistejaca, Navještenje, Bijeg u Egipat, Sveta obitelj, Tijelovska procesija i druge. Dodao je kako su od izuzetne važnosti i margine opisanih minijatura na kojima se nalazi antologija manirističke kolorističke palete te brojni elementi manirističkog dekorativnog repertoara poput dragulja, oklopa, kaciga, nimfa i satira, raskošnih svijećnjaka te raznih životinja. U dodatku je objavljen komentar Williama M. Voelklea, vrsnog poznavatelja Klovićevih minijatura koji pomaže u snalaženju kroz ikonografiju i simboliku Klovićevih minijatura. Autor Klovićevog životopisa Ivan Golub podsjetio je na sve važnije događaje iz života toga velikog umjetnika, dodavši da je Ivan Kukuljević Sakcinski, prvi hrvatski povjesničar umjetnosti, nastojao Klovićevo djelo vratiti Hrvatskoj. Raščlanjujući ime velikog majstora, Golub je istaknuo da je Juraj Klovićevo krsno ime, Julije redovničko, a umjetničko mu je bilo Croata. Golub navodi kako je Klović još uvijek vrlo živ u predaji svoga kraja, u rodnom selu Grižane u Vinodolskoj dolini. Golub je pronašao i točan dan smrti 3. siječnja 1578. Vladimir Marković je, uz pretisak Časoslova, istaknuo da je Klović bio tako rijedak minijaturist i da je upravo Farnese najpoznatije djelo koje o tome svjedoči. Po njegovim riječima Časoslov je dostatan za cijeli jedan slikarski opus, na kojemu se vide utjecaji tadašnjih vrhunskih slikara, kipara i grafičara. Sva aktualna slikarska iskustva svoga doba Klović je iskoristio u oblikovanje tih vrhunskih ostvarenja, naglasio je Marković. O radu na pretisku govorio je i Michael Struzl, ravnatelj izdavačke kuće Akademische Druck und Verlagsanstalt. (Hina) ta mc